Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Manski jezik – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
 
(Nije prikazano 14 međuverzija 3 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Infokutija jezik
{{Infokutija jezik
|ime=Manski
|ime=manski
|domaćeime={{lang|gv|''yn Ghaelg''}}, {{lang|gv|''yn Ghailck''}}
|domaćeime={{lang|gv|''yn Ghaelg''}}, {{lang|gv|''yn Ghailck''}}
|izgovor=[ɡilk], [ɡilɡ]
|izgovor=[ɡilk], [ɡilɡ]
Red 6: Red 6:
|države=[[Otok Man]]
|države=[[Otok Man]]
|govornici=Izumro kao [[maternji jezik|prvi jezik]] godine 1974; naknadno oživljen te danas ima oko stotinu ljudi koji ga tečno govore<ref>[http://www.independent.co.uk/news/education/education-news/anyone-here-speak-jersey-657175.html Anyone here speak Jersey?]</ref><ref>[http://www.iomtoday.co.im/manx-language/Fockle-ny-ghaa-schoolchildren-take.3901786.jp Fockle ny ghaa: schoolchildren take charge]</ref>, uključujući nekoliko djece kojima je sada maternji jezik<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=glv Documentation for ISO 639 identifier: glv]</ref>,<br /> a oko 1.689 ljudi (2,2% ukupnog stanovništva) tvrdi da u nekoj mjeri razumije jezik<ref name=bbc>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/isle_of_man/4271840.stm Manx Gaelic revival 'impressive']. Retrieved 2008-11-30.</ref> (2001)
|govornici=Izumro kao [[maternji jezik|prvi jezik]] godine 1974; naknadno oživljen te danas ima oko stotinu ljudi koji ga tečno govore<ref>[http://www.independent.co.uk/news/education/education-news/anyone-here-speak-jersey-657175.html Anyone here speak Jersey?]</ref><ref>[http://www.iomtoday.co.im/manx-language/Fockle-ny-ghaa-schoolchildren-take.3901786.jp Fockle ny ghaa: schoolchildren take charge]</ref>, uključujući nekoliko djece kojima je sada maternji jezik<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=glv Documentation for ISO 639 identifier: glv]</ref>,<br /> a oko 1.689 ljudi (2,2% ukupnog stanovništva) tvrdi da u nekoj mjeri razumije jezik<ref name=bbc>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/isle_of_man/4271840.stm Manx Gaelic revival 'impressive']. Retrieved 2008-11-30.</ref> (2001)
|fam2=[[Keltski jezici|Keltski]]
|fam2=[[Keltski jezici|keltski]]
|fam3=[[Otočni keltski jezici|Otočni]]
|fam3=[[Otočki keltski jezici|otočki keltski]]
|fam4=[[Goidelički]]
|fam4=[[Gelski jezici|gelski]]
|nacija={{flagicon|Otok Man}} [[Otok Man]]
|nacija={{flagicon|Otok Man}} [[Man (otok)|Otok Man]]
|agencija={{lang|gv|[[Coonseil ny Gaelgey]]}} (Manski gelski savjet)
|agencija={{lang|gv|[[Coonseil ny Gaelgey]]}} (Manski gelski savjet)
|iso1=gv|iso2=glv|iso3=glv}}
|iso1=gv|iso2=glv|iso3=glv}}


'''Manski''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=glv glv]; ''Gaelg'' ili ''Gailck''), isto znan kao '''manski gaelski''', je [[gaelski jezici|goidelski jezik]] govoren na [[otok Man|otoku Manu]]. Pripada indoevropskoj skupini jezika, a oblik je staroirskog i u bliskoj je vezi sa jezikom koji se govori u ulsteru [[ulsterski irski|ulsteru]] i gaelskim dijalektima.
'''Manski''' (''Gaelg'' ili ''Gailck'', ''Manx''), poznat i kao '''manski gelski''' ili '''''manski gaelski''''' (''Manx Gaelic''), je [[Gelski jezici|gelski jezik]] govoren na [[Man (otok)|Otoku Manu]]. Pripada [[Indoevropski jezici|indoeuropskoj skupini jezika]], a oblik je [[Staroiranski|staroirskog]] i u bliskoj je vezi sa jezikom koji se govori u Ulsteru i sa ostalim gelskim dijalektima.


