Esejistika by Armin Stefanović
Riječ i smisao - Priručnik za nastavu književnosti (2/3/1) , 2016
INTERPRETACIJE
Paganski, hrišćanski i nacionalni simboli u ciklusu Hodočašća Vaska Pope
(Vasko ... more INTERPRETACIJE
Paganski, hrišćanski i nacionalni simboli u ciklusu Hodočašća Vaska Pope
(Vasko Popa, Hodočašća)
Ajla Bećirović
Tekst je skraćena verzija istoimenog diplomskog rada odbranjenog 30. 9. 2015. godine na Odsjeku za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Osnovna intencija teksta je da “otključa” jedan od ciklusa zbirke stihova Uspravna zemlja pomoću temeljitog čitanja i tumačenja simbola. Nakon zaključka da se kritika ovim Popinim djelom uglavnom bavila površno, uvodnim tumačenjima predgovornoga karaktera, ova teza prilazi svakoj od pjesama ciklusa pojedinačno, propuštajući ih kroz
isti interpretativni filter: iščitavanje stih-po-stih oplemenjeno otkrivanjem značenja simbola i njihovih odnosa u strukturi pjesme. Rezultat je iscrpna i opširna, ali i precizna i jasna te nadasve korisna analiza koja će nastavniku raspoloženom da čas posveti obradi Popinih pjesama zasigurno ponuditi temeljito tumačenjezasnovano na mitološkom i historijskom pojašnjenju simbola i motiva.
Poučnost Galilejevog života
(Bertolt Brecht, Galilejev život)
Fatima Bilčević
Analiza i interpretacija drame “Galilejev život” Bertolta Brehta poći će od procesa geneze, preko uspostavljanja konteksta u kojem je nastajao kao historijska drama pa sve do analize i interpretacije u kontekstu tog žanra. O poučnosti kao važnoj dimenziji ovog Brehtovog historijskog komada govorit će se posebno u kontekstu forme srednjovjekovnog moraliteta koja se u strukturi i ideji komada prepoznaje. Najzad, tekst se bavi pitanjem je li Breht uspio u nakani da od svojih likova, naročito u historijskim dramama, načini modele s kojima se čitalac ne treba i ne smije identificirati kako bi njegov analitički um prevagnuo u recepciji i kako bi drama ispunila svoju didaktičku funkciju. Detaljna analiza Galilejeva lika i interpretacija drame pokazat će kako j eGalilej izuzetno kompleksan lik, koji izmiče Brehtovim teorijskim postulatima o drami i teatru, ali i da drama, bez obzira na to, čak zahvaljujući tome, ostvaruje svoju didaktičku, analitičku i spoznajnu dimenziju.
ALTERNATIVNA LEKTIRA
Pisati ženski: Sylvia Plath i trijumf prkosa
(Sylvia Plath, Ariel i druge pjesme)
Selma Asotić
Interpretacija pjesama Sylvije Plath polazi od fotografije muškog pjesničkog društva s koje poznata američka pjesnikinja upadljivo odsustvuje. Vješto kombinirajući biografski pristup i close reading analizu, tekst nam u kombinaciji činjenica iz života pjesnikinje i njenih stihova skicira sudbinu spisateljice u muškoj književnoj povijesti i pokazuje zašto nam je potrebno da čitamo ženski. Kroz stihove u kojima je polazište svakodnevno i lično ,preko neodoljive težnje za poništavanjem sebe, do antiherojskog osvajanja slobode, Plath pokazuje da priznavanje autobiografskog znači njegovo poništavanje.
Priroda bića da bude biće prirode
(Ursula K. Le Guin, Svijet se kaže Šuma)
Maja Abadžija
Preporuka za čitanje i školsku obradu kratkog romana Svijet se kaže Šuma američke spisateljice Ursule K. Le Guin utemeljena je na analizi koja je inspirisana feminističkim i postkolonijalnim čitanjima. U fokusu teksta je interpretacija ključnih značenjskih slojeva romana koji se oblikuju oko problematike roda i rase te eksploatacije i kolonijalizma, ali i ekologije i jezika. Predloženi metod je “obrnuto” čitanje, gdje se učenicima i nastavnicima preporučuje da identificiraju “obje strane priče” i (kroz kontrastiranje invazivne (zemaljske) i domorodačke (vanzemaljske) kulture, neautentično ponašanje ili “isklizavanje” glavnih junaka, raspodjelu rodnih uloga muškaraca i žena, način na koji jezik konstituiše doživljaj svijeta) dođu do značenjske suštine romana i pokušaju odgovoriti na pitanje – šta smatramo prirodnim a šta civilizacijskim odnosno, na koji nas način naša društvena i rodna uloga, odnosno jezik i prirodno okruženje u kojem živimo, čini onime što jesmo?
