Gornji Vakuf-Uskoplje
|
| ||
| [[Datoteka:{{{karta}}}|163px]] | ||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton/županija | Srednjobosanski | |
| Sjedište | Gornji Vakuf-Uskoplje | |
| Načelnik | Sead Čaušević | |
| Površina | 402,7 km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
25.181 (1991) /km² | |
Gornji Vakuf-Uskoplje (do 2001. Gornji Vakuf), grad i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Naziv je kompromis kojeg su međunarodne vlasti 2001. nametnule lokalnim Bošnjacima koji su inzistirali na dotadašnjem nazivu Gornji Vakuf, te Hrvatima koji su inzistirali na ratnom nazivu Uskoplje za dijelove općine pod hrvatskom kontrolom. Naziv je nametnut s ciljem ubrzavanja procesa reintegracije hrvatskih područja prijeratne općine, koja su tokom rata u BiH bila izvan ustavnog poretka Republike BiH odnosno dio samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosne, koja je Vašingtonskim sporazumom 1994. formalno, ali ne i stvarno ugašena.
Gornji Vakuf je smješten u gornjem toku rijeke Vrbas u 27 km dugoj i 2 km širokoj Skopaljskoj dolini. Okružen je planinama Vranicom s istočne i Radušom sa zapadne strane. Leži na četiri rijeke: Vrbasu, Bistričkoj rijeci, Trnovači i Krušćici. Nadmorska visina općine je od 670 do 2112 m.
Klima je zbog veće nadmorske visine (za oko 100 m), blizine velikih planinskih masiva Vranice i Raduše, a time i većeg provjetravanja oštrija u odnosu na umjerenu kontinentalnu klimu na području nizvodno uz Vrbas. Ljetne temperature su u prosjeku nešto niže, ljetne noći svježije i bez većih amplituda što pogoduje povrtlarskim kulturama.
Prema popisu iz 1991. godine na prostoru današnje općine Gornji Vakuf - Uskoplje je živjelo 25.181 stanovnika, od toga 14.063 Muslimana, 10.706 Hrvata, 110 Srba, 158 Jugoslavena i 154 ostalih.
Batuša, Bililo, Bistrica, Bojska, Boljkovac, Borova Ravan, Crkvice (Pidre), Cvrče, Dobrošin, Donja Ričica, Dražev Dol, Dražev Dolac, Duratbegović Dolac, Duša, Gaj, Galičica, Gornja Mahala, Gornja Ričica, Gornji Mračaj, Grnica, Hrasnica, Humac, Jagnjid, Jelače, Jelići, Kozice, Krupa, Kute, Lužani, Mačkovac, Mošćani, Mračaj, Osojnica, Osredak, Pajić Polje (Pavić Polje), Paloč, Pidriš, Ploča, Podgrađe, Potrlica, Pridvorci, Privor, Rosnice, Rosulje, Seferovići, Selište, Seoci, Smrčevice, Svilići (Filani), Trnovača, Uzričje, Vaganjac, Valice, Vilić Polje, Voljevac, Voljice, Vrse, Zastinje i Ždrimci.
Na općinskim izborima 2004. zabilježeni su sljedeći rezultati za Općinsko vijeće Gornji Vakuf - Uskoplje, koje broji 23 mandata: SDA 9 mandata, HDZ 8 mandata, SBIH 4 mandata, BPS 1 mandat i SDP 1 mandat.
Kraj oko Gornjeg Vakufa, kao uostalom i sva Skopljanska župa, je bio oduvijek dobro nastanjen. Plodnost zemlje, bogatstvo šumom i divljači po okolnim brdima, kao i povoljni uvjeti za rudarstvo učinili su ovaj kraj privlačnim za ljudska naselja. Već prije naše ere, s obje strane gornjeg toka Vrbasa se nastanjuju Iliri koji ostavljaju ime selu Batuši nedaleko od Gornjeg Vakufa.
Arheološkim istraživanjima je ustanovljeno da su oko Gornjeg Vakufa tragovi antičkog života i ostaci zgrada tako gusti da se može pomišljati na veći broj manjih naseobina sa većim centrom. Vijesti antičkih pisaca o dobijanju zlata u provinciji Dalmaciji su se prvenstveno odnosile na oblast srednjobosanskog rudogorja i u njoj pogotovo na planinu Vranicu i njeno podnožje oko Gornjeg Vakufa. Možda je i to jedan od razloga zašto su Rimljani smjestili čuvenu postaju Ad Matricem na mjestu današnjeg Gornjeg Vakufa, kuda je prolazila cesta Salona-Sirmium.