== Rječnik ==
== Rječnik ==
Red 19: Red 19:
| '''Manski'''
| '''Manski'''
| '''Srpskohrvatski'''
| '''Srpskohrvatski'''
| '''Najbliži irski ili <br />škotski gaelski ekvivalent'''
| '''Najbliži irski ili <br />škotski gelski ekvivalent'''
|-
|-
| Moghrey mie
| Moghrey mie
Red 158: Red 158:
|}
|}


== Izvori ==
== Reference ==
{{reflist}}
{{reflist}}


{{Keltski jezici}}
{{Mrva-jezik}}
{{Commonscat|Manx language}}
{{Commonscat|Manx language}}
{{Mrva-jezik}}
{{Keltski jezici}}


[[Kategorija:Keltski jezici]]
[[Kategorija:Keltski jezici]]

Aktualna verzija od 16. aprila 2023. u 16:26

manski
yn Ghaelg, yn Ghailck
Izgovor[ɡilk], [ɡilɡ]
DržaveOtok Man
Broj govornikaIzumro kao prvi jezik godine 1974; naknadno oživljen te danas ima oko stotinu ljudi koji ga tečno govore[1][2], uključujući nekoliko djece kojima je sada maternji jezik[3],
a oko 1.689 ljudi (2,2% ukupnog stanovništva) tvrdi da u nekoj mjeri razumije jezik[4] (2001)
Jezična porodica
Službeni status
SlužbeniŠablon:Country data Otok Man Otok Man
RegulatorCoonseil ny Gaelgey (Manski gelski savjet)
Jezični kodovi
ISO 639-1gv
ISO 639-2glv
ISO 639-3glv

Manski (Gaelg ili Gailck, Manx), poznat i kao manski gelski ili manski gaelski (Manx Gaelic), je gelski jezik govoren na Otoku Manu. Pripada indoeuropskoj skupini jezika, a oblik je staroirskog i u bliskoj je vezi sa jezikom koji se govori u Ulsteru i sa ostalim gelskim dijalektima.

Rječnik

[uredi | uredi kod]
Manski Srpskohrvatski Najbliži irski ili
škotski gelski ekvivalent
Moghrey mie Dobro jutro Maidin mhaith (ga), Madainn mhath (gd)
Fastyr mie Dobra večer Feasgar math (gd)
Slane lhiat Doviđenja Slán leat (ga), Slàn leat (gd)
Gura mie ayd Hvala Go raibh maith agat (ga)
baatey čamac bàta (gd), bád (ga)
barroose bus bus (ga & gd)
blaa cvijet bláth (ga)
booa krava (ga & gd )
cabbyl konj capall (ga)
cashtal dvorac caisleán (ga), caisteal (gd)
creg stijena carraig (ga), creag (gd)
eeast riba iasc (ga), iasg (gd)
ellan otok eilean (gd), oileán (ga)
gleashtan auto gluaisteán (ga)
kayt mačka cat (ga & gd)
moddey pas madadh (ga & gd), madra (ga))
shap trgovina siopa (ga)
thie kuća taigh (gd), teach (ga))
eean ptica éan (ga), eun (gd)
jees par dís (ga), dithis (gd)

Brojevi

[uredi | uredi kod]
Manski Engleski Najbliži irski ili
škotski gaelski ekvivalent
un / nane jedan aon (ga & gd)
daa / jees dva (ga), dà / dithis (gd)
tree tri trí (ga), trì (gd)
kiare četiri ceathair (ga), ceithir (gd)
queig pet cúig (ga), còig (gd)
shey šest (ga)
shiaght sedam seacht (ga), seachd (gd)
hoght osam ocht (ga), ochd (gd)
nuy devet naoi (ga & gd)
jeih deset deich (ga & gd)
nane jeig jedanaest aon déag (ga), aon deug (gd)
daa yeig dvanaest dó dhéag (ga), dà dheug (gd)

Reference

[uredi | uredi kod]