Modernizacija postrojenja ugradnjom frekventnih pretvarača

View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by ISSN 1864-6168 MODERNIZACIJA POSTROJENJA UGRADNJOM FREKVENTNIH PRETVARAýA Srpak D.1, Stankoviü I. 1 Huÿek J.1 1 Veleuþilište u Varaždinu, Varaždin, Hrvatska Sažetak: U þlanku je opisan naþin rada postrojenja Aertecnica, predložene izmjene ugradnjom frekvencijskog pretvaraþa, te su opisane njegove karakteristike i prednosti. Na kraju su izraþunati godišnji troškovi potrošnje elektriþne energije za EMP bez ugraÿenog frekvencijskog pretvaraþa, izraþunati su troškovi ugradnje frekvencijskog pretvaraþa i ostalih potrebnih elemenata. Izraþunat je i rok povrata sredstava kroz uštede na održavanju i štednji elektriþne energije. za proizvodnju kuünog vakuuma za profesionalnu upotrebu u industriji, talijanskog proizvoÿaþa Aertecnica. On je proizveden 1998. godine i instaliran je u tvornici krutih lijekova Belupo d.d. Koprivnica. 2. OPIS POSTOJEûEG SISTEMA I PREDVIĈENOG ZAHVATA MODERNIZACIJE Sistem prikazan na slici 1. sastoji se od dva trofazna asinkrona motora od 7.5 kW koji pogone turbine za proizvodnju podtlaka u sustavu, spojenih prema shemi (slika 2.). Otvaranjem jedne od prikljuþnica, ukljuþuje se motor 1 koji zadovoljava proizvodnju vakuuma za tri trošila, dok se prikljuþenjem þetvrtog ukljuþuje drugi motor i oni u paralelnom radu zadovoljavaju proizvodnju vakuuma za šest prikljuþenih trošila. Nalog za ukljuþenje ili iskljuþenje drugog motora proizlazi iz mjerenja podtlaka u sustavu. S obzirom na to da su motori pokretani direktno (jednim sklopnikom), moguüe je ukljuþenje samo 50% ili 100% kapaciteta proizvodnje vakuuma. Za finiju regulaciju podtlaka koriste se rasteretni ventili. Kljuþne rijeþi: Elektromotorni pogon (EMP), frekventni pretvaraþ, zadavanje parametara Abstract: The article describes how plant Aertecnica works, presents the changes proposed by installing the frequency inverter, and describes the characteristics and advantages of the drive. Finally, there is the calculation of annual cost of electricity consumption for the EMP without the built-in frequency inverter, the cost calculation of installation of the frequency inverter and other necessary elements, and the calculated time of the return of funds through savings on maintenance and conservation of electricity. Nakon ugradnje frekventnih pretvaraþa mogla bi se promjenom frekvencije regulirati koliþina proizvedenog podtlaka i ne bi bilo gubitaka na rasteretnom ventilu. Ugradnja dva frekventna pretvaraþa s kontinuiranim promjenama frekvencije bila bi veüa investicija. Sva potrebna oprema bila bi nova, pa bi trebalo i dulje vrijeme za povrat sredstava kroz uštede (u održavanju, elektriþnoj energiji itd.). Key words: Electric motor drive (EMP), frequency inverter, making the parameters 1. UVOD Razlog za rekonstrukciju starijih elektromotornih pogona þesto je njihova nemoguünost da zadovolje veüe zahtjeve u proizvodnji, prestanak proizvodnje rezervnih dijelova, nepravilan rad, velika potrošnja el. energije i dr. No to nije razlog da industrijska postrojenja koja su