KRITIKA
Mutko ili mutikaša?
(Bajruzin Hajro Planjac, Manguparije Mutka Genijalca)
Mirza Ahmetović
Tekst je iz pera nastavnika koji je, nakon prijedloga učenika dana času alternativne lektire obrade knjigu Manguparije Mutka Genijalca nagrađivanog pisca za djecu Bajruzina Hajre Planjca, ustanovio da je riječ o stilski slabom i idejno suspektnom štivu za mlade. Polazeći od pretpostavke da školska prodaja knjiga sumnjive književne i odgojne kvalitete već signalizira problem, autor odlučuje udubiti se u sadržaj i formu institucionalno i akademski podržanog kratkog romana te pronalazi niz nedostataka kao što su manirizam i imitacija, nametljiva malograđanska didaktika, nerazumijevanje potreba i mogućnosti mladog čitaoca. Tekst ne zaboravlja naglasiti ni da je knjiga preporučena od eminentnih akademskih profesora književnosti te postavlja pitanje da li je upozitivnoj ocjeni prevagnula srebroljubivost ili stručnost recenzenata.
Kriteriji naučnosti u zbornicima o Branku Ćopiću
(Banja Luka, Graz, 2012–2014.)
Amela Balić i Armin Stefanović
Analiza zbornika naučnih radova o Branku Ćopiću (Banja Luka ,Graz, 2012–2014.) preciznom i jasnom metodologijom p(r)okazuje aktuelno razumijevanje djela jednog od najpopularnijih i najčitanijih pisaca za djecu i mlade na području bivše Jugoslavije. Oslanjajući se na ključne tekstove koji zasnivaju, ali i propituju, standard u nauci o književnosti, tekst će putem nekoliko jednostavnih pitanja “postavljenih” svakom od radova razotkriti da je čitanje Ćopića, uz rijetke izuzetke, obilježeno terminološkom nepreciznošću, nedostatkom jasne hipoteze, odsustvom čvrste i uvjerljive argumentacije, te opterećeno neadekvatnom teorijskom i kritičkom literaturom.
Papers by Armin Stefanović
“Yer a Wizard”: How Fantasy Fiction Facilitates Playing with Emotions and Reinforces Magical Thinking, 2024
In this paper, the author argues that fantasy literature serves as a cognitive playground that he... more In this paper, the author argues that fantasy literature serves as a cognitive playground that helps us practise and reaffirm our magical-thinking intuitions. He demonstrates how, just as in magical practices, magic in fantasy fiction becomes a tool for overcoming difficulties and restoring a sense of balance, security, and control. He contends that supernatural agents can be seen as emotional correlatives, giving faces and voices to emotional states and describing a phenomenon from the perspective of how it feels, rather than from a rational viewpoint. This opens up a possibility to articulate those aspects of our emotional lives that are difficult to express in terms of mimetic representation. He posits that, through distancing, fantasy fiction creates a safe environment for engaging with such emotional states, in which magic restores our intuition that no matter how dark our situation appears, we have an inner capacity to overcome it. The main example that is used in the paper is J. K. Rowling's Harry Potter series.
