Master Raspberry Pi
Master Raspberry Pi
Matematiki fakultet
Ksenija Gruji-Petrovi
Beograd, 2014.
Kandidat:
Ksenija Gruji-Petrovi
Naslov rada:
Karakteristike i upotreba
Raspberry Pi raunara
Mentor:
dr Nenad Miti
lanovi komisije:
dr Duan Toi
dr Saa Malkov
Datum odbrane:
septembar 2014.
Sadraj
1. Uvod.......................................................................................................................................................1
2. Nastanak raunara Raspberry Pi............................................................................................................3
3. Modeli raunara Raspberry Pi ...............................................................................................................5
3.1 Dodatna oprema..............................................................................................................................9
3.2 Operativni sistem ..........................................................................................................................12
3.2.1 Instalacija Raspbian operativnog sistema .............................................................................13
4. Primeri mogue primene raunara Raspberry Pi ................................................................................17
4.1 Primena u obrazovanju..................................................................................................................17
Primer 1. Programski paket Scratch ..............................................................................................17
Primer 2. Programski paket Sonic Pi..............................................................................................19
Primer 3. Programski paket Wolfram Language & Mathematica..................................................20
Primer 4. Minecraft Pi....................................................................................................................21
Primer 5. GeoGebra........................................................................................................................22
Primer 6. GCompris obrazovno okruenje za predkolce..............................................................23
Primer 7. KTurtle programsko okruenje.......................................................................................24
Primer 8. Libre Office.....................................................................................................................25
Primer 9. Mali kuni ogledi na ploi za testiranje..........................................................................25
Primer 10. Instalacija i prilagoavanje eljenog operativnog sistema...........................................26
Primer 11. Sistemsko programiranje na raunaru Raspberry Pi ....................................................26
4.2 Primena u kunom okruenju........................................................................................................27
Primer 12. Dodavanje funkcija postojeem TV aparatu.................................................................27
Primer 13. Kontrola mesene potronje elektrine energije...........................................................27
Primer 14. Privatna meteoroloka stanica......................................................................................28
4.3 Primena u laboratoriji....................................................................................................................29
Primer 15. Konstrukcija Beovulfovog klastera..............................................................................29
Primer 16. Pravljenje mernog instrumenta.....................................................................................31
Primer 17. Dokumentovanje ivotinjskog ponaanja.....................................................................31
4.4 Primena u maloj privredi...............................................................................................................32
Primer 18. Uzgajanje peuraka.......................................................................................................32
Primer 19. Uzgajanje ivine ..........................................................................................................33
Primer 20. Proizvodnja specijalizovanih ureaja...........................................................................33
5. Primeri praktine primene raunara Raspberry Pi ..............................................................................35
Primer A. Instalacija i korienje medija servera................................................................................36
Primer B. Merenje temperature i vlanosti u prostoriji ......................................................................37
Primer C. Video-nadzor prostorije vidljiv na Internet stranici............................................................38
6. Izvori podataka o raunaru Raspberry Pi ............................................................................................39
7. Zakljuak..............................................................................................................................................41
8. Literatura..............................................................................................................................................43
Dodaci......................................................................................................................................................45
1. Uvod
Prema fon Nojmanovom modelu raunari se sastoje od procesora, memorije i ulaznoizlaznog podsistema koji su meusobno povezani. U memoriji se, pored podataka koji se
obrauju u procesoru, skladite i programi sastavljeni od niza elementarnih instrukcija.
Tokom rada raunara podaci i programi se prenose izmeu procesora i memorije. Danas,
pored PC, laptop, notebook i ostalih raunara, postoje i razliiti vienamenski ureaji
koji su pravljeni u skladu sa fon Nojmanovom arhitekturom, na primer tablet i pametan
telefon.
