Kitzbühel
Kitzbühel
| |
---|---|
Panorama grada sa žičare | |
Koordinate: 47°26′N 12°23′E / 47.433°N 12.383°E | |
Država | Austrija |
austrijska savezna zemlja | Tirol |
Okrug (bezirk) | Kitzbühel |
Vlast | |
- gradonačelnik | Klaus Winkler |
Površina | |
- Urbano područje | 57 km²[1] |
Visina | 762 |
Stanovništvo (2014.) | |
- Urbano područje | 8,241[1] |
- Urbana gustoća | 142.2[1] |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Službene stranice www.kitzbuhl | |
Karta | |
Kitzbühel je grad na zapadu Austrije od 8,241 stanovnika.[1]
Kitzbühel je i administrativni centar Okruga Kitzbühel.
Kitzbühel leži u Tirolu u kotlini rijeke Kitzbüheler Ache, okružen visokim planinama Kitzbühelskih alpi čiji najveći vrh Kitzbüheler Horn ima 1,998 metara.[2]
Kitzbühel je udaljen oko 100 km istočno od Innsbrucka, nedaleko od grada prolazi autoput E45, München - Innsbruck
Kitzbühel se prvi put spominje 1165., a povelju o statusa grada dobio je 1271.[2] U to vrijeme bio je feud biskupa od Regensburga i Bamberga, podanika bavarskih vojvoda, tek 1504. postao je dio Tirolske grofovije.[2]
Svoj najveći prosperitet Kitzbühel je imao tokom 16. i 17. vijeka kad se u nedalekoj okolici iskapao bakar i srebro.[2]
Historijski centar Kitzbühela još uvijek ima srednjovijekovni izgled, sa brojnim kućama i palačama iz tog doba koje su pretvorene u hotele.
Najveće znamenitosti Kitzbühela su parohijska crkva sv. Andreasa, podignuta između 1435. - 1506., sa baroknim enterijerom, crkva sv. Katarine iz 14. vijeka i dvokatna crkva Naše gospe (Liebfrauenkirche) čija je prva etaža podignuta 1373. a druga 1490., a nakon tog je 1738. kompletno barokizirana.[2]
Današnji Kitzbühel je jedno od najpoznatijih skijališta na svijetu, ali je on poznata turistička destinacija i ljeti kao klimatsko lječilište, jer se pored grada nalazi termalni izvor Jezero Schwarzsee.[2]
- SAD, Greenwich, Connecticut
- Japan, Jamagata
- SAD, Sun Valley, Idaho
- Italija, Vipiteno
- Francuska, Rueil-Malmaison
- Njemačka, Bad Soden am Taunus
-
Glavna ulica
-
Crkva sv. Katarine
-
Kuće u centru
-
Slalom za svjetski kup