Hultsfred
Hultsfred
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 57°29′N 15°50′E / 57.483°N 15.833°E | |
| Država |  Švedska
|
| pokrajina | Småland |
| grofovija | Kalmar |
| Općina | Hultsfred |
| Površina | |
| - Urbano područje | 6.09 km² |
| - Područje utjecaja | 1,127.17 km² |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Urbano područje | 5,143[1] |
| - Urbana gustoća | 844.5 stan. / km²[1] |
| - Područje utjecaja | 13,696[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 12.2 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Službene stranice www.hultsfred | |
| Karta | |
  Hultsfred | |
Hultsfred je grad od 5,143 stanovnika[1] na jugoistoku Švedske, on je i administrativni centar Općine Hultsfred od 13,696 stanovnika.[1]
Hultsfred leži u unutrašnjosti Grofovije Kalmar, na sjeveroistočnoj obali jezera Hulingen, udaljen oko 116 km sjeverozapadno od administrativnog centra grofovije -Kalmara i oko 70 od Västervika i Baltičkog mora.
U 13. vijeku taj kraj je vjerojatno pripadao mužu sv. Brigite Ulfu Gudmarssonu Hjorthuvudu.[2]
Jezero Hulingen u svojoj prošlosti bilo je bogato ribom, a to je bio dobar razlog da uz njegove obale nikne naselje. Drugi razlog bilo je obilje željezne rude, koja je korištena kao sirovina za visoke peći. Hultsfred se prvi put spominje 1320. i to kao Huluszfarahult.[2]
Za razvoj mjesta bila je značajna vojska, jer se još od 1630. tu se okupljala i trenirala Kalmarska regimenta, od 1687. uređen je poligon i zgrade, pa je odtad sve do svog uništenja 1709. u Bitci kod Poltave tamo uvježbavana.[2]
Nakon njezine obnove, od 1796. do 1918. bila je trajno smještena u Hultsfredu, ona je snažno utjecala na razvitak mjesta.
Do Hultsfreda je stigla željeznička pruga 1874., njen dolazak ubrzao je rast i industrijski razvoj mjesta. Prvi industrijski pogon bila je pivovara, usljedile su pilane, livnice, a 1898. počela je sa radom tvornica namještaja.[2]
Sve do 1926, Hultsfred je bio dio općine zvane Vena Skate, od 1. januara 1927. ima status trgovišta kao naselje od 1750 stanovnika. Prvi gradski urbanistički plan usvojen je 1929. on je osigurao rast naselja.[2]
Hultsfred je izgradio svoju crkvu tek 1936. pa je bio najveće naselje sa tako novom crkvom.[2]
Od 1950-ih drvnoprerađivačka industrija grada se specijalizirala za proizvodnju montažnih kuća, pa je grad postao poznat po njima.[2]
Od 1958. grad ima i vlastiti aerodrom sa redovnim letovima.[2]
