I am holding a master's degree in educational sciences, field of school counseling and curriculum design. My main field of interest are school education analyzed trough theory of school counselling and critical theory of education. Another field of interest are educational policy, sociology of education and alternative school conceptions. I am an active learner and regular participant of conferences with educational topic manly in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Beside listed I am also interested in teaching and learning methodologies. Wider range of interest includes different sport activities, civic activism and listening different music genders. Address: Molo Lozna III/5, 21410 Postira, Hrvatska
Građanski odgoj i obrazovanje obvezna je međupredmetna tema u hrvatskome obrazovnom sustavu. U ov... more Građanski odgoj i obrazovanje obvezna je međupredmetna tema u hrvatskome obrazovnom sustavu. U ovome su radu analizirana i komparirana četiri kurikuluma: iz 2012. godine u izdanju Agencije za odgoj i obrazovanje, iz 2016. u izdanju Stručne radne skupine za Građanski odgoj i obrazovanje u okviru Cjelovite kurikularne reforme, iz 2017. u izdanju Ministarstva znanosti i obrazovanja te iz 2018. također u izdanju Ministarstva. Matricom analize ustanovljene su i komparirane relevantne kategorije kurikuluma potrebne za cjelovitu analizu i komparaciju. Matrica komparacije uključuje sljedeće kategorije prema kojima je urađena analiza: naziv, struktura, satnica, vrednovanje, obveznost, sadržaj, viđenje učenika, ishod(i) te međupredmetna povezanost. Cilj je istraživanja utvrditi nastojanja i odmake postignute različitim konceptualizacijama. Praćen je razvoj prema kategorijama te su uočene značajne promjene. Nastoji se uočiti dolazi li do promjena zbog prijašnjih nastojanja ili se ipak događa odmak od prijašnjih konceptualizacija i uspostavljaju novi smjerovi. Utvrđeno je da konačna verzija kurikuluma korespondira u značajnoj mjeri s prethodnom, a čini značajne odmake od najranijih verzija, što označava pozitivan kontinuitet razvoja i dobar temelj budućemu kurikulumu usklađenom s obrazovnim politikama. Kako bi se postigao što bolji smjer razvoja aktivnih građana potrebno je i dalje kontinuirano razvijati kurikulum, pazeći pri tome da usporedno razvijaju i obrazovne politike u skladu s potrebama društva te budućnosti za koju pripremamo učenike. Važno je istaknuti razvojnu usmjerenost kurikuluma i kontinuitete promjena koje variraju te činjenicu da bi svaki novi kurikulum trebao predstavljati pozitivne pomake.
The field of education, through application of its pedagogical principles and methods, is one of ... more The field of education, through application of its pedagogical principles and methods, is one of the factors of a successful civil society capable of active engagement in participatory democracy. The importance of education for democracy has been recognized by John Dewey, but the implementation of the idea has been hampered by the rise of neo-liberalism as the dominant political ideology. Contradictions between goals and methods of democracy and neo-liberalism are manifested in the field of curriculum, which, under the influence of postmodernism, became more flexible and open to different discourse and the perception of reality from the position of the ”Other”. The roots of democratic education originate from the ideas of alternative schools established in Germany, England and Norway. True democratic education requires the transformation of the entire educational system based on the dialogic approach to educational processes and pedagogical practices,acknowledgment of the importance...
Medijska pismenost teži kod učenika razvijati znanja i sposobnosti, te poticati vrijednosti potre... more Medijska pismenost teži kod učenika razvijati znanja i sposobnosti, te poticati vrijednosti potrebne za djelovanje u društvu medija, a u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu se realizira u okviru medijske kulture unutar kurikuluma Hrvatskog jezika. Cilj istraživanja je bio utvrditi razinu medijske pismenosti studenata jednopredmetnog studija pedagogije na Sveučilištu u Zagrebu i Rijeci s obzirom na osobne i odgojno-obrazovne faktore. Za potrebe istraživanja je konstruirana anketa kojom je anketirano 47 ispitanika. Većina studenata djeluje na srednjoj razini medijske pismenosti i medije najčešće koristi u informativne svrhe, te procjenjuje da su mediji iznimno značajni u njihovom životu. Retrospektivno promatrajući studenti procjenjuju kako su najviše sadržaja vezanog uz medije tijekom dosadašnjeg školovanja obrađivali u sklopu nastave informatike te hrvatskog jezika. Broj položenih kolegija na kraju zimskog semestra ak. 2019/2020. godine i stručna sprema roditelja ne utječu na učestalost razgovora između roditelja i studenata o medijima i medijskim sadržajima.
