Dr. Admir Softic, VIZIJA RAZVOJA ENERGETIKE

VIZIJA RAZVOJA ENERGETIKE:
Kako osmisliti održivu energetsku
politiku uključujući aspekte klime,
ekonomije i ekologije?
Sarajevo, januar 2018.godine
Dr. Admir So+ić
Pomoćnik ministra, Sektor za energe2ku
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine

DESET TEZA O VIZIJI RAZVOJA ENERGETIKE:
1. Planiranje energetike u uslovima smanjenja emisija stakleničkih
gasova
2. Jedinstvo energetske i klimatske politike
3. Potrebna dostignuća tehnologije
4. Problem razvoja uz nužnost samodrživosti
5. Pravni okvir
6. Državne subvencije
7. Vlasnički odnosi
8. Obrazovanje i informisanost
9. Sigurnost snadbijevanja
10. Energetska politika Bosne i Hercegovine

#1
PLANIRATI ENERGETSKI RAZVOJ U USLOVIMA
KONTINUIRANOG SMANJENJA EMISIJA JE IZAZOV BEZ
ISTORIJSKOG ISKUSTVA I ZAHVATA SVE UČESNIKE U
TEHNOLOŠKOM LANCU UPRAVLJANJA ENERGIJOM

1. Prvi put u kreiranju energetskog razvoja ključni faktor je
ograničavajući faktor emisija štetnih gasova
2. Do 2050. manje od 20% emisija štetnih gasova iz 1991., a u
elektroenergetskom sektoru treba biti gotovo nula emisija
3. Potrebna je nova platforma za upravljanje energijom u cijelom
lancu, od proizvodnje do potrošnje energije, uključujući energetske,
zakonodavne, ekonomske, tehnološke i industrijske ciljeve i rješenja
#1

#2
JEDINSTVENA KLIMATSKA I ENERGETSKA POLITIKA JE
TEMELJ ZA REALIZACIJU NISKOKARBONSKE ENERGETSKE
STRATEGIJE

1. Ključni nedostatak dosadašnje politike je potpuna odvojenost
klimatske i energetske politike. Zajedništvo nije samo u ciljevima,
nego i u instrumentima, posebno ekonomskim
2. Primjer: integracija OIE koja je bila autonomna i samostalna politika
3. Rezultat: U EU elementi klimatske politike o trgovanju emisijama nisu
ostvarili potrebne rezultate, ciljevi OIE su uglavnom ostvareni, ali na
teret destrukcije tržišta energije
#2
4. Bez obzira na određene pozitivne rezultate, ocjena je negativna, posebno zbog
toga što se takva politika ne može dalje provoditi
5. Ako su emisije CO2 ključne u ostvarivanja jedinstvene klimatske i energetske
politike, onda trebaju poslužiti i kao ključni regulator politika
6. Najjednostavnije i učinkovito rješenje je da se penalizacija provodi putem poreza i
naknade na emisije CO2, a bonusi putem mjera i tehnologija smanjenja emisija

#3
SADAŠNJA DOSTIGNUĆA TEHNOLOGIJE NE
OMOGUĆAVAJU ISPUNJENJE CILJEVA ENERGETSKOG
RAZVOJA BEZ EMISIJA

1. Iako je ostvaren veliki napredak u razvoju tehnologija, u narednom
periodu neophodan je još veći napredak, posebno u dijelu
skladištenja energije, povećanja efikasnosti konverzije i proizvodnje
energije iz OIE te upravljivosti cijelog sistema korišćenjem pametnih
sistema (primjena Zimskog paketa)
2. Za Bosnu i Hercegovinu to mora biti izazov za kreiranje novog
obrazovnog sistema, naučne i industrijske politike
3. Bosanskohercegovačka privreda po procjenama ima veće šanse u
novim tehnologijama, nego u etabliranim
#3

#4
TREBA OMOGUĆITI SAMOODRŽIVOST, RAZVOJ TRŽIŠTA,
REDUCIRANJE ADMINISTRACIJE I JASNOĆU PREMA SVIM
UČESNICIMA U LANCU UPRAVLJANJA ENERGIJOM

