Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Gospina crkva u Trieru

Koordinate: 49°45′21″N 6°38′35″E / 49.7558°N 6.6431°E / 49.7558; 6.6431 (WD)
Izvor: Wikipedija
Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baština – UNESCO
}}
Gospina crkva u Trieru
Država Njemačka
Godina uvrštenja1986. (10. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:367
Koordinate49°45′21″N 6°38′35″E / 49.7558°N 6.6431°E / 49.7558; 6.6431 (WD)
Gospina crkva u Trieru na zemljovidu Njemačke
Gospina crkva u Trieru
Gospina crkva u Trieru

Gospina crkva u Trieru (njemački: Liebfrauenkirche) se nalazi odmah do Trierske katedrale u samom centru grada. Ona je s Crkvom sv. Elizabete u Marburgu, najstarija gotička crkva u Njemačkoj, i najvažniji primjer ranogotičke centralne građevine. Od 1986. god., Gospina crkva je dio UNESCO-ove svjetske baštine u Trieru koji, pored ove crkve, uključuje i rimske spomenike (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, itd.) i Triersku katedralu.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Tlocrt crkve

Nadbiskup Theoderich von Wied je započeo s izgradnjom crkve 1230. god., nakon što je stara zgrada iz vremena cara Konstantina Velikog, nakon tisuću godina, bila toliko oštećena da je morala biti srušena. U izgradnji su korišteni temelji ove prethodne crkve. Točan datum izgradnje može se odrediti prema natpisu na stupu u unutrašnjosti: "Izgradnja ove crkve započela je 1227. a završila 1243. god." Gradili su je graditelji i umjetnici iz francuske pokrajine Lorraine u kojoj je već bila jako razvijen gotički stil. Građevina je jedan od prvih njemačkih svjedodžbi francuske gotike i jedna od rijetkih crkava centralnog tipa. Veliki dio je završen oko 1243. god.kada umire njen glavni pokrovitelj, nadbiskup Teodorik. Gradnja se usporava i oko 1260. god. je vjerojatno dovršena. God. 1492., izgrađen je visoki toranj s lanternom s koje gje bio moguć divan pogled na grad, ali je stradao u oluji 1631. god. i otada je dugo toranj imao ravan krov, koji je 2003. god. opet zamijenjen nešto strmijim.

Gospina crkva je liturgijski bila dio katedrale, te katedralni mauzolej, a postoji i prolaz koji povezuje ove dvije građevine koji se koristio u porcesijama Svete tunike. Nakon okupacije francuske revolucionarne vojske (1794.) liturgija katedrale i Gospine crkve je odvojena, a većina grobova iz crkve je uklonjeno. Napoleon, prema legendi, nije imao srca srušiti ovo remek-djelo francuskog graditeljstva, ali je dao srušiti susjednu crkvu sv. Lovre, tako da crkva danas pripada Gospinoj opatiji sv. Lovre. Portal između katedrale i Gospine crkve je bio zazidan i koristio se kao Gospin oltar, no povodom procesije Svete tunike 1959. god. portal je ponovno otvoren i nakon obnove katedrale postavljena su drvena vrata kojima je ponovno spojena s katedralom.

Gospina crkva je 1951. god. dobila titulu papinske bazilike zbog pažljive obnove nakon Drugog svjetskog rata pri kojoj se pazilo na odrednice Drugog vatikanskog koncila i oltar se smjestio u središte crkve.

Crkva se trenutačno obnavlja (od 2008.) i očekuje se da će biti otvorena za posjetitelje 2011. god.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Gospina crkva u Trieru
  • Heinz Brubach i Martin Persch (Hg.), 200 Jahre Pfarrei Liebfrauen in Trier, Trier 2003., ISBN 3-7902-0182-0
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gospina_crkva_u_Trieru&oldid=6852439"