Students’ motivation to participate in classroom activities is one of the elements of successful ... more Students’ motivation to participate in classroom activities is one of the elements of successful and quality teaching. Throughout history, teachers have used different approaches to motivate students: fear of punishment, coercion, or development of interest. Contemporary approaches emphasize intrinsic motivation, more precisely interest as a driver of student activity in the classroom. The paper presents results of a study that sought to analyze the task value as an element of participation in classroom activities of school subject Nature and society in lower elementary school students. As a background expectancy-value (EVT) of motivation was used. EVT analyses individuals task value through four components: interest or enjoyment of activity, perceived importance of success in activity, perceived usefulness, and price of activity. 246 second, third and fourth grade students of two rural primary schools were surveyed and modified Motivated strategies for learning questionnaire (Pintrich et al., 1991) was used to collect the data. The results of the research lead to several conclusions. Respondents attach high value to participation in classroom activities of school subject Nature and society regardless of gender and age. Also, there is no differences found in the results caused by variables of age or gender of the respondents in any of the three examined components of the task value as an element of participation in classroom activities: interest or enjoyment in the activity, perceived importance of being successful in the activity, and perceived usefulness of the activity to achieve the short-term and long-term goals of the students.
Rad započinje pojmovnim određenjem termina multikulturalizam i interkulturalizam osvrćući se na l... more Rad započinje pojmovnim određenjem termina multikulturalizam i interkulturalizam osvrćući se na leksičke, filozofske te teorijske razlike između spomenutih pojmova. Umjesto da se pruži definitivno određenje navedenih pojmova, ukazuje se na njihovu dubinu i širinu, te se umjesto određenja prikazuju različiti oblici i pristupi multikulturalizmu. Ovaj dio rada se zaključuje opisom socioloških perspektiva koje usmjeravaju različite diskurse o multikultura-lizmu. U središnjem dijelu rada se prikazuje povijesni razvoj ideje multikulturalizma u Kanadi i SAD-u. Naglasak je stavljen na analizu društveno-političkih razlika između navedenih država koje su rezultirale koncipiranjem dvaju različitih pristupa multikulturalizmu: meltingpot u SAD-u te kulturni mozaik u Kanadi. Analizom politika multikulturalnog obrazovanja u SAD-u i Kanadi došli smo do nekoliko zaključaka. Multikulturalno obrazovanje ne predstavlja jedinstvenu teoriju već teorijsko-metodološki eklekticizam po pitanju ciljeva i metoda. Na deklarativnoj razini ciljevi multikulturnog obrazovanja su osnaživanje marginaliziranih pojedinaca i zajednica, jednake šanse za sve te stvaranje egalitarnog društva, no praksa multikulturalnog obrazovanja od 1960-ih godina do danas nije uspjela u značajnijoj mjeri realizirati navedene ciljeve. U zaključnom djelu rada se ukazuje na raskorak između politike i politika (Žiljak 2009) multikulturnog obrazovanja, te potrebu snažnijeg djelovanja na području prakse u obje analizirane države. Ključne riječi: interkulturalizam, multikulturalizam, odgoj i obrazovanje, različiti pristupi i metode multikulturalnog obrazovanja, Sjedinjene Američke Države i Kanada.
This paper points to different modes of agency that aimed and are still aiming at the transformat... more This paper points to different modes of agency that aimed and are still aiming at the transformation of social, political and economic discourse in the direction of 'conservative modernization' in most Western countries. The paper begins with a brief historical sketch of the socio-political circumstances that provided fertile ground for the emergence and development of 'conservative modernization', and continues to further elaborate the concept through the analysis of the categories that draw from works of the Michael W. Apple. The Apple's theoretical apparatus is applied as a 'tool' for the analysis of neoliberal, neoconservative, authoritarian-populist and expert conceptual and implementation pressures in the process of Comprehensive Curricular Reform in Croatia. The concluding section of the paper presents the results of the analysis of conceptual and implementation pressures in the process of Comprehensive Curricular Reform in Croatia.
Cilj rada je razjasniti pojam transcendentalno-aktivističke kreativnosti kao