veü ugraÿena u tvornicama starosti desetak, dvadeset i više godina treba nužno zamijeniti novima i modernijima. Njih se može modernizirati uz odgovarajuüe statistike isplativosti u kojima su detaljno spomenuti troškovi ulaganja, te je izraþunat rok povrata uloženih sredstava. Kod modernizacije starijih postrojenja potrebno je razmotriti koji naþin upravljanja je optimalan da bi se dobile potrebne funkcije, uz što manje izmjena. To je posebno važno ako je rijeþ o postrojenju koje treba modernizirati u što kraüem vremenu. Konkretan sluþaj na kojem üe biti analizirana modernizacija postrojenja zamjenom direktnog pokretanja s pokretanjem i upravljanjem pomoüu frekventnog pretvaraþa je elektromotorni pogon (EMP) Slika 1. Mreža cjevovoda s prikljuþnicama i središnjim sistemom [4] 88 CORE ISSN 1864-6168 Ugradnjom jednog frekventnog pretvaraþa sa skokovitom promjenom frekvencije (shema na slici 3.), što se može ostvariti s manje zahvata u postojeüi sistem upravljanja, mogu se postiüi znaþajne uštede. Iz elektriþnih shema na slici 2. vidi se da se sklopnici motora kompresora ukljuþuju direktno nakon naredbe iz PLC-a, jedan ili oba, ovisno o mjerenju podtlaka u cjevovodu (ovisno o broju mjesta na kojima su prikljuþeni potrošaþi). Tablica 1. Kombinacije vrijednosti izlaza iz PLC-a za dobivanje tražene snage motora Q1 Q2 Q4 Q5 Q3 SNAGA 1 1 0 0 0 m1 = 40 % 1 1 0 1 0 m1 = 60 % 1 1 1 0 0 m1 = 80 % 1 1 1 1 0 m1 = 100 % 1 1 0 0 1 m1 40 % + m2 = 140 % 1 1 0 1 1 m1 60 % + m2 = 160 % 1 1 1 0 1 m1 80 % + m2 = 180 % 1 1 1 1 1 m1 100 % + m2 = 200 % Prednost predloženog rješenja je u tome što su zahvati u automatici minimalni, a mogu se izvesti uz zastoj od dandva. Izmjene u programu programabilnog logiþkog upravljaþa (PLC-a) mogu se pripremiti unaprijed. Nakon izmjena u ožiþenju stavio bi se i testirao novi program, þime bi se modernizirano (izmijenjeno) postrojenje pustilo u pogon u vrlo kratkom vremenu. Slika 2. Shema spoja motora i upravljanja motorima kompresora zrara i pripadajuüih ventilatora – postojeüe stanje [1] Prema prijedlogu novog rješenja upravljanja motorima kompresora, jedan motor bi i dalje ostao spojen za direktni start, dok bi se drugim upravljalo preko frekventnog pretvaraþa. Time bi uz pomoü tri izlaza iz PLC-a bilo ostvarivo 8 razliþitih stupnjeva ukupne snage, s tim da bi se kombinacijom programabilnih digitalnih ulaza frekvencijskog pretvaraþa realizirala þetiri razliþita stupnja snage. Uz ukljuþen ili iskljuþen drugi motor ostvarila bi se još þetiri stupnja snage (tablica 1.). 89 ISSN 1864-6168 Neizravni frekvencijski pretvaraþ sastavljen je od sljedeüih sklopova (slika 4.): Slika 4. Sklopovi frekvencijskog pretvaraþa Ispravljaþ (upravljivi ili neupravljivi) spaja izmjeniþnu napojnu mrežu s istosmjernim meÿukrugom. Ulaz ispravljaþa prikljuþuje se na jednofaznu ili trofaznu napojnu mrežu. Na izlazu ispravljaþa je pulzirajuüi valoviti istosmjerni napon. Ispravljaþi koji se ugraÿuju u frekvencijske pretvaraþe sastavljeni su najþešüe od dioda, tiristora ili od kombinacije dioda i tiristora. Neupravljivi ispravljaþi sastavljeni su iskljuþivo od