Na tritu se pojavio raunar Raspberry Pi koji zadovoljava sve kriterijume raunara fon
Nojmanovog tipa. Ima ip BCM2835 sa ARM11 procesorom i RAM (Random-Access
Memory) memoriju, kao i mogunost povezivanja sa ostalim pomonim komponentama,
ak i onim nestandardnim preko GPIO (General-Purpose Input/Output) porta. Ono to
ga ini interesantnim je da je u pitanju raunar opte namene pristupaan po ceni, malih
dimenzija 8,6 cm x 5,4 cm x 1,7 cm, sa mogunou prikljuivanja nestandardne
opreme. Cena zavisi od modela i lokacije kupca, preporuena cena modela A je 25 $, a
model B 35 $, na ta treba dodati porez i cenu dostave. U trenutku pisanja teksta, u
prodavnici raunarske opreme u Beogradu mogue je nabaviti model B rev2 po ceni od
6500 dinara.
U radu su predstavljene osnovne karakteristike samog raunara Raspberry Pi, ideja na
osnovu koje je nastao i modeli koji su nastali prilagoavanjem prethodnih verzija
potrebama korisnika. Zatim, navedeno je nekoliko situacija u kojima bi bilo mogue
programirati, podesiti i koristiti takav raunar. Ove situacije ilustruju njegovu
obrazovnu, naunu i praktinu primenu. Takoe, prikazan je kompletan proces
instalacije i podeavanja konkretnog raunara Raspberry Pi, koji je puten u rad u
kunim uslovima i na njemu je demonstrirano reavanje nekoliko konkretnih izazova.
Cilj rada je da prui informacije o novom pristupanom raunaru koji postoji na tritu.
Samo saznanje da takav raunar postoji, pobuuje interesovanje za upoznavanje sa
njegovim konkretnim mogunostima. Njegov dizajn i informacije koje su javno
dostupne pruaju mogunost za realizaciju ideja. Kada se uspeno realizuje nekoliko
jednostavnih ideja, raaju se nove, sloenije ideje. Njihovim reavanjem nailazi se na
konkretne probleme koji zahtevaju konsultaciju literature i podstiu uenje kroz praksu.
Nastanak raunara Raspberry Pi imao je za cilj promociju raunarskih nauka kod
mladih.
1
Model B rev1 se pojavio u februaru 2012. godine [2]. Na ploi ima ip BCM2835 na
kome se nalaze: ARM11 procesor na 700 MHz i VideoCore IV GPU (Graphics
Processing Unit). Pored ipa na ploi se nalaze 256 MB RAM memorije, HDMI (HighDefinition Multimedia Interface) izlaz, kompozitni RCA (Radio Corporation of
America) video, stereo audio 3,5 mm, dva USB (Universal Serial Bus) i jedan mreni
prikljuak [3]. U septembru 2012. godine pojavio se model B rev2 [2], koji je u odnosu
na model B rev1 ima dva puta vie RAM memorije [3]. Izmeu ova dva modela postoji
mala razlika u rasporedu pinova na GPIO portu o emu se mora voditi rauna prilikom
pisanja programa za odreeni model. Noviji model je naao upotrebu u obrazovanju i
kao podrka za ozbiljnije projekte u kui i laboratoriji.