NOVI IZRAZ, časopis za književnu i umjetničku kritiku, 2019
O poeziji, filozofiji i životu Branka Miljkovića do danas mnogo je napisano. Međutim, ono što i d... more O poeziji, filozofiji i životu Branka Miljkovića do danas mnogo je napisano. Međutim, ono što i danas manjka su interpretacije njegovih pjesama. To naročito dolazi do izražaja kada je riječ o podučavanju poezije gdje se poezija Branka Miljkovića koristi tek kao primjer za simbolističke ili nadrealističke težnje u srpskoj književnosti. interpretacija ili izostaje pod izgovorom da su njegove pjesme hermetične ili se one tretiraju kao Roršahova mrlja u kojoj svako vidi nešto legitimno drugačije. Tumačenje poezije tako postaje brainstorming na kraju kojeg nikome zapravo nije jasno o čemu pjesma govori. Neznanje potom postaje potvrda prvoj tezi: poezija Branka Miljkovića je hermetična i nerazumljiva. Bilo da se radi o učeniku koji sluša predavanje ili o čitaocu kritike rezultat je isti – poezija Branka Miljkovića ostaje nerazumljiva kakva je bila i prije predavanja/kritike. Žalosno je da ni danas nismo puno odmakli od osude koju je Miljković iznio prema kritici koja polazi od temeljnog nerazumijevanja nerazumljivosti i konfuznosti: Savremeni čitalac često je sklon da optuži modernu poeziju za nerazumljivost. S druge strane, kritičari kod nas već duže vremena smatraju za svoj najvažniji zadatak da okrive poeziju za svoj hermetizam i povlačenje u sebe, u čemu oni vide glavni i jedini razlog njene jako umanjene moći komunikacije.
Riječ i Smisao, 2016
The topic of this article are proceedings of scientific papers on the literary opus of Branko Ćop... more The topic of this article are proceedings of scientific papers on the literary opus of Branko Ćopić, presented in conferences in Banja Luka and Graz (2012 – 2014). Through precise methodology and by relying on key texts about the question of standard in literary science, the article discovers that proceedings, interested in works of one of the most famous and most read children’s writers in former Yugoslavia, have serious shortcomings in terms of scientific standard. By posing several simple questions that assess scientific value of each paper, the article uncovers that great number of them showed flaws such as terminological imprecision, lack of clear hypothesis and solid arguments, while citing inadequate theoretic and critical literature, and others.
Riječ i Smisao, 2017
There is a consensus among scholars that Branko Miljković’s poetry is challenging and highly herm... more There is a consensus among scholars that Branko Miljković’s poetry is challenging and highly hermetic. Nonetheless, it is included in the fourth-year grammar school curriculum in Republika Srpska, as well as in Guidelines of curriculum for gifted students in philological gymnasiums in Serbia. Precisely for this reason, but also because hermetic poetry in general presents a challenge for teachers, this paper offers an experimental method for reading and understanding such poetry, using the example of Branko Miljković’s "Ballad". The dominant tone of critiques regarding Miljković is either impressionistic or biographical, while other critics discuss the artistic periods or movements his poetry belongs to or analyze the meaning of individual motives and symbols (extratextual analysis), instead of explaining concrete verses. Therefore, the method used in this paper is "close reading", in the sense of reading the poem "from the first to the last verse". Special attention is given to every word and not a single one is omitted from the analysis. Finally, the meaning of universal and individualised symbols in poetry of Miljković is explained.
NOVI IZRAZ, časopis za književnu i umjetničku kritiku, 2019
O poeziji, filozofiji i životu Branka Miljkovića do danas mnogo je napisano. Međutim, ono što i d... more O poeziji, filozofiji i životu Branka Miljkovića do danas mnogo je napisano. Međutim, ono što i danas manjka su interpretacije njegovih pjesama. To naročito dolazi do izražaja kada je riječ o podučavanju poezije gdje se poezija Branka Miljkovića koristi tek kao primjer za simbolističke ili nadrealističke težnje u srpskoj književnosti. interpretacija ili izostaje pod izgovorom da su njegove pjesme hermetične ili se one tretiraju kao Roršahova mrlja u kojoj svako vidi nešto legitimno drugačije. Tumačenje poezije tako postaje brainstorming na kraju kojeg nikome zapravo nije jasno o čemu pjesma govori. Neznanje potom postaje potvrda prvoj tezi: poezija Branka Miljkovića je hermetična i nerazumljiva. Bilo da se radi o učeniku koji sluša predavanje ili o čitaocu kritike rezultat je isti – poezija Branka Miljkovića ostaje nerazumljiva kakva je bila i prije predavanja/kritike. Žalosno je da ni danas nismo puno odmakli od osude koju je Miljković iznio prema kritici koja polazi od temeljnog nerazumijevanja nerazumljivosti i konfuznosti: Savremeni čitalac često je sklon da optuži modernu poeziju za nerazumljivost. S druge strane, kritičari kod nas već duže vremena smatraju za svoj najvažniji zadatak da okrive poeziju za svoj hermetizam i povlačenje u sebe, u čemu oni vide glavni i jedini razlog njene jako umanjene moći komunikacije.
