Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

1950-e

Izvor: Wikipedija
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenije: 1920-e 1930-e 1940-e1950-e1960-e 1970-e 1980-e
Godine: 1950 1951 1952 1953 1954 1955 1956 1957 1958 1959
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

1950e ili pedesete su bile desetljeće koje započelo 1. siječnja 1950. a završilo 31. prosinca 1959. U istom, svijet se uglavnom oporavio od Drugog svjetskog rata, dok se istodobno polako razvio novi, Hladni rat između SAD-a i SSSR-a, koji je vrhunac doživio 1960-ih.

Sukobi između dva društvena uređenja - američkog kapitalizma i sovjetskog komunizma - dominirali su desetljećem, uglavnom na sjevernoj hemisferi. Najizraženiji je bio Korejski rat, kao i početak svemirske utrke sovjetskim lansiranjem Sputnjika 1 1957. Masovno se testiralo nuklearno oružje, dok se u SAD-u razvila konzervativna klima i "strah od crvenih", tj. antikomunističkim stavom koji se nametao u javnosti. Dekolonizacija je poprimila zamah diljem Afrike i Azije, te se nastavila i u sljedećem desetljeću. S druge strane, bilo je i aneksija, među kojima se osobito ističe kineska aneksija Tibeta.

Ratovi i sukobi

[uredi | uredi kod]

Hladni rat je bio svjetsko takmičenje između dvaju supersila, SAD-a i SSSR-a.

  • Korejski rat (1950.-1953.) - Nakon Drugog svjetskog rata, Koreja je podijeljena između Sjeverne (pod sovjetskim utjecajem) i Južne (pod američkim utjecajem). Sjevernokorejski vođa Kim Il-sung je smatrao da je Južna Koreja sastavni dio Sjeverne Koreje, te je krenuo osvojiti ju. Nakon što je pao Seul, ubrzo su u pomoć Južnoj Koreji priskočili SAD i alijansa Ujedinjenih naroda, dok je Sjevernoj pomagala NR Kina i SSSR. Američki general Douglas MacArthur uspio je u vojnoj operaciji vratiti cijelu Južnu Koreju i osvojiti Pyongyang, ali se rat odužio u nedogled. Završen je primirjem 1953. a procjenjuje se da je preko dva milijuna ljudi poginulo u njemu.[1]
  • Vijetnamski rat (1959.-1975.) - započinje drugi krvavi rat između komunističkog Sjevernog Vijetnama, također uz potporu NR Kine i SSSR-a, te kapitalističkog Južnog Vijetnama, uz potporu SAD-a, Australije i drugih.

Bliskoistočni sukob:

Alžirski rat za nezavisnost (1954.-1962.) - važan za dekolonizaciju, na kraju doveo do tražene nezavisnosti Alžira od Francuske.

Unutarnji sukobi

[uredi | uredi kod]

Dekolonizacija

[uredi | uredi kod]

Razne dekolonizacije diljem Afrike i Azije. Alžir, Kambodža, Laos i Vijetnam su stekli nezavisnost od Francuske, Malazija od Britanije, Kongo od Belgije. 1951., Libija je postala prva afrička država koja je stekla nezavisnost u 1950-ima.

Ostali događaji

[uredi | uredi kod]
  • Vojska NR Kine ulazi u Tibet, kojeg pripaja 1951.[3] Nakon Staljinove smrti 1953., Mao Tse-tung sve više odbija sovjetski utjecaj i uspostavlja vlastiti kineski komunistički model. Tse-tungov ekonomski i socijalni plan na snazi od 1958. do 1961., čiji je cilj bio iskoristiti kinesku ogromnu populaciju kako bi se zemlja brzo preobrazila iz poljoprivredne ekonomije u modernu industrijaliziranu, Veliki skok naprijed, doveo do velike gladi od koje je umrlo između 20 i 36 milijuna ljudi.[4]
  • 1951. započinje masovno testiranje nuklearnog oružja od strane SAD-a, Britanije i SSSR-a. SAD je najviše testirao u državi Nevada. Prema nekim procjenama, ostaci nuklearnog otpada uzrokovani takvim testiranjem doveli su do 17.000 smrti Amerikanaca od raka u drugoj polovici 20. stoljeća.[5]
  • 1953. James Watson i Francis Crick zaključuju da DNA postoji u obliku dvostrukog heliksa. Istraživanje su temeljili zahvaljujući naporima švicarskog biologa Friedricha Mieschera koji je 1860-ih izolirao i identificirao nukleinsku kiselinu.[6]
  • Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika.
  • 1956. počinje izgradnja Brazilije, koja će postati novi glavni grad Brazila.
  • Marshallov plan pomaže u obnovi ratom razorene Europe. Antisovjetske pobune u Istočnoj Njemačkoj, Poljskoj 1953. i Mađarskoj 1956.
  • 15. svibnja 1956. u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Jugoslaviji, TV Zagreb, ali i u ovom dijelu Europe.
  • U Rimu stvorena Europska ekonomska zajednica (EEZ) 1957., preteća EU.
  • SSSR lansira prvi satelit u zemljinu putanju, Sputnjik 1, čime započinje svemirska utrka sa SAD-om.
  • Aljaska i Havaji postaju i službeno nove države SAD-a 1959.

Katastrofe

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. BBC News (26. svibnja 2010). „Brief history of the Korean War”. bbc.co.uk. Pristupljeno 11. svibnja 2013. 
  2. BBC News (19. srpnja 2006). „Timeline - The Suez Crisis”. bbc.co.uk. Pristupljeno 11. svibnja 2013. 
  3. BBC News (24. listopada 2012). „Tibet Profile”. bbc.co.uk. Pristupljeno 11. svibnja 2013. 
  4. Paul Mason. „Yang Jisheng: The man who discovered 36 million dead”. BBC News. Pristupljeno 6. veljače 2013. 
  5. BBC News (1. ožujka 2002). „US counts nuclear test toll”. bbc.co.uk. Pristupljeno 11. svibnja 2013. 
  6. Leslie A. Pray (2008). „Discovery of DNA Structure and Function: Watson and Crick”. Nature. Pristupljeno 11. svibnja 2013. 

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]