1. Rješenja EU-a u EZ o odnosima u energetskom sistemu nisu bila
konzistentna, već su odvojeno rješavala pojedine probleme
2. Uz mali udio OIE to nije izazivalo velike probleme, ali s većim udjelom
OIE pojavljuju se veliki problemi: tržište je reducirano i pod velikim
priJskom administraJvne i privilegirane pozicije OIE
3. Novi sistem ne smije dovesJ do suprotstavljanja OIE i tržišta, već
treba doprinije_ razvoju tržišta, uklanjajući privilegiranu poziciju bilo
kojeg učesnika
#4
4. Energetska tržišta su ključna veza funkcionisanja sistema i upravljanja energijom
5. Tržišta su najbolji regulator razvoja i potrebno je buduće odnose u energetskom
sektoru postaviti na tržišnim odnosima
6. Intervencionizam u vidu subvencija i administrativnih privilegija za OIE (ili druge
sudionike) treba smanjiti na najmanju mjeru ili ukinuti
7. Tržišta ne mogu razriješiti pitanje sigurnosti anadbijevanja. To je zadatak države.

#5
PRAVNI OKVIR U ENERGETICI TREBA BITI UNIFICIRAN,
PROVEDIV, S INSTITUCIJAMA KOJE FUNKCIONIŠU

1. Potrebno je da ograničenja i ciljevi koji se žele ostvariti iz energetske i
klimatske politike budu jasni kako bi investitori mogli planirati
investicije
2. Za sve učesnike je veoma važan kvalitetan zakonodavni okvir i
funkcioniranje institucija za provedbu politika
3. Efikasnost zakonodavstva i procedura očituje se u jasnim signalima i
ranom otkrivanju prihvatljivih ili neprihvatljivih investicija
#5

#6
DRŽAVNE SUBVENCIJE NE SMIJU NARUŠITI TEMELJ
ODNOSA U ENERGETSKOM SEKTORU- OTVORENO
TRŽIŠTE

1. Osim pozitivnih, subvencije OIE u EU izazvale su i negativne učinke:
üostvarene najviše cijene proizvodnje OIE u svijetu
üadministrativni uticaj je postao dominantan i reducirao je tržište
energije
ünegativno je uticao na odnose veleprodajnih (pad) i maloprodajnih
(rast) cijena energije te je proizveo velike probleme u mrežama u
EU
2. Subvencije treba usmjeriti u područje povećanja energetske
efikasnosti, mjere u zgradarstvu te tehnološki razvoj
#6

#7
TITULAR VLASNIŠTVA NIJE BITAN ZA
OSTVARIVANJE CILJEVA JEDINSTVENE
KLIMATSKE I ENERGETSKE POLITIKE, IZUZEV
REGULIRANIH DJELATNOSTI

1. Privatni kapital ušao je u energetiku preko projekata OIE, dijelom i
kroz tržište električne energije, plina i nafte
2. Titulari vlasništva nisu bitni za razvoj tržišta i provedbu klimatske i
energetske politike. To je pitanje drugih državnih interesa i
odgovornosti, upravljanja državnom imovinom, resursima, razvojem
države, industrijskom politikom i tehnološkim razvojem itd.
3. Posebni interes države je u reguliranim djelatnostima i za svaku
reguliranu djelatnost je potrebno zauzeti stav na temelju analize
ukupnih društvenih potreba i koristi
#7

#8
OVA TRANZICIJA ENERGETSKOG SEKTORA ZAHTJEVA VIŠI
NIVO OBRAZOVANJA

1. Veće korišćenje OIE, povećanje efikasnosti, distribuirana proizvodnja,
veće korišćenje IT i sve veće učešće građana u procesima traži sve veću
obrazovanost i informisanost građana
2. Tranzicija energetskog sektora u EU ima cilj osigurati demonopolizaciju
energetskog sektora i pravo na izbor
3. Tranzicija energetskog sektora ohrabruje pravo kupca na izbor, što za
posljedicu nosi i mogućnost krive poslovne odluke i krivog odabira
4. Taj proces koji traje 20 godina govori o zahtjevnosti problema, ali i
koristima koje se mogu ostvariti. Postoji direktna korelacija između nivoa
razvoja tržišta, kvalitete usluge i složenosti sistema, posebno kod
sigurnog snadbijevanja
#8

