Fenomen
Fenomen (grč.φαινόμενον – fainómenon = vidljiva pojava)[1] je uočljiva činjenica ili događaj.[2] Termin je ušao u modernu filozofsku upotrebu preko Immanuela Kanta, koji mu je suprotstavio noumenon, koji „se ne može“ direktno posmatrati. U ovom dijelu njegove filozofije, na Kanta je snažno uticao Gottfried Wilhelm Leibniz, po kojem fenomenon i noumenon služe kao međusobno povezani tehnički izrazi. Daleko prethodeći tome, starogrčki pironski filozof Sextus Empiricus takođe je koristio fenomenon i noumenon kao međusobno povezane tehničke izraze.
Uobičajena upotreba
[uredi | uredi izvor]U popularnoj upotrebi, "fenomen" se često odnosi na izvanredan događaj. Izraz se najčešće koristi za događaje koji isprva opiru objašnjenju ili zbunjuju promatrača. Prema Rječniku vizuelnog diskursa (Dictionary of Visual Discourse):[1]
Uobičajenim jezikom "fenomeni/pojave" odnosi se na bilo koju pojavu vrijednu pažnje i istrage, obično neprijatan ili neobičan događaj, osobu ili činjenicu koja je od posebnog značaja ili je na drugi način zapažena.
Filozofija
[uredi | uredi izvor]U modernoj filozofskoj upotreb,i pojam „fenomeni“ počeo je značiti „ono što se doživljava u osnovi stvarnosti“. U svojoj inauguralnoj disertaciji], naslovljenoj “O teoriji oblika i principima razumnog i razumljivog sveta” (On the Theory of forms and Principles of the Sensible and Intelligible World), Immanuel Kant (1770) teoretizira da je ljudski um ograničen logičkom svijetu i stoga mogu samo tumačiti i razumjeti pojave u skladu s njihovim fizičkim izgledima. Napisao je da su ljudi mogli zaključivati samo onoliko koliko su im čula dopuštala, ali ne i sami doživljavati stvarni objekt.[3] Prema tome, pojam fenomen odnosi se na bilo koji incident koji zaslužuje istragu i posmatranje, posebno na događaje koji su posebno neobični ili od posebne važnosti.[1]
Nauka
[uredi | uredi izvor]
Isti fenomen gorenja je uočen, ali se također uočavaju različiti fenomeni "oblika" i "bojenja" plamena.
.Vidi također: Fenomenalizam U naučnoj upotrebi fenomen je svaki događaj koji je uočljiv, uključujući upotrebu instrumentacije za posmatranje, evidentiranje ili kompajliranje podataka. Naročito u fizici, proučavanje fenomena može se opisati kao mjerenje u vezi sa materijom, energijom ili vremenom, kao što je Isaac Newton zapažanja Mjesečeve orbite i gravitacije; ili zapažanja Galilea o kretanju klatna.[4] U prirodnim naukama, fenomen je uočljivi događaj ili prikaz. Često se ovaj termin koristi bez razmatranja uzroka određenog događaja. Primjer fizičkog fenomena je uočljivi fenomen mjesečeve orbite ili fenomen oscilacija klatna.[4] Mehanički fenomen je fizički fenomen povezan sa ravnotežom ili kretanjem predmeta.[5] Some examples are Newton's cradle, engines, and double pendulums.
Sociologija
[uredi | uredi izvor]Grupni fenomeni tiču se ponašanja određene grupe pojedinačnih entiteta, obično organizama, a posebno ljudi. Ponašanje pojedinaca često se mijenja u postavkama grupe na razne načine, a grupa može imati svoja ponašanja koja pojedincu nisu moguća zbog mentaliteta stada.
Društveni fenomeni se posebno odnose na organizme i ljude u kojima su subjektivna stanja podrazumijevana u tom pojmu. Stavovi i događaji specifični za grupu mogu imati efekte izvan grupe, ili ih veće društvo može prilagoditi, ili ih shvatiti kao poremećene, biti kažnjeni ili izbjegavani.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]- Stanje mogućnosti
- Suština
- Električni fenomeni
- Lista geoloških pojava
- Lista internetskih fenomena
- Lista prirodnih fenomena
- Opažanje
- Optički fenomeni
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c "Phenomenon/Phenomena". Dictionary of Visual Discourse: A Dialectical Lexicon of Terms. 2011.
- ^ "Phenomenon". The Columbia Encyclopedia. 2008.
- ^ Kant, Immanuel. [1770] 2019. On the Form and Principles of the Sensible and Intelligible World, translated by W. J. Eckoff (1894). – via Wikisource.
- ^ a b Bernstein, Jeremy (1996). A Theory for Everything. New York: Copernicus.
- ^ "Mechanical Phenomenon". AudioEnglish.org. Tudorancea Media Network. Pristupljeno 23. 5. 2011.