dioda, upravljivi od tiristora, a tzv. poluupravljivi ispravljaþi od kombinacije tiristora i dioda. Slika 3. Shema spoja motora i upravljanja motorima kompresora zrara i ventilatora – novo stanje 3. KARAKTERISTIKE FREKVENCIJSKIH PRETVARAýA 3.1. Svrha frekvencijskih pretvaraþa Prilikom direktnog uklopa na napojnu mrežu asinkroni motor uzima iz mreže struju 5–7 puta veüu od nazivne. Velika potezna struja uzrokuje propad napona na mreži koji može onemoguüiti pravilan zalet i može ometati ostale potrošaþe na istoj mreži. Osim negativnog utjecaja na mrežu prilikom uklopa, potezna struja asinkronog motora izaziva veliko termiþko optereüenje namota motora i to naroþito kaveza rotora. To je i razlog zbog kojeg je broj zaleta (ili reverziranja) asinkronog motora direktno spojenog na mrežu ograniþen u nekom vremenskom intervalu, jer u protivnom može doüi do ošteüenja motora. [5] Potezna struja može se smanjiti na nekoliko naþina: korištenjem preklopke zvijezda-trokut, korištenjem softstart ureÿaja ili pretvaraþa napona i frekvencije. [5] Osim potrebe za smanjenjem struje kod pokretanja, u elektromotornim pogonima þesto treba i mijenjati brzinu vrtnje elektromotora. Naþin promjene brzine vrtnje elektromotora odreÿen je zahtjevima tehnološkog procesa. Za promjenu brzine vrtnje asinkronih elektromotora koriste se posebni ureÿaji energetske elektronike, tzv. frekvencijski pretvaraþi koji se spajaju izmeÿu elektromotora i elektriþne mreže. Frekvencijski pretvaraþi pretvaraju napon konstantnog iznosa i frekvencije elektriþne mreže u napon promjenjivog iznosa i frekvencije. On mijenja brzinu vrtnje asinkronog elektromotora na naþin koji zahtijeva tehnološki proces. Istosmjerni meÿukrug služi za pohranu elektriþne energije. Iz njega motor uzima elektriþnu energiju preko izmjenjivaþa. Ovisno o rješenju ispravljaþa, može biti ili strujni ili naponski. Strujni je samo s promjenjivom strujom, a naponski ili s promjenjivim naponom (pretvara približno konstantan izlazni napon ispravljaþa u promjenjivi ulazni napon izmjenjivaþa) ili s konstantnim naponom (izlazni napon ispravljaþa filtrira i stabilizira te dovodi izmjenjivaþu). Otpornik za koþenje ugraÿen je u sustav radi preuzimanja viška energije koþenja u obliku topline. Prikljuþivanje koþionog otpornika omoguüuje viši napon istosmjernog meÿukruga tijekom koþenja. Izmjenjivaþ spaja istosmjerni meÿukrug s izmjeniþnim trošilom - motorom. Na izlazu izmjenjivaþa pojavljuje se jednofazni ili trofazni izmjeniþni napon. Svaka poluperioda izlaznoga izmjeniþnog napona sastoji se od niza pravokutnih impulsa razliþite širine trajanja i razliþitih širina pauzi (ima tzv. þešljasti valni oblik). Veüina izmjenjivaþa pretvara konstantan ulazni napon u izmjeniþni napon, þiji je osnovni harmonik promjenjive amplitude i frekvencije. Izmjenjivaþ odreÿuje frekvenciju izlaznog napona, a amplituda izlaznog napona može se usklaÿivati izmjenjivaþem ili istosmjernim meÿukrugom. Frekvenciju izlaznog napona treba mijenjati tako da je omjer amplitude i frekvencije konstantan. 