Uploads
Esejistika by Armin Stefanović
Paganski, hrišćanski i nacionalni simboli u ciklusu Hodočašća Vaska Pope
(Vasko Popa, Hodočašća)
Ajla Bećirović
Tekst je skraćena verzija istoimenog diplomskog rada odbranjenog 30. 9. 2015. godine na Odsjeku za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Osnovna intencija teksta je da “otključa” jedan od ciklusa zbirke stihova Uspravna zemlja pomoću temeljitog čitanja i tumačenja simbola. Nakon zaključka da se kritika ovim Popinim djelom uglavnom bavila površno, uvodnim tumačenjima predgovornoga karaktera, ova teza prilazi svakoj od pjesama ciklusa pojedinačno, propuštajući ih kroz
isti interpretativni filter: iščitavanje stih-po-stih oplemenjeno otkrivanjem značenja simbola i njihovih odnosa u strukturi pjesme. Rezultat je iscrpna i opširna, ali i precizna i jasna te nadasve korisna analiza koja će nastavniku raspoloženom da čas posveti obradi Popinih pjesama zasigurno ponuditi temeljito tumačenjezasnovano na mitološkom i historijskom pojašnjenju simbola i motiva.
Poučnost Galilejevog života
(Bertolt Brecht, Galilejev život)
Fatima Bilčević
Analiza i interpretacija drame “Galilejev život” Bertolta Brehta poći će od procesa geneze, preko uspostavljanja konteksta u kojem je nastajao kao historijska drama pa sve do analize i interpretacije u kontekstu tog žanra. O poučnosti kao važnoj dimenziji ovog Brehtovog historijskog komada govorit će se posebno u kontekstu forme srednjovjekovnog moraliteta koja se u strukturi i ideji komada prepoznaje. Najzad, tekst se bavi pitanjem je li Breht uspio u nakani da od svojih likova, naročito u historijskim dramama, načini modele s kojima se čitalac ne treba i ne smije identificirati kako bi njegov analitički um prevagnuo u recepciji i kako bi drama ispunila svoju didaktičku funkciju. Detaljna analiza Galilejeva lika i interpretacija drame pokazat će kako j eGalilej izuzetno kompleksan lik, koji izmiče Brehtovim teorijskim postulatima o drami i teatru, ali i da drama, bez obzira na to, čak zahvaljujući tome, ostvaruje svoju didaktičku, analitičku i spoznajnu dimenziju.
ALTERNATIVNA LEKTIRA
Pisati ženski: Sylvia Plath i trijumf prkosa
(Sylvia Plath, Ariel i druge pjesme)
Selma Asotić
Interpretacija pjesama Sylvije Plath polazi od fotografije muškog pjesničkog društva s koje poznata američka pjesnikinja upadljivo odsustvuje. Vješto kombinirajući biografski pristup i close reading analizu, tekst nam u kombinaciji činjenica iz života pjesnikinje i njenih stihova skicira sudbinu spisateljice u muškoj književnoj povijesti i pokazuje zašto nam je potrebno da čitamo ženski. Kroz stihove u kojima je polazište svakodnevno i lično ,preko neodoljive težnje za poništavanjem sebe, do antiherojskog osvajanja slobode, Plath pokazuje da priznavanje autobiografskog znači njegovo poništavanje.
Priroda bića da bude biće prirode
(Ursula K. Le Guin, Svijet se kaže Šuma)
Maja Abadžija
Preporuka za čitanje i školsku obradu kratkog romana Svijet se kaže Šuma američke spisateljice Ursule K. Le Guin utemeljena je na analizi koja je inspirisana feminističkim i postkolonijalnim čitanjima. U fokusu teksta je interpretacija ključnih značenjskih slojeva romana koji se oblikuju oko problematike roda i rase te eksploatacije i kolonijalizma, ali i ekologije i jezika. Predloženi metod je “obrnuto” čitanje, gdje se učenicima i nastavnicima preporučuje da identificiraju “obje strane priče” i (kroz kontrastiranje invazivne (zemaljske) i domorodačke (vanzemaljske) kulture, neautentično ponašanje ili “isklizavanje” glavnih junaka, raspodjelu rodnih uloga muškaraca i žena, način na koji jezik konstituiše doživljaj svijeta) dođu do značenjske suštine romana i pokušaju odgovoriti na pitanje – šta smatramo prirodnim a šta civilizacijskim odnosno, na koji nas način naša društvena i rodna uloga, odnosno jezik i prirodno okruženje u kojem živimo, čini onime što jesmo?