Slika 3. Model A
izvor: http://www.raspberrypi.org/products/
Slika 4. Model B+
izvor: http://www.raspberrypi.org/products/
Compute module razvojni paket se pojavio u junu 2014. godine [2] i namenjen je
svima koji ele da izau iz okvira koji nudi standardni raunar Raspberry Pi. Sastoji se
iz kartice i osnovne ploe koja povezuje karticu sa perifernim ureajima. Na kartici se
nalaze procesorski ip BCM2835, 512 MB RAM i 4 GB eMMC (embedded MultiMedia Controller) memorije. eMMC memorija je ekvivalentna memorijskoj kartici istog
kapaciteta koja se koristi na standardnim Raspberry Pi raunarima. Kartica zadovoljava
standard DDR2 SODIMM (Double Data Rate 2, Small Outline Dual In-line Memory
Module) prikljuka preko kojeg se povezuje sa ploom na kojoj se nalaze prikljuci za
ostale ureaje. U razvojnom paketu, pored compute modul kartice dobija se i jedna
osnovna tampana ploa dimenzija 67,6 mm * 30 mm koja, pored prikljuaka za
periferne ureaje, na sebi ima standardni DDR2 SODIMM prikljuak preko koga se
omoguava rad sa karticom [3]. Za compute modul karticu je mogue konstruisati
posebnu plou na kojoj se nalaze prikljuci za periferne ureaje, jedini uslov je da na
ploi postoji mesto za DDR2 SODIMM karticu. Navedeni model je najpodesniji za
osmiljavanje i konstrukciju malih ureaja specijalne namene.
Imajui u vidu sve modele koji su dostupni na tritu, moe se zakljuiti da svaki model
ponaosob ima svoje prednosti i mane. Model A je mali potroa i samim tim interesantan
za usko-specijalizovane projekte. Svi modeli B tipa su univerzalni modeli za obuku i
eksperimentisanje sa mogunostima koje prua raunar Raspberry Pi. Compute module
razvojni paket je namenjen strunjacima iz oblasti elektronike.
U svim praktinim primerima u radu koristi se raunar Raspberry Pi model B rev2. Taj
model je po svojoj konstrukciji najpogodniji za demonstraciju mogunosti samog
ureaja.
Ostala raunarska oprema nema posebnih zahteva, osim da postoji mogunost fizikog
povezivanja sa raunarom Raspberry Pi preko odgovarajueg prikljuka. Povezivanjem
na raunarsku mreu, mrenim kablom ili beinim WiFi USB prikljukom, raunar
Raspberry Pi dobija svoju IP adresu i omoguen je pristup do njega sa ostalih ureaja u
mrei, tanije ponaa se kao i svaki drugi raunar. Ukoliko se raunar Raspberry Pi
koristi kao samostalan raunar, odnosno, potreban je direktan rad na njemu u eljenom
okruenju, od dodatne opreme su potrebni ekran, USB tastatura i mi. Povezivanje sa
ekranom se obavlja preko HDMI kabla ili odgovarajueg adaptera. USB tastatura i mi
mogu biti fiziki odvojeni, a mogue je koristiti i komercijalne kombinacije sa idejom da
se iskoristi samo jedan USB port.
10
Ideja, na osnovu koje je nastao raunar Raspberry Pi, je bila da se prvenstveno mladi
zainteresuju za konkretne probleme iz oblasti raunarskih nauka. Osim standardne
raunarske opreme, na raunar Raspberry Pi je mogue povezati preko GPIO porta i
neku drugu opremu iz oblasti elektronike. Za tu namenu na tritu postoji i poetniki
komplet, po pristupanoj ceni, za rad sa raunarom Raspberry Pi namenjen pravljenju
prototipova reenja konkretnih problema. Kada se napravi prototip reenja, mogue je
programski kontrolisati ponaanje datih komponenti.
Svi primeri u ovom radu bie prikazani na Raspbian operativnom sistemu. Instalacija
operativnog sistema se moe uraditi na vie naina:
1. Naruivanjem ve instalirane SD kartice.
2. Jednostavnim prepisivanjem datoteka iz arhivske datoteke koja se nalazi na adresi
http://www.raspberrypi.org/downloads/ pored natpisa "NOOBS (offline and network
install)" na SD karticu sa FAT32 organizacijom. Ukljuivanjem raunara Raspberry Pi
sa ovako oformljenom karticom dobija se mogunost izbora eljenog operativnog
sistema i intuitivno grafiko okruenje koje vodi kroz proces instalacije.