3.2. Vrste i sastavni dijelovi frekvencijskih pretvaraþa Upravljaþki elektroniþki sklop upravlja sklopovima frekvencijskog pretvaraþa, tj. dobiva informacije iz ispravljaþa, istosmjernog meÿukruga i izmjenjivaþa te u skladu s unaprijed utvrÿenom zakonitošüu mijenjanja omjera napona i frekvencije šalje upravljaþke impulse za uklapanje i isklapanje poluvodiþkih ventila. Upotreba mikroprocesora znatno je proširila podruþje primjene izmjeniþnih elektromotornih pogona. Upravljaþki sklopovi s mikroprocesorima postali su brži Frekvencijski pretvaraþi za usklaÿivanje brzine vrtnje asinkronih motora istodobnom promjenom frekvencije i napona mogu biti: a) izravni pretvaraþi (npr. ciklopretvaraþi, uglavnom za sporohodne EMP velikih snaga) b) neizravni pretvaraþi (sa strujnim ili naponskim ulazom u izmjenjivaþ). 90 ISSN 1864-6168 jer se pohranjivanjem sklopnog rasporeda smanjio broj nužnih izraþuna. Omoguüili su ugradnju procesorske jedinice u frekvencijski pretvaraþ i odreÿivanje optimalnoga sklopnog rasporeda za svako radno stanje pogona, tj. omoguüili su obradu puno veüe koliþine podataka od analognih sklopova. Raþunalo frekvencijskog pretvaraþa Osim mikroprocesora, raþunalo se sastoji od tri osnovne jedinice: -RAM (radna memorija) -ROM (memorija za þitanje) -I / O (ulazno-izlazna jedinica) Svaka od tih triju jedinica ima posebnu zadaüu (slika 5.). Slika 6. Osnovna koncepcija frekvencijskog pretvaraþa [2] komunikacije kod Ovisno o primjeni, komunikacija se može dopuniti inteligentnim serijskim suþeljem za uobiþajene industrijske sabirnice, kao što je npr. PROFIBUS. 3.4. Naþin zadavanja brzine vrtnje frekvencijskih pretvaraþa Upravljaþka ploþa s pokaznikom i tipkama ugraÿena je u gotovo svaki digitaIizirani frekvencijski pretvaraþ. Kod upravljaþkih stezaljki za n veza s upravljaþkom letvicom potrebno je najmanje n+1 podatkovnih vodiþa. To znaþi da minimalni broj vodiþa ovisi o željenom broju funkcija, a maksimalni o broju stezaljki. Pojedine stezaljke mogu se programirati za razliþite funkcije ili se mogu þak iskljuþiti. Upravljaþka ploþa omoguüuje nadzor nad frekvencijskim pretvaraþem, npr. za dijagnozu kvarova kao što je prekid žice ili nestanak upravljaþkog signala. Trenutak ukljuþenja i željena (potrebna) vrijednost može se zadati na više naþina: - preko upravljaþke ploþe pokretanje start i stop tipkom, frekvencija (brzina) zadana tipkama - preko upravljaþkih stezaljki (letvica s prograbilnim ulazima / izlazima) start i stop zadani su zatvaranjem kontakta spojenog na odgovarajuüe stezaljke; frekvencija (brzina) analognim signalom; potenciometrom ili analognim signalom iz procesa, PLC-a ili direktno s mjeraþa analogne vrijednosti - preko komunikacijskog suþelja. Slika 5. Raþunalo frekvencijskog pretvaraþa [2] Mikroprocesor je središnji dio raþunala koji u skladu s programom upravlja i drugim sklopovima. U memoriji raþunala (EPROM-u) pohranjeni su program i podaci. RAM je memorija iz koje mikroprocesor oþitava podatke i u koju upisuje podatke uz vrlo kratko vrijeme pristupa. RAM gubi podatke nakon nestanka napajanja. Nakon povratka napajanja informacijski je sadržaj nedefiniran. Ulazno-izlazna jedinica koja se oznaþava kao I/O sadrži ulaze i izlaze koji su potrebni raþunalu za komunikaciju. To mogu biti prikljuþci na upravljaþku ploþu, pisaþe ili koje druge elektroniþke ureÿaje. Sabirnice su paralelni vodiþi koji spajaju jedinice u raþunalu. Podatkovna sabirnica prenosi podatke izmeÿu jedinica. Adresna sabirnica adresom oznaþuje odakle treba uzeti podatke i kamo ih spremiti. Upravljaþka sabirnica nadzire redoslijed prijenosa podataka. 4. ODABIR I PROGRAMIRANJE FREKVENCIJSKOG PRETVARAýA Frekvencijski pretvaraþ za elektromotorni pogon za proizvodnju kuünog vakuuma odabire se na temelju natpisne ploþice asinkronog motora. 3.3. Vrste komunikacija frekvencijskih pretvaraþa Nazivna snaga motora:7,5 kW Nazivna struja pri 3 x 400 V :15.1 A Stupanj zaštite: IP 20 / IP 54 Regulacija: po brzini Digitalizirani frekvencijski pretvaraþi mogu razmjenjivati podatke s vanjskim ureÿajima upotrebom triju suþelja (slika 6.): - standardnom upravljaþkom prikljuþnom letvicom s digitalnim i analognim ulazima i izlazima - upravljaþkom ploþom s pokaznikom i tipkama - serijskim suþeljem za uslužne, dijagnostiþke i upravljaþke funkcije Odabran je frekvencijski pretvaraþ proizvoÿaþa Danfoss, tvorniþke oznake VLT 2875 ST (slika 7.). 91 ISSN 1864-6168 Tablica 2. Kombinacije ukljuþenosti ulaza za dobivanje namještenih referenci 1, 2, 3 i 4 5. PREDNOSTI UPRAVLJANJA POSTROJENJEM PREKO FREKVENCIJSKOG PRETVARAýA Slika 7. Frekvencijski pretvaraþ VLT 2875 ST [6] Korišteni parametri kod programiranja frekvencijskog pretvaraþa su digitalni ulazi 18 i 27, prema slici 8., a digitalni izlazi, odnosno kontakti releja 01-02 (normalo otvoreni kontakti) iskorišteni su za prikaz alarma u sluþaju greške na frekvencijskom pretvaraþu. 5.1. Nadzor Frekvencijski pretvaraþi mogu nadzirati proces kojim upravljaju i mogu intervenirati u sluþaju poremeüaja. Nadzor se može podijeliti na tri kategorije: - nadzor nad elektromotornim pogonom - nadzor nad motorom - nadzor nad frekvencijskim pretvaraþem Nadzor nad elektromotornim pogonom zasniva se na izlaznoj frekvenciji, izlaznoj struji i momentu tereta. Polazeüi od tih veliþina, može se postaviti niz ograniþenja na upravljanje. Ta su ograniþenja npr. najmanja dopuštena brzina vrtnje motora (ograniþenje najmanje izlazne frekvencije), najveüa dopuštena struja motora (ograniþenje izlazne struje) ili najveüi dopušteni moment motora (ograniþenje momenta). Ako se prekoraþe ta ograniþenja, pretvaraþ se može programirati tako da daje upozoravajuüi signal, da smanji brzinu vrtnje motora ili da zaustavi motor što je prije moguüe. Nadzor nad motorom zasniva se ili na proraþunu zagrijavanja motora mijenjanjem strujnog optereüenja ili na mjerenju temperature motora putem ugraÿenog termistora. Analogno termiþkoj sklopki, frekvencijski pretvaraþ spreþava preoptereüenje motora strujnim ograniþenjem. Time je postignuto da motor s vlastitom ventilacijom (ventilator je na osovini motora) nije preoptereüen pri malim brzinama vrtnje na kojima je hlaÿenje smanjeno. Ako mjeri temperaturu motora (ugraÿen senzor u motor), frekvencijski pretvaraþ strujnim ograniþenjem štiti od preoptereüenja