#9
SIGURNOST SNADBIJEVANJA POSTAJE NAJVAŽNIJE
PITANJE U PODRUČJU ODGOVORNOSTI DRŽAVE

1. Energija je dio neophodnih potreba modernog čovjeka i dio
civilizacijskih potreba, koje svako društvo treba osigurati, pa se opšta
prava čovjeka trebaju proširiti i pravom na minimalne količine energije
2. Sigurnost snadbijevanja nije moguće riješiti samo tržištima, već je to
područje od posebne odgovornosti države i EU u cjelini
3. U uslovima tržišta, distribuirane proizvodnje, političkih, ratnih događanja,
automatizacije cjelokupnog upravljanja sistemom to postaje veliki izazov
i velika obaveza svake države
4. Smanjenje rizika i mogućih posljedica moguće je ako je analiza rizika
kontinuirana i sistemska te ako se na osnovu stručnih ekspertiza
sistemski otklanjaju mjesta rizika snabdijevanja energijom
#9

#10
BOSANSKOHERCEGOVAČKA ENERGETSKA POLITIKA JE
IMALA STRATEŠKE GREŠKE, BRZINA I KVALITET
TRANZICIJE NIJE BIO DOVOLJAN

1. Od osamostaljenja, bosanskohercegovačka energetika je u tranziciji:
üdo ~2000. iz socijalističkog sistema pravnih, ekonomskih i
organizacijskih odnosa u tržišne odnose
ü od 2001. započinje i još traje tranzicija prema pravnoj stečevini EU
2. Vlasništvo u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine, prema načelima
EU, nije pitanje energetske politike i strategije, nego upravljanja
državnom imovinom, razvojne i socijalne politike, politike upravljanja
posebnim resursima i dr.
3. Svaka zemlja EU u pogledu vlasništva u energetskom sektoru ima svoje
istorijsko iskustvo i sadašnje stanje i ne postoje ciljevi EU politike koji bi
to na bilo koji način ujednačili
#10

OSNOVA ZA RAZVOJ ODRŽIVE ENERGETSKE POLITIKE BIH
1. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju(SPP) - stupio na snagu 1. jula,
2008:
Član 107: “Saradnja će biti usmjerena na prioritete pravne stečevine (acquisa)
Zajednice u oblasti energetike, uključujući po potrebi i aspekte nuklearne sigurnosti.
Ta saradnja bit će zasnovana na Ugovoru o osnivanju Energetske zajednice, te će se
razvijati s ciljem postepenog integriranja BiH u evropska energetska tržišta.”
2. Ugovor o osnivanju Energetske zajednice - ratifikovan 2006.
3. Ugovor o Energetskoj povelji – Protokol Energetske povelje o EE i pripadajućim
aspektima zaštite životne sredine (PEEREA)- ratifikovan 2000.
4. Kyoto Protokol – Post Kyoto
5. Inicijativa Zapadni Balkan (Berlinski proces)- 2016
6. COP 21/ Pariški Sporazum – stupio na snagu 2017. obuhvaća razdoblje od 2020. nadalje

ENERGETSKI I KLIMATSKI CILJEVI EU 2020, 2030 I 2050.:
Ciljevi EU do 2020.:
üsmanjenje stakleničkih plinova za najmanje 20 % u usporedbi s 1990.
ü20 postotni udio energije iz obnovljivih izvora
ü20 postotno povećanje energetske učinkovitosti
ücilj od 10 % elektroenergetske povezanosti
Ciljevi do 2030.:
ü40 postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova
ünajmanje 27 % udjela energije u EU-u iz obnovljivih izvora
üpovećanje energetske efikasnosti za 27 – 30%
ücilj od 15 % elektroenergetske
Cilj do 2050.:
80 – 95 postotno smanjenje stakleničkih plinova

ENERGETSKI I KLIMATSKI CILJEVI BOSNE I HERCEGOVINE:
Usklađenost sa energetskim i klimatskim ciljevima EU:
üIspunjavanje obaveza iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice
• Električna energija i gas
• Infrastruktura
• Obnovljivi izvori energije (NREAP)
• Energetska efikanost (NEEAP)
üIzrada okvirne energetske strategije do 2035. (projekcije do 2050.)
• Definisanje strateškog razvoja proizvodnog miksa
üStrategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskokarbonskog razvoja za BiH
• Namjeravane aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena u BiH (Intended Nationally
Determined Contributions-INDC) do 2030.
• INDC obuhvata podatke o slјedećim emisijama stakleničkih plinova (GHG): uglјen-dioksid
(SO2); metan (CH4); azotni suboksid (N2O)
• NERP BiH

RAZVOJ ENERGETSKE STRATEGIJE BIH
1. Domaći i evropski energetski kontekst - politika čiste energije
2. EU agenda dekarbonizacije iziskuje sredstva za dugoročno prilagođavanje
proizvodnog portfelja i tehnologija ka manjim emisijama CO2
3. Okvirna energetska strategija treba:
• Dati kontekst i smjer razvoja energetike u Bosni i Hercegovini
• Dati smjernice za BiH bazirane na politikama održivog razvoja :
a) sigurnost snabdijevanja,
b) konkurentnost cijena, i
c) politika dekarbonizacije, odnosno čišće energije.
• Definisati optimalni način za ispunjavanje BiH politika – određivanje udjela OIE ili
povećanja EE, smanjenje emisija CO2
• Procijeniti rizike i vezane troškovne implikacije povezane sa većim troškovima
investicijskih projekata, te energetsku sigurnost da bi se izbjeglo oslanjanje na uvoz
• Dati Mapu puta za implementaciju međunarodnih obaveza BiH

STRATEŠKI RAZVOJ PROIZVODNOG MIKSA U BIH
1. Strategiju razvoja proizvodnog miksa na nivou BiH treba adekvatno
pozicionirati u okviru ključnih strateških ciljeva energetske trileme, tj.
sigurnosti snabdijevanja, cjenovne prihvatljivost i održivosti (dekarbonizacije)
2. Strateški okvir razvoja proizvodnog miksa na nivou BIH bazirati na 4 osnovna
elementa:
• Vizija i prioriteti BIH
• EU agenda dekarbonizacije/ Regulativa
• Kretanja potrošnje el. energije
• Razvoj regionalnog okruženja

BIH I EU AGENDA DEKARBONIZACIJE – PLANOVI

BIH I EU AGENDA DEKARBONIZACIJE – IMPLEMENTIRANE EKTIVNOSTI
Direktiva 2009/28/EK o promociji upotrebe energije iz OIE
üZa BiH cilj udjela OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji energije do 2020. je 40%
üAkcioni plan za korištenje OIE u BiH usvojen 30.3.2016.
üUsvojeni entitetski zakoni o OIE, usklađeni sa EU
Direktiva 2006/32/EU ( Direktiva2012/27/EU )
üUsvojeni entitetski AP za EE
üAkcioni plan za EE u BiH za period 2016-2018 usvojen 4.12.2017
üUsvojeni entitetski zakoni o EE, usklađeni sa EU
Direktiva 2001/80/EK i Direktiva 2010/75/EU
üNacionalni plan smanjenja emisija za BiH (NERP BiH) usvojen 30.12.2015.godine

BIH I EU AGENDA DEKARBONIZACIJE – POTREBNE AKTIVNOSTI
1. Priori_zacija ključnih energetskih strateških smjernica BiH
2. Pregled strateških prioriteta energetske poli_ke BiH u njenim ključnim
segmen_ma:
• Jasno postavljani ciljevi i prioriV za implementaciju u narednim godinama, koji
su usklađeni sa ciljevima EU
• Date strateške smjernice koje su podloga su za prijavu i povlačenje, među
ostalim, IPA i WBIF sredstava za energeVku u Bosni i Hercegovini, te i za
privlačenje drugih invesVtora u energetski sektor.
• Izrađeni indikaVvni scenariji razvoja proizvodnog miksa za razdoblje do 2035. u
koje su uključene i međunarodne obaveze BiH a posebno vezano za razvoj OIE i
EE, obavezu primjene metoda za smanjenje štetnih emisija, kao i ekonomska
analiza održivosV proizvodnje uglja (daV faktori koji realno uVču na cjenu
eksploatacije uglja, uključena cijena emisija C02 u zavisnosV od primjenjenog
mehanizma trgovine CO2)
Cilj: Održiv razvoj energetskog sektora koji će dovesti do zapošljavanja, smanjenja javnog duga i
povećanja konkurentnosti - Energetika kao motor stabilnosti i održivog razvoja ekonomije.

HVALA NA PAŽNJI
Dr. Admir So+ić
Pomoćnik ministra, Sektor za energe2ku
admir.so6ic@mvteo.gov.ba
Tel. +387 33 206 141

Dr. Admir Softic, VIZIJA RAZVOJA ENERGETIKE

More Related Content

Dr. Admir Softic, VIZIJA RAZVOJA ENERGETIKE