3. Preuzimanjem ISO datoteke u kojoj se nalazi eljeni operativni sistem sa adrese
http://www.raspberrypi.org/downloads/. Preuzeta datoteka se prepisuje na karticu uz
pomo specijalizovanih programa. Na primer, za Ubuntu operativni sistem prepisivanje
se vri programom ImageWriter.
Prilikom prvog pokretanja raunara Raspberry Pi sa osnovnim Raspbian operativnim
sistemom automatski se prikazuje ekran na kojem se nalazi spisak parametara koje je
mogue prilagoditi individualnim potrebama korisnika.
15
16
18
19
20
Primer 4. Minecraft Pi
Minecraft je popularna igra, sa skoro 30 miliona prodatih primeraka. To i nije tako loe
za igru kojoj je jedina svrha da se neto napravi. Besplatna verzija Minecraft Pi je
pojednostavljena u odnosu na komercijalne verzije, nudi istraivanje i izgradnju koje
poinju odabirom opcije create world. Igra kontrolie junaka, ima pristup inventaru,
unitava i postavlja blokove. Posebno je interesantna injenica da jedino sa ovom
verzijom dolazi odgovarajui API (Application Programming Interface) koji omoguava
pisanje programa. Program komunicira sa igrom, tako da se mogu saznati i promeniti
koordinate junaka, tip bloka, ugao kamere i poslati poruka igrau. Mogue je napisati
program koji klikom na taster gradi kompletne zgrade ili most koji se po potrebi
pojavljuje ispod junaka ili veliki sat u pozadini. Postoje posebne programske biblioteke
za Java i Python programsko okruenje. Minecraft je svet sainjen od blokova relativne
veliine 1 m x 1 m x 1 m, gde svaki blok ima svoje koordinate x, y i z [13].
Ovo je dobro polazno okruenje za postavljanje i reavanje problema iz oblasti
raunarske grafike. Poto postoji gotovo prostorno okruenje, uenici mogu da se
posvete reavanju konkretnih problema.
21
Primer 5. GeoGebra
Potrebno je posebno instalirati programski paket GeoGebra. U prozoru Terminal unosi
se sledea komanda:
sudo apt-get install geogebra-gnome
Kada je GeoGebra uspeno instalirana, pokree se iz glavnog menija u donjem levom
uglu (Education -> GeoGebra). Ovaj programski paket je namenjen deci starijoj od 10
godina koja su zainteresovana za geometriju, algebru i statistiku. Na raspolaganju su
alatke, prozori u kojima se prikazuju grafika i algebra, komandna linija i dugme za
pomo. Odabirom alatke mogue je pomou mia nacrtati objekat u prozoru u kojem se
prikazuje grafika, a istovremeno se odgovarajue koordinate prikazuju u susednom
prozoru. Sa druge strane, mogu se direktno uneti koordinate, komande i funkcije na
komandnoj liniji u dnu prozora, dok se sve to iscrtava u odgovarajuem prozoru. U
ovom programskom paketu geometrija i algebra idu ruku pod ruku. Programsko
okruenje je fleksibilno i moe se prilagoditi uzrastu i potrebama uenika. Detaljne
informacije, pokazni primeri i uputstva se nalaze na Internetu u [14].
22
23
24
26
28
Ovakav klaster moe uspeno da se koristi kao testno okruenje za programe u klaster
okruenju koji nemaju prevelikih potreba za procesorskim vremenom.
Za realizaciju projekta bilo je potrebno 33 raunara Raspberry Pi, Arch Linux operativni
sistem, MPICH3 MPI biblioteke i svi 10/100 sa 48 portova. Prema autoru, ukupna cena
projekta je 1,967.21 $, to je mnogo manje od cene drugih raunarskih klastera.