Ovaj kraj, odnosno šire uzevši župa Uskopljeu Ljetopisu Popa Dukljanina, u dijelu u kojem se opisuje regnum sklavorum (Sklavinija), koji je nastao početkom XI stoljeća, nalazi se prvi historijski spomen Uskoplja (Uscople). Navodi se kako je hrvatski kralj Mihajlo Krešimir II. opustošio župe Uskoplje, Luku i Plevu. Bosanski ban vidjevši da se ne može s njim boriti, pobjegne ugarskom kralju. Kako navodi ljetopisac, Krešimir zauzima cijelu Bosnu i vladaše njome. Ovog Krešimira identificiraju sa hrvatskim kraljem Mihajlom Krešimirom II (949.-oko 969.).U povelji Bele IV (20. srpanj 1244.) spomen ove župe je u vezi biskupskog posjeda ,,in supa Wzcople’’ kod crkve sv. Ivana koja se prema navodu biskupa Delivića nalazila u neposrednoj blizini danasnjeg Gornjeg Vakufa - Uskoplja (selo Dobrošin). Mjesto i uloga ovog kraja ogleda se i u zastupljenosti srednjovjekovnih utvrda.
Gornji Vakuf kao gradsko naselje nastao je krajem XVI vijeka. Sam naziv grada upućuje na to da je njegov osnutak povezan sa institucijom Vakufa.
Za postanak Gornjeg Vakufa važi analogna situacija kao i sa Donjim Vakufom, Kulen-Vakufom, Varcar-Vakufom, Skender-Vakufom, Skucanim Vakufom (Sanski Most). Sve ove varoši svoj postanak imaju zahvaliti Aktu o uvakfljenju kojim se zasnivala varoš, i to obično prvo izgradnjom džamije na trgu, a onda izgradnjom pratećih objekata.
Postanak Gornjeg Vakufa je u najužoj vezi sa vakufom Mehmed-bega Stočanina, a to znači da je njegova džamija bila od fundamentalnog značaja za osnutak grada. Prema raspoloživim podacima (natpisna ploča o izgradnji džamije) Mehmed-beg je svoju džamiju završio 1001. hidžretske godine što odgovara 1592 ili 1593 godini. Nije poznato kako je u početku izgledala džamija. Sudeći po raspoloživim podacima (kamenitoj munari, natpisnoj ploči i dr.) pretpostavlja se da se radilo o monumentalnom zdanju. Džamija je više puta stradavala, a 1969 godine na istom mjestu započela je izgradnja moderne džamije.
- fra Anđeo Zvizdović
- Ivan Bandulavić
- Nihad Alibegović
- Marko Bandulavić
- Mehmed-beg Stočanin
- fra Stjepan Zlatarić
- Pjesnik Ćamilija
- Hadži Mustafa Bošnjak Muhlisi
- Ahmed ef. Burek
- Stjepan Džalto
- Branko Mikulić
- Josip Mlakić
- Ivan Đikić
- Ivan Crnov
- Ante Škegro
- Matej Delač
Na području općine Gornji Vakuf - Uskoplje djeluju 4 osnovne škole i dvije srednje škole. Od toga 3 osnovne i jedna srednja prema planu i programu bošnjačkog jezika te jedna osnovna i srednja prema hrvatskome nastavnom planu i programu.
Na području općine djeluju različita kulturno umjetnička društva.
Hrvatska uzdanica Uskoplje je udruga građana osnovana 11. veljače 1995. godine radi "čuvanja, promicanja i širenja hrvatske kulture i duhovnosti uskopaljskog kraja i uopće odgojno-obrazovnog rada, pomoći nadarenim i siromašnim đacima i studentima i njihova stipendiranja, kulturno-umjetničkog rada" itd.. Iako je polje rada Hrvatske uzdanice iznimno široko, ona je u ovih 11 godina svoga postojanja postala prepoznatljiva prije svega po svojoj izdavačkoj djelatnosti. Do sada su u izdanju Hrvatske uzdanice objavljeni sljedeći naslovi:
- Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro-ugarske uprave, (monografija) 1996.
- Nevenka Budimir - Nada Plejić- Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje, (pjesme), 1997.
- Josip Mlakić: Puževa kućica, (kratke priče), 1997.
- Ante Šarić: Tko je kršćanin, (članci), 1999.
- Milan Bešlić: Bugojno i okolina, 1999.
- Petnaestorica, Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini, 2000.
- Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), 2000.
- Ante Škegro i dr.: Ruža na vjetru, Župa sv Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), 2003.
- Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive (Zbornik radova s istoimenog Okruglog stola)
- Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), 2005.
- Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za djecu i mladež), 2005.
- Ivo Zeko: Miš i slon (basne), 2006.
- Janja Mikulić: Pozdravi sve (pjesme), 2006.
- Ivo Zeko: Basne uskopaljskih šuma, 2010.
Pored toga Hrvatska uzdanica prva je objavila seriju razglednica postratnog Uskoplja. Za knjigu su vezane i brojne druge akcije Hrvatske uzdanice. Tako Uzdanica od školske godine 1997./98. do danas svim odličnim učenicima petog do osmog razreda osnovne škole, te odličnim učenicima u svim razredima srednje škole poklanja knjigu, a brojne knjige darovala je i za župnu knjižnicu u Bistrici, te knjižnicama u osnovnoj i srednjoj školi u Uskoplju. Još 1999. godine Hrvatska uzdanica pokrenula je inicijativu za osnutak Gradske knjižnice, no, ta inicijativa nije naišla na pozitivan odjek tadašnjih općinskih struktura vlasti u Uskoplju. Hrvatska uzdanica je organizirala brojna predstavljanja knjiga, niz tribina, te okrugle stolove od kojih su neki bili veoma uspješni. Od 2000. godine tradicionalno se u lipnju održava Festival Uskopaljske krijesnice kojega također organizira Hrvatska uzdanica. Naravno, popis akcija koje je u 11 godina svoga postojanja pokrenula Hrvatska uzdanica time ne završava. Svakako je potrebno spoemnuti i njenu djelatnost na humanitarnom polju (akcija Uskrs i siromašnima, te brojne pojedinačne akcije pomoći), izgradnja i uređenje križnoga puta prema Bošnjakovu groblju, inicijativa za očuvanje Radio postaje Uskoplje, inicijativa za zaštitu Crkvina, inicijativa za osnutak studentske udruge.....
"Omladinski Centar" je višenamjenski informativno-komunikacijski i uslužni centar lokalne zajednice. U odgovarajućem prostoru pruža informatičku, tehničku, organizacijsku i javnu kominikacijsku osnovu koje će ekonomski opravdano funkcionirati u služi pojedinačnih, skupnih, lokalnih i društvenih zahtijeva. Omladinski centar pruža različite usluge građanima, te postupno formira određene, dodatne, specifične usluge prema potrebama korisnika zajednice u kojoj djeluje.
Misija Omladinski centar Gornji Vakuf - Uskoplje osigurava tehnička i organizacijska sredstva za lokalno stanovništvo, kako bi omogućio korištenje svih prednosti koje pružaju Informacijske tehnologije i osnovne uredske usluge u cilju edukacije i ekonomskog prosperiteta svih građana.
Usluge - Edukacija u oblasti informatike - Učenje stranih jezika - Pristup Internetu za sve u lokalnoj zajednici - Korištenje igara na računalima za sve uzraste - Knjižnica - Usluge Caffea - Uredske usluge - Informativni centar lokalne zajednice - Resursni centar za druge NGO - Seminari i treninzi
1906. godine u Uskoplju je osnovana podružnica hrvatskog potpornog društva Napredak. Ova podružnica je s većim ili manjim uspjehom djelovala 43 godine, sve do 1. travnja 1949. godine, kada je likvidaciona komisija (Ivo Sunarić, Jure Begić i Alojz Benac) konstatirala da svoje djelovanje obustavljaju svi organi i ustanove HKD Napredak, a među njima, dakako, i uskopaljska podružnica. Rad podružnice HKD Napredak u Uskoplju obnovljen je 30.12.1990. godine. Za prvog predsjednika obnovljene uskopaljske podružnice izabran je Nikola Milić, a za dopredsjednika Rade Kvesić. Zvonimir Fontana izabran je za tajnika, Ludmila Kovačević za rizničarku, dok su odbornici postali Ivan Bašić, Ivan Šarić, Ivan Kraljević, Janja Barnjak i David Perić. Danas se HKD Napredak podružnica Uskoplje bavi njegovanjem kulture i tradicije uskopaljskih Hrvata. Trenutno uskopaljski Napredak pokušava pokrenuti narodnu knjižnicu.
Istraživanje, njegovanje i javno prikazivanje kulturnog nasljeđa Muslimana-Bošnjaka, u Gornjem Vakufu-Uskoplju ima tradiciju dugu 50-tak godina. U početku su to bile grupe i sekcije koje su djelovale u okviru gospodarskih organizacija i škola. Prvo samostalno kulturno-umjetničko društvo u Gornjem Vakufu-Uskoplju osnovano je 1988. godine pod imenom "Mladost", koje je uspješno radilo do početka rata 1992. godine. Prestankom rata u Gornjem Vakufu-Uskoplju, u siječnju 1995. godine ponovo se aktivira kulturno-umjetničko društvo, koje dobija ime po nekadašnjem članu koji je poginuo u ratu - Halilu Mršiću.
Tradicionalnu kulturnu manifestaciju Uskopaljske jeseni, organizira Hrvatsko kulturno društvo Napredak, podružnica Uskoplje a na njoj sudjeluje oko 30 kulturno umjetničkih društava iz BiH, Hrvatske i Crne Gore.
Dodatni sadržaji osim kulturno umjetničkih društava koja izvode zabavni program, nazočno je i Hrvatsko narodno kazalište iz Mostara, te akademski slikari koji rade postav likovnih radova nastalih na međunarodnim likovnim kolonijama. Tijekom manifestacije se održavaju kulturne večeri na kojima se predstavljaju književni i znanstveni radovi. Uskopaljske jeseni su prerasle u jednu od najvećih manifestacija bosanskohercegovačkih Hrvata.
Zbog svog zemljopisnog položaja i klimatskih karakteristika Uskoplje je izuzetno povoljno za razvoj turizma. Planine Vranica i Raduša oduvijek su privlačile planinare ne samo iz ovih krajeva, nego i iz čitave bivše Jugoslavije.
Idealne su mogućnosti za lov i ribolov. Mnogobrojna jezera i rijeke: Ždrimačka jezera u čijoj se blizini nalazi istoimeni slap, Bistrička rika (poznato ribogojilište), planine Vranica i Raduša, Radovina, (“planinarski raj”), te izvorišta sve četiri uskopaljske rijeke. Zbog ratnih djelovanja neka od ovih izletišta su opustošena ili minirana. Rijeka Grnišnjak se ulijeva u rijeku Vrbas u naselju Pajić Polje.[1]
U dolini Bistričke rike planira se izgradnja turističkog naselja (gdje je bio Titov lovački dom). Između naselja Mačkare i naselja Valice planirana je gradnja športsko – rekreativnog centra "Desna".[1]
Devet kilometara od magistralne ceste M-16.2 Uskoplje - Prozor-Rama nalazi se ski centar Raduša. Skijalište ima kapacitet od 3.000 skijaša, a posjeduje dvosjed žičaru (1900 m) i dvije vučnice Katuni (900 m) i Gare (600 m), te baby ski lift Ski škola (400 m). Pri skijalištu se nalazi motel sa 50 ležajeva.
Iako je Gornji Vakuf-Uskoplje mali grad,s obzirom na broj stanovnika možemo reći da je dao određeni broj kvalitetnih sportaša: nogometaša, rukometaša, karataša i košarkaša. U gradu egzistira HNK Sloga koji se u bivšoj Jugoslaviji natjecao u I i II republičkoj ligi. Drugi klub po popularnosti je RK "Sloga", koji se natjecao u II pa u I republičkoj ligi, grupa "Jug". Košarkaški klub je imao mušku i žensku ekipu koje su se natjecale u zonskim ligama BiH. Najmasovniji je bio Karate klub "Sloga" kao i Udruga sportskih ribolovaca "Vrbas". Od objekata u gradu je postoji nogometni stadion "Košute" za preko 3000 gledatelja, pri osnovnoj školi sportska dvorana za košarku i ostale sportove a uz srednju školu stadion za rukomet za 2000 gledatelja.
