Malik-šah I

Malik-Šah I
Malik-Šah I
	Sultan Seldžučke Monarhije
Vladavina	1072. – 1092.
Prethodnik	Alp Arslan
Nasljednik	Mahmud I
Suprug/a	Turkan Hatun; Zubeida Hatun
Potomstvo	Barkijaruk; Muhamed I Tapar; Ahmad Sandžar; Nasir ad-Din Mahmud; Adud ad-Daula Ahmad; Davud; princeza Mah-e Mulk; princeza Sitara; Princeza Džavhar Hatun Mahd-e Irak
Puno ime	Lakab: Muiz ad-Din (kratko), Džalal ad-Daula; Kunija: Abul-Fath; rodno ime: Hasan; kraljevsko ime: Malik-šah
Kuća	Kuća Seldžuka
Otac	Alp Arslan
Rođen/a	1055;
Umro/la	19. 11. 1092. (dob: 36–37);
Religija	islam

Verzija za štampanje više nije podržana i može davati greške. Podnovite oznake i koristite ugrađenu mogućnost štampanja preglednika.

Malik-šah I (perzijski: ملكشاه; puno ime: Muiz ad-Dunija wa ad-Din Džalal ad-Daula Hasan Malik-šah ibn Muhamed, 1055. – 19. 11. 1092.) bio je sultan Seldžučke Monarhije od 1072. do smrti.^[1]^[2]

Bio je sin sultana Alp Arslana. Godine 1064. je oca pratio u pohodu na Kavkaz. Iste godine se oženio za Turkan Hatun, kćer karahanidskog vladara^[3] Ibrahima Tamgač-hana.^[4] Nakon očevog ubistva, Malik je preuzeo prijestolje, ali se protiv njega pobunio stric Kavurd-beg. U januaru 1074. su se dvije vojske srele kraj Hamadana; Kavurd-begove trupe su se sastojale od tradicionalnih turkmenskih elemenata iz Alp Arslanove vojske, dok je Malik koristio gulame i kurdske i arapske kontingente. U bitci je Qawurd poražen i zarobljen; iako mu je Malik ispočetka mislio poštediti život, otrovan je, najvjerojatnije po naređenju vezira Nizam al-Mulka.^[5]

Malik-šah je bio nominalni poglavar seldžulke države, ali je Nizam al-Mulk kao vezir stekao gotovo neograničenu vlast.^[6] Nizam se pri tome pokazao kao uspješan vladar; suzbio je pokušaje Gaznavida da povrate Horasan; od Fatimida je preoteo Siriju, napao je Gruziju i od nje učinio tursku tributarnu državu, regionalne guverner i emire podvrgnuo centralnoj vlasti, a abasidske kalife učinio seldžučkim marionetama.^[7] Iako je nakon Alp Arslanove pobjede kod Mancikerta 1071. godine nastavljen turski prodor u Anadoliju, seldžučka država od toga nije imala neposredne koristi, s obzirom da su je provodile nezavisne turkmenske voske, pa je tako stvoren Rumski Sultanat, čiji vladari nisu priznali Malik Šahovu vlast.

Pod Malik Šahovom vlašću je 1075. godine reformiran iranski kalendar^[8] te u zemljama pod seldžučkom vlašću osnovane nove obrazovne institucije.^[9] Godine 1092. je Nizam al-Mulk ubijen kod Sihne, na putu za Bagdad, od muškarca prerušenog u sufističkog mistika.^[10] Nizamovi tjelohranitelji su odmah nakon toga sasjekli atentatora, te se nije mogao ustanoviti ni njegov identitet, povod ili naručitelj. Prema nekim špekulacijama ubica je bio jedan od ranih asasina; a prema drugima ga je poslao sam Malik Šah.^[11] U svakom slučaju, sam Malik Šah se neposredno nakon toga teško razbolio i umro za nekoliko mjeseci. Neki od izvora navode da su ga ubili Nizamovi sljedbenici nastojeći osvetiti svog vođu.^[12]

Malikova smrt je seldžučku državu bacila u stanje kaosa, s obzirom da su se od centralne vlasti odmetnuli regionalni guverneri i emiri. Nekoliko godina kasnije je ona postala metom križara koji su od 1098. do 1099. zauzeli značajne dijelove Sirije i Palestine; dio historičara upravo Malikovoj smrti pripisuje te križarske uspjehe.^[13]

Izvori

↑ Renee Grousset, The Empires of the Steppe:A History of Central Asia, Trans. Naomi Walford, (Rutgers University Press, 1991), 152.
↑ Alp Arslan, C. Cahen, Encyclopaedia of Islam, Vol. 1, Ed. H. A. R. Gibb, J. H. Kramers, E. Levi-Provencal and J. Schacht, (E.J. Brill, 1986), 421.
↑ "MALEKŠĀH" Encyclopædia Iranica
↑ Ann K. S. Lambton, Continuity and Change in Medieval Persia, (State University of New York, 1988), 263.
↑ Kawurd, C. E. Bosworth, The Encyclopaedia of Islam, Vol. 4, Ed. E. van Donzel, B. Lewis and C. Pellat, (E.J. Brill, 1997), 807.
↑ Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 8. Brill Lieden. str. 70.
↑ Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 7. Brill Lieden. str. 273–275.
↑ Djalali, S.H. Taqizadeh, The Encyclopaedia of Islam, Vol. 2 , Ed. B.Lewis, C. Pellat and J. Schacht, (E.J. Brill, 1991), 397-398.
↑ Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 8. Brill Lieden. str. 71.
↑ Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 8. Brill Lieden. str. 69–72.
↑ Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 8. Brill Lieden. str. 72.
↑ Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 7. Brill Lieden. str. 275.
↑ Jonathan Riley-Smith, The Oxford History of the Crusades, (Oxford University Press, 2002), 213.

Kraljevske titule
Malik-šah I Kuća Seldžuka Rođen/a: 1055 Umro/la: 19. 11. 1092.
Prethodi: Alp Arslan	Seldžučki sultani 1072-1092	Slijedi: Mahmud I

[1] Renee Grousset, The Empires of the Steppe:A History of Central Asia, Trans. Naomi Walford, (Rutgers University Press, 1991), 152.

[2] Alp Arslan, C. Cahen, Encyclopaedia of Islam, Vol. 1, Ed. H. A. R. Gibb, J. H. Kramers, E. Levi-Provencal and J. Schacht, (E.J. Brill, 1986), 421.

[3] "MALEKŠĀH" Encyclopædia Iranica

[4] Ann K. S. Lambton, Continuity and Change in Medieval Persia, (State University of New York, 1988), 263.

[5] Kawurd, C. E. Bosworth, The Encyclopaedia of Islam, Vol. 4, Ed. E. van Donzel, B. Lewis and C. Pellat, (E.J. Brill, 1997), 807.

[6] Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 8. Brill Lieden. str. 70.

[7] Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 7. Brill Lieden. str. 273–275.

[8] Djalali, S.H. Taqizadeh, The Encyclopaedia of Islam, Vol. 2 , Ed. B.Lewis, C. Pellat and J. Schacht, (E.J. Brill, 1991), 397-398.

[9] Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 8. Brill Lieden. str. 71.

[10] Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 8. Brill Lieden. str. 69–72.

[11] Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 8. Brill Lieden. str. 72.

[12] Gib, H A R (1960-1985). The Encyclopedia of Islam, vol. 7. Brill Lieden. str. 275.

[13] Jonathan Riley-Smith, The Oxford History of the Crusades, (Oxford University Press, 2002), 213.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]