Izbor operativnog sistema je individualan. Na raspolaganju su Raspbian i Arch Linux. Za
projekat je odabran Arch Linux iz vie razloga: zauzima malo prostora, oko 150 MB,
podie se za oko 10 sekundi u linijskom okruenju sa omoguenim mrenim pristupom i
nita nepotrebno se ne nalazi u osnovnoj instalaciji. Instaliraju se samo potrebne
biblioteke. Treba istai da je raunar Raspberry Pi podignut u Turbo modu, podignuta je
brzina procesora na 1 GHz i da je minimalnih 48 MB RAM memorije ostavljeno za
GPU, poto grafiko okruenje nije znaajno za testiranje programskih reenja. Ovaj
primer je nastao na osnovu [17]. Objavljene su i kompletne knjige o upotrebi raunara
Raspberry Pi u konstrukciji razliitih vrsta klastera.
31
32
33
34
38
39
40
7. Zakljuak
Na osnovu svega prikazanog u radu i na osnovu postojee dokumentacije na Internetu,
moe se zakljuiti da je nastanak ovakvog ureaja bio izvrstan potez. Na tritu postoji
ureaj malih dimenzija 8,6 cm x 5,4 cm x 1,7 cm, pristupane cene oko 35 $, izuzetno
mali potroa elektrine energije, a dovoljno snaan da zameni jedan prosean PC
raunar namenjen obuci u oblastima raunarstva i elktrotehnike.
Raspbian operativni sistem nudi udobno radno okruenje za sve poetnike u oblasti
raunarskih nauka. U njegovoj osnovnoj instalaciji se dobijaju kvalitetni programi
namenjeni obuci, kao to su Scratch, Sonic Pi, Minecraft Pi, Wolfram Language i
Mathematica. Napredniji uenici, na i dalje jednostavan nain, mogu instalirati
programe kao to su GeoGebra, Libre Office, KTurtle i GComprise. ak i samo ovi
navedeni programi ine lepo okruenje za obuku, ali kako je Raspbian prilino
popularan kod veine korisnika, njemu je prilagoen veliki broj postojeih Debian
paketa.
Osim u obrazovne svrhe, pokazano je i kako se raunar Raspberry Pi moe praktino
upotrebiti i u drugim situacijama. Za one koji vole izazove, postoje i drugi operativni
sistemi pod kojima mogu stei i unaprediti znanja ne samo iz programiranja ve i rada sa
ARM procesorima, kao i tablom za testiranje.
41
42
8. Literatura
[1]
[2]
[3]
[4]
Raspberry Pi kamere,
http://www.raspberrypi.org/documentation/hardware/camera.md
[5]
NOOBS, http://www.raspberrypi.org/documentation/installation/noobs.md
[6]
[7]
Pidora, http://pidora.ca/
[8]
RASPI-CONFIG,
http://www.raspberrypi.org/documentation/configuration/raspi-config.md
[9]
43
44
Dodaci
Dodatak1. Automatsko povezivanje USB diska sa Raspbian operativnim sistemom
Sve komande se izvravaju iz komandne linije (Terminal).
1. Kada se USB disk povee sa raunarom Raspberry Pi, komandom
sudo df -T
proverava se da li je disk dostupan i kojeg je tipa. Ukoliko se radi o ntfs organizaciji
diska, potrebno je komandom
sudo apt-get install ntfs-3g
omoguiti rad operativnog sistema sa ntfs organizacijom diska, u ovom sluaju upis na
disk.
2. Cilj je da se disk uvek nalazi na lokaciji /media/MOJEDAT i da je svima dostupan.
- napraviti lokaciju kojoj elimo pristupati i svim korisnicima omoguiti pristup.
To se postie sledeim komandama:
cd /media
sudo mkdir MOJEDAT
sudo chmod 764 /media/MOJEDAT
- podesiti parametre u datoteci /etc/fstab. Datoteku otvoriti sledeom komandom:
sudo nano /etc/fstab
i na kraju datoteke dodati sledei zapis:
/dev/sda1
/media/MOJEDAT
ntfs-3g
users,noatime,mask=0 0
45
46
47
48
49
50
51