KRITIKA
Mutko ili mutikaša?
(Bajruzin Hajro Planjac, Manguparije Mutka Genijalca)
Mirza Ahmetović
Tekst je iz pera nastavnika koji je, nakon prijedloga učenika dana času alternativne lektire obrade knjigu Manguparije Mutka Genijalca nagrađivanog pisca za djecu Bajruzina Hajre Planjca, ustanovio da je riječ o stilski slabom i idejno suspektnom štivu za mlade. Polazeći od pretpostavke da školska prodaja knjiga sumnjive književne i odgojne kvalitete već signalizira problem, autor odlučuje udubiti se u sadržaj i formu institucionalno i akademski podržanog kratkog romana te pronalazi niz nedostataka kao što su manirizam i imitacija, nametljiva malograđanska didaktika, nerazumijevanje potreba i mogućnosti mladog čitaoca. Tekst ne zaboravlja naglasiti ni da je knjiga preporučena od eminentnih akademskih profesora književnosti te postavlja pitanje da li je upozitivnoj ocjeni prevagnula srebroljubivost ili stručnost recenzenata.
Kriteriji naučnosti u zbornicima o Branku Ćopiću
(Banja Luka, Graz, 2012–2014.)
Amela Balić i Armin Stefanović
Analiza zbornika naučnih radova o Branku Ćopiću (Banja Luka ,Graz, 2012–2014.) preciznom i jasnom metodologijom p(r)okazuje aktuelno razumijevanje djela jednog od najpopularnijih i najčitanijih pisaca za djecu i mlade na području bivše Jugoslavije. Oslanjajući se na ključne tekstove koji zasnivaju, ali i propituju, standard u nauci o književnosti, tekst će putem nekoliko jednostavnih pitanja “postavljenih” svakom od radova razotkriti da je čitanje Ćopića, uz rijetke izuzetke, obilježeno terminološkom nepreciznošću, nedostatkom jasne hipoteze, odsustvom čvrste i uvjerljive argumentacije, te opterećeno neadekvatnom teorijskom i kritičkom literaturom.
Papers by Armin Stefanović
Paganski, hrišćanski i nacionalni simboli u ciklusu Hodočašća Vaska Pope
(Vasko Popa, Hodočašća)
Ajla Bećirović
Tekst je skraćena verzija istoimenog diplomskog rada odbranjenog 30. 9. 2015. godine na Odsjeku za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Osnovna intencija teksta je da “otključa” jedan od ciklusa zbirke stihova Uspravna zemlja pomoću temeljitog čitanja i tumačenja simbola. Nakon zaključka da se kritika ovim Popinim djelom uglavnom bavila površno, uvodnim tumačenjima predgovornoga karaktera, ova teza prilazi svakoj od pjesama ciklusa pojedinačno, propuštajući ih kroz
isti interpretativni filter: iščitavanje stih-po-stih oplemenjeno otkrivanjem značenja simbola i njihovih odnosa u strukturi pjesme. Rezultat je iscrpna i opširna, ali i precizna i jasna te nadasve korisna analiza koja će nastavniku raspoloženom da čas posveti obradi Popinih pjesama zasigurno ponuditi temeljito tumačenjezasnovano na mitološkom i historijskom pojašnjenju simbola i motiva.
Poučnost Galilejevog života
(Bertolt Brecht, Galilejev život)
Fatima Bilčević
Analiza i interpretacija drame “Galilejev život” Bertolta Brehta poći će od procesa geneze, preko uspostavljanja konteksta u kojem je nastajao kao historijska drama pa sve do analize i interpretacije u kontekstu tog žanra. O poučnosti kao važnoj dimenziji ovog Brehtovog historijskog komada govorit će se posebno u kontekstu forme srednjovjekovnog moraliteta koja se u strukturi i ideji komada prepoznaje. Najzad, tekst se bavi pitanjem je li Breht uspio u nakani da od svojih likova, naročito u historijskim dramama, načini modele s kojima se čitalac ne treba i ne smije identificirati kako bi njegov analitički um prevagnuo u recepciji i kako bi drama ispunila svoju didaktičku funkciju. Detaljna analiza Galilejeva lika i interpretacija drame pokazat će kako j eGalilej izuzetno kompleksan lik, koji izmiče Brehtovim teorijskim postulatima o drami i teatru, ali i da drama, bez obzira na to, čak zahvaljujući tome, ostvaruje svoju didaktičku, analitičku i spoznajnu dimenziju.
ALTERNATIVNA LEKTIRA
Pisati ženski: Sylvia Plath i trijumf prkosa
(Sylvia Plath, Ariel i druge pjesme)
Selma Asotić
Interpretacija pjesama Sylvije Plath polazi od fotografije muškog pjesničkog društva s koje poznata američka pjesnikinja upadljivo odsustvuje. Vješto kombinirajući biografski pristup i close reading analizu, tekst nam u kombinaciji činjenica iz života pjesnikinje i njenih stihova skicira sudbinu spisateljice u muškoj književnoj povijesti i pokazuje zašto nam je potrebno da čitamo ženski. Kroz stihove u kojima je polazište svakodnevno i lično ,preko neodoljive težnje za poništavanjem sebe, do antiherojskog osvajanja slobode, Plath pokazuje da priznavanje autobiografskog znači njegovo poništavanje.
Priroda bića da bude biće prirode
(Ursula K. Le Guin, Svijet se kaže Šuma)
Maja Abadžija
Preporuka za čitanje i školsku obradu kratkog romana Svijet se kaže Šuma američke spisateljice Ursule K. Le Guin utemeljena je na analizi koja je inspirisana feminističkim i postkolonijalnim čitanjima. U fokusu teksta je interpretacija ključnih značenjskih slojeva romana koji se oblikuju oko problematike roda i rase te eksploatacije i kolonijalizma, ali i ekologije i jezika. Predloženi metod je “obrnuto” čitanje, gdje se učenicima i nastavnicima preporučuje da identificiraju “obje strane priče” i (kroz kontrastiranje invazivne (zemaljske) i domorodačke (vanzemaljske) kulture, neautentično ponašanje ili “isklizavanje” glavnih junaka, raspodjelu rodnih uloga muškaraca i žena, način na koji jezik konstituiše doživljaj svijeta) dođu do značenjske suštine romana i pokušaju odgovoriti na pitanje – šta smatramo prirodnim a šta civilizacijskim odnosno, na koji nas način naša društvena i rodna uloga, odnosno jezik i prirodno okruženje u kojem živimo, čini onime što jesmo?
KRITIKA
Mutko ili mutikaša?
(Bajruzin Hajro Planjac, Manguparije Mutka Genijalca)
Mirza Ahmetović
Tekst je iz pera nastavnika koji je, nakon prijedloga učenika dana času alternativne lektire obrade knjigu Manguparije Mutka Genijalca nagrađivanog pisca za djecu Bajruzina Hajre Planjca, ustanovio da je riječ o stilski slabom i idejno suspektnom štivu za mlade. Polazeći od pretpostavke da školska prodaja knjiga sumnjive književne i odgojne kvalitete već signalizira problem, autor odlučuje udubiti se u sadržaj i formu institucionalno i akademski podržanog kratkog romana te pronalazi niz nedostataka kao što su manirizam i imitacija, nametljiva malograđanska didaktika, nerazumijevanje potreba i mogućnosti mladog čitaoca. Tekst ne zaboravlja naglasiti ni da je knjiga preporučena od eminentnih akademskih profesora književnosti te postavlja pitanje da li je upozitivnoj ocjeni prevagnula srebroljubivost ili stručnost recenzenata.
Kriteriji naučnosti u zbornicima o Branku Ćopiću
(Banja Luka, Graz, 2012–2014.)
Amela Balić i Armin Stefanović
Analiza zbornika naučnih radova o Branku Ćopiću (Banja Luka ,Graz, 2012–2014.) preciznom i jasnom metodologijom p(r)okazuje aktuelno razumijevanje djela jednog od najpopularnijih i najčitanijih pisaca za djecu i mlade na području bivše Jugoslavije. Oslanjajući se na ključne tekstove koji zasnivaju, ali i propituju, standard u nauci o književnosti, tekst će putem nekoliko jednostavnih pitanja “postavljenih” svakom od radova razotkriti da je čitanje Ćopića, uz rijetke izuzetke, obilježeno terminološkom nepreciznošću, nedostatkom jasne hipoteze, odsustvom čvrste i uvjerljive argumentacije, te opterećeno neadekvatnom teorijskom i kritičkom literaturom.