Montréal

Montréal
Montréal
	Pogled na Montreal
	Grb
Država	Kanada
Kanadska provincija	Quebec
Površina
• Grad	365,13 km2
Stanovništvo (2006)
• Grad	1.620.693
• Urbano	3.316.615
• Metro	3.635.571
Poštanski broj	H
Veb-sajt	ville.montreal.qc.ca

Montreal ili Montréal^[1] je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad provincije Quebec. Prema kanadskom cenzusu 2004. godine, populacija grada je 1.852.723, a populacija grada sa okolinom je 3.663.000. Montreal je drugi po veličini grad u svijetu po broju ljudi koji pričaju francuski jezik, poslije Pariza.

Montreal se nalazi u jugozapadnom dijelu Quebeca, oko 270 kilometara jugozapadno od Quebec Cityja (glavnog grada provincije Quebec), i 190 kilometara istočno od Ottawe (glavnog grada Kanade). Grad se nalazi na ostrvu Montreal, između rijeka St. Lawrence i Otawa.

U Montrealu su 1976. godine održane Olimpijske igre. Općenito se Montréal smatra jednim od najboljih gradova za život u Sjevernoj Americi, a prema mnogima ovaj grad je i kulturna prijestonica Kanade. Također, ovo je jedan od deset najčišćih gradova na svijetu.

Utvrđeno irokeško selo Hochelaga, nalazilo se na otoku u vrijeme dolaska Jacquesa Cartiera u listopadu 1535. godine. Mjesto je nazvano „Mons realis“ (latinski: Kraljevsko brdo). U 20. stoljeću arheolozi su našli predmete koji svjedoče o ljudskoj prisutnosti na tom području 3000 do 4000 godina p. n. e. U vrijeme kada je Samuel de Champlain 1608. osnovao grad Québec, selo Hochelaga više nije postojalo, a njegova tačna lokacija je i danas nepoznata.

Godine 1615., Samuel de Champlain izražava zamisao o stvaranju novog grada na rijeci Saint Lawrence, u svrhu širenja katoličanstva među Indijancima u Novoj Francuskoj. Francuzi su se doselili na to područje tek 17. maja 1642., kad je skupina svećenika, časnih sestara i naseljenika pod vodstvom Paula Chomedeya de Maisonneuvea osnovala selo Ville-Marie, koje je kasnije postalo današnji Montréal. Od značajnijih doseljenika važno je spomenuti Jeanne Mance koja je osnovala Hôtel-Dieu, koji se smatra prvom bolnicom u Sjevernoj Americi.

Godine 1680., u Montréalu je živjelo 493 stanovnika, od toga 75 Parižana, 68 Normandijaca, 54 Onisana (La Rochelle), 35 Anžuvinaca, 34 Poituaca, 28 Manaca, 23 Sentonžaca, 17 Bretonaca, 16 Peršaca, 13 Angulemaca, 12 Šampanjaca i 10 Pikardijaca.

U augustu 1701., 1300 Indijanaca sastalo se u Montréalu kako bi sklopili mir između različitih indijanskih naroda i Francuza. Velikim montréalskim mirom prestali su sukobi koji su ometali trgovinu kožama u Novoj Francuskoj. Ubrzo je stanovništvo grada poraslo na preko 2000 stanovnika.

Mjesto je nastavilo ubrzano rasti i uskoro je postalo važno središte za trgovinu krznom i kožom. Grad je bio polazišna tačka raznim francuskim istraživačima koji su istraživali unutrašnjost, kao što su Louis Jolliet, La Salle, La Vérendrye i Duluth. Drveni zidovi izgrađeni su 1725. godine. Uprkos vrlo jakom potresu 7. septembra 1732., grad se nastavio razvijati, te biva utvrđen oko 1740. godine. Grad je ostao u francuskim rukama sve do 8. septembra 1760., kada je vojvoda Lévis bio prisiljen grad predati britanskoj vojsci pod vodstvom lorda Jeffreya Amhersta.