Sirogojno

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sirogojno


Crkva u Sirogojnu

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Zlatiborski
Opština Čajetina
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 763
Geografija
Koordinate 43°41′27″N 19°53′10″E / 43.6908°N 19.8861°E / 43.6908; 19.8861
Nadmorska visina 911 m
Sirogojno na mapi Srbije
Sirogojno
Sirogojno
Sirogojno (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 31207
Pozivni broj 031
Registarska oznaka UE


Koordinate: 43° 41′ 27" SGŠ, 19° 53′ 10" IGD


Sirogojno je naselje u Srbiji u opštini Čajetina u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 763 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 844 stanovnika).

Geografija

[uredi | uredi kod]
Etno-selo u Sirogojnu

Sirogojno se nalazi u istočnom dijelu Zlatibora. Razvilo se oko crkve podignute početkom XIX stoljeća, a zatim i oko škole, zadruge, seoskih kafana i pekara. Crkva Svetih Petra i Pavla sagrađena je 1821-ve godine i stavljena je pod zaštitu države. U njoj se čuvaju mnoge vrijednosti, poput vrata u duborezu i više ikona iz XIX vijeka, a na njenim zidovima su upisana imena izginulih ratnika iz Prvog svjetskog rata. Područje Sirogojna, kom pripadaju i sela Drenova, Željine, Trnava i Čičkova, ima poprilično spomen-obilježja iz Drugog svjetskog rata. Spomenik na Vladajama, bista prote Milana Smiljanića, spomen ploča na zgradi škole u Trnavi u kojoj je učio narodni heroj Savo Jovanović Sirogojno i rodna kuća ovog heroja u Trnavi samo su neki od njih. U Sirogojnu se nalazi i etno-selo. Muzej „Staro selo“ pod vedrim nebom predstavlja skupinu zlatiborskih kuća i propratnih drvenih zgrada, skupljenih sa svih strana Zlatibora. Čuvene su i sirogojnske pletilje, čiji džemperi od ovčije vune se prodaju i u Evropi. Tokom sezone, ovdje se organizuju likovni, književni, muzički i drugi susreti, izložbe, predavanja i ljetnje škole.

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Sirogojno živi 643 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,8 godina (42,7 kod muškaraca i 44,9 kod žena). U naselju ima 232 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,29.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1055 [1]
1953. 1129
1961. 1099
1971. 962
1981. 890
1991. 844 844
2002. 763 763
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
762 99.86%
Rusi
  
1 0.13%
nepoznato
  
0 0.0%


Vidi još

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]


Naseljena mesta opštine Čajetina

Alin Potok • Branešci • Golovo • Gostilje • Dobroselica • Drenova • Željine • Zlatibor • Jablanica • Kriva Reka • Ljubiš • Mačkat • Mušvete • Rakovica • Rožanstvo • Rudine • Sainovina • Semegnjevo • Sirogojno • Stublo • Tripkova • Trnava • Čajetina • Šljivovica