i motore sa stranom ventilacijom (ventilator vrti poseban motor). Nadzor nad frekvencijskim pretvaraþem zasniva se na iskljuþenju pretvaraþa u sluþaju prevelike struje, ispada jedne faze, zemljospoja, ošteüenja nekog elementa unutar pretvaraþa, previsokog ili preniskog napona istosmjernog meÿukruga i dr. Neki frekvencijski pretvaraþi dopuštaju kratkotrajno strujno preoptereüenje. Maksimalna moguüa opteretivost pretvaraþa može se postiüi uporabom mikroprocesora koji raþuna ukupni uþinak poveüane struje motora s obzirom na trajanje i iznos tog poveüanja. Slika 8. Prikljuþnice za spajanje digitalnih i analognih ulaza [7] Postepeno puštanje motora 1 u rad programirano je korištenjem kombinacije digitalnih ulaza 18 i 27, tako da je digitalni ulaz 18 parametar 302 namješten na vrijednost 23, fiksna referenca “msb”, dok je digitalni ulaz 27, parametar 304 namješten na vrijednost 22, fiksna referenca “lsb” (prema literaturi 7), koje omoguüuju odabir jedne od unaprijed prikladnih referenci. Kombinacija njihovih stanja 0 i 1 prema tablici 2. omoguüuju rad motora na 40 %, 60 %, 80% i 100% radne snage. Takoÿer je potrebno podesiti parametere 215 na 40 %, 216 na 60 %, 217 na 80 % i 218 na 100%, jer su oni þvrste reference 1, 2, 3 i 4. 92 ISSN 1864-6168 motora i to naroþito kaveza rotora. To uvelike skraüuje vijek trajanja asinkronog motora, a time izaziva I velike troškove održavanja postrojenja. 5.2. Ušteda Izraþun godišnje potrošnje el. energije raÿen je tako da su se kroz 30 radnih dana oþitavali radni sati za svaki asinkroni motor zasebno s brojþanika postavljenih na vanjskoj strani elektroupravljaþkog ormara. Na temelju tih podataka napravljen je najprije izraþun potrošnje el. energije na mjeseþnoj razini, a zatim i na godišnjoj. Procjena godišnjeg utroška elektriþne energije prema tome iznosi: Wg = Wmj 12 = 1834.6 12 = 22015.2 kWh Ugradnjom frekvencijskog pretvaraþa u EMP za proizvodnju kuünog vakuuma u tvornicu krutih lijekova Belupo d.d. Koprivnica, postigle bi se dugoroþne uštede u održavanju postrojenja, produljio bi se životni vijek postrojenja, a dodatnom kontrolom i zahvatima na postrojenju potrošnja elektriþne energije mogla bi se smanjiti i više od 50 %. To znaþi da bi novi smanjeni troškovi, u odnosu na dosadašnje (oko 9906.84 kn za potrošenu el. energiju godišnje, kao i veüi troškovi održavanja i popravaka), mogli vratiti investiciju za približno 2 do 3 godine. Cijena 1 kWh elektriþne energije za industriju (uzeto s internet stranica HEP-a) iznosi: p = 0.45 kn. Procjena godišnje potrošnje el. energije iznosi: p g = p Wg = 0.45 22015.2 =9906.84 kn 6. ZAKLJUýAK Ukupna cijena elemenata za ugradnju je oko 7783 kn (bez PDV-a), a samu ugradnju i programiranje može obaviti osoblje pogonskog održavanja. Frekvencijski pretvaraþi omoguüuju uštedu elektriþne energije tako da u svakom trenutku brzinu vrtnje motora prilagode zahtjevima elektromotornog pogona. To znaþi da u EMP-u za proizvodnju kuünog vakuuma više neüe proizvoditi „višak“ vakuuma koji bi se preko rasteretnih ventila ispuštao izvan sistema. Pomoüu frekvencijskog pretvaraþa proizvodit üe se toþno onoliko vakuuma u sistemu koliko üe za normalan rad zahtijevati prikljuþeni broj potrošaþa na sistem. Kako je anketom utvrÿeno da u prosjeku sistem istodobno koristi 1 do 2 potrošaþa, procjena je da üe u to vrijeme raditi samo motor 1 i to do 80 % snage, što je ušteda potrošnje elektriþne energije u odnosu na sadašnju izvedbu EMP-a više od 50 %. Kroz opisani elektromotorni pogon za proizvodnju kuünog vakuuma za profesionalnu upotrebu u industriji, gdje se kod postojeüeg sustava asinkroni motor direktno uklapa na mrežu, spomenuti su nedostaci ovakvog pokretanja motora. Uz opis rada frekvencijskih pretvaraþa i prednosti njihove ugradnje te novog naþina upravljanja EMP-om, izraþunat je moguüi rok povrata uloženih sredstava u rekonstrukciju ovog postrojenja. Prouþavanjem rada spomenutog EMP-a koji naizgled radi ispravno, utvrÿeno je da prosjeþno troši oko 50 % više elektriþne energije nego što je potrebno. Stoga se analiziralo kako se rekonstrukcijom veü ugraÿenih, ali pomalo zastarjelih postrojenja mogu smanjiti gubici koje ona stvaraju. Njihovom modernizacijom, uz prethodnu analizu isplativosti, produžit üe se vijek trajanja uz minimalna ulaganja, a rok povrata uloženih sredstava bit üe kratak. 5.3. Ravnomjerniji rad motora 7. LITERATURA Frekvencijski pretvaraþi omoguüuju tzv. meko pokretanje i zaustavljanje motora, þime se izbjegavaju nepotrebni udari i utjecaji na mehaniþke dijelove postrojenja. Prilikom ukljuþenja jednog trošila na sustav ukljuþuje se motor 1 s 40 % snage, zatim prema zahtjevu za veüim vakuumom na 60 % i tako do 200 % snage s oba ukljuþena motora. Kod postepenog iskljuþenja potrošaþa postepeno pada i snaga motora na 180% i tako dalje do 40 % nazivne snage motora 1 i samog iskljuþenja EMP-a. U sadašnjoj izvedbi motor 1 i motor 2 ukljuþuju se i iskljuþuju direktno s punom snagom od 7,5 kW. [1] Uputstvo za upotrebu i montažu opreme za proizvodnju kuünog vakuuma za profesionalnu upotrebu u industriji. Aertecnica, 1998. [2] Benþiü, Z. Najvažnije o frekvencijskim pretvaraþima. Zagreb, 2009. [3] SIEMENS S7-200 i LOGO : materijali za uþenje. Veleuþilište u Varaždinu : Varaždin, 2007. [4] www.limovod.hr, veljaþa 2010. [5] www.fer.hr, veljaþa 2010. [6] www.danfoss.com, ožujak 2010. [7] Upute za rukovanje frekvencijskim pretvaraþem serije VLT 2800, Danfoss 2003. [8] www.automation.siemens.com, ožujak 2010. [9] Siemens LOGO! Manual, Siemens AG, Germany, 2009. [10] www.hep.hr, ožujak 2010. 5.4. Manji troškovi održavanja Frekvencijski pretvaraþi traže minimalno održavanje. Produljuju životni vijek postrojenja. Prilikom direktnog uklopa na napojnu mrežu asinkroni motor uzima iz mreže struju 5–7 puta veüu od nazivne. Ta velika potezna struja uzrokuje propad napona na mreži koji može onemoguüiti pravilan zalet i može ometati ostale potrošaþe na istoj mreži. Osim negativnog utjecaja na mrežu prilikom uklopa, jaka potezna struja asinkronog motora izaziva veliko termiþko optereüenje namota Kontakt: Dunja Srpak, dipl. ing. Križaniüeva 33, 42000 Varaždin Tel: 098/821 891 dunja.srpak@velv.hr istankovic9@gmail.com , josip.hudjek@velv.hr 93