Newtonovi zakoni kretanja
Klasična mehanika |
---|
Newtonovi zakoni kretanja jesu zakoni klasične mehanike objavljeni 1687. u djelu Matematički principi prirodne filozofije Isaaca Newtona[1] koji predstavljaju temelje današnje moderne mehanike.[2]
Prvi zakon: Zakon inercije
[uredi | uredi izvor]U originalu, na latinskom, Newton ga je zapisao:
Lex I:Corpus omne perseverare in statu suo quiescendi vel movendi uniformiter in directum, nisi quatenus a viribus impressis cogitur statum illum mutare.
Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog pravolinijskog kretanja sve dok neka sila dovede do promjene tog stanja. Taj zakon zove se još i zakon inercije.
Drugi zakon: Zakon sile
[uredi | uredi izvor]Ovaj zakon Newton je napisao ovim riječima, na latinskom:
Lex II:Mutationem motus proportionalem esse vi motrici impressae, et fieri secundum lineam rectam qua vis illa imprimitur.
Promjena količine kretanja proporcionalna je ukupnoj sili koja djeluje na tijelo i odvija se u smjeru djelovanja te sile.
Sila je jednaka izvodu impulsa po vremenu:
- , gdje je impuls i važi .
Iz te formule slijedi da je u slučaju konstantne mase (masa se može i mijenjati, npr. kod rakete) intenzitet sile jednak proizvodu mase tijela i ubrzanja koje tijelo dobije djelovanjem te sile:
- .
Za slučaj konstantne mase važi
te stoga:
ili u skalarnom obliku:
gdje je F sila, m (konstantna) masa tijela, a a ubrzanje koje to tijelo dobija djelovanjem sile. Sila od 1 Njutna je sila koja tijelu mase 1 kilograma daje ubrzanje od 1 .
Treći zakon: Zakon akcije i reakcije
[uredi | uredi izvor]Tekst zakona kako je Newton zapisao na latinskom glasi:
Lex III:Actioni contrariam semper et æqualem esse reactionem: sive corporum duorum actiones in se mutuo semper esse æquales et in partes contrarias dirigi.
Svakom djelovanju (akciji) suprotstavlja se po intenzitetu jednako i suprotno usmjereno djelovanje (reakcija). Djelovanje dvaju tijela jednog na drugo jednako je i suprotno usmjereno.
Četvrti zakon
[uredi | uredi izvor]Ponekad se u literaturi spominje i tzv. Četvrti zakon mehanike (iako ga Newton u Principia Mathematica ne navodi), koji se odnosi na slaganje sila: ako na neko tijelo djeluje n sila, onda je ukupna sila (o kojoj je riječ u 2. zakonu):
- .
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- ^ Newton, Isaac; Chittenden, N. W. Life of Sir Isaac Newton; Adee, Daniel; Motte, Andrew; Hill, Theodore Preston Early American mathematics books CU-BANC (1846). Newton's Principia : the mathematical principles of natural philosophy. University of California Libraries. New-York : Published by Daniel Adee.
- ^ redakcija. "NJUTNOVI ZAKONI (uopšteno)". www.stem.ba. Pristupljeno 3. 11. 2022.
- MIT Physics video lecture Arhivirano 11. 4. 2008. na Wayback Machine on Newton's three laws
- Light and Matter – an on-line textbook
- Motion Mountain – an on-line textbook
- Simulation on Newton's first law of motion
- "Newton's Second Law" by Enrique Zeleny, Wolfram Demonstrations Project.
- Newton's 3rd Law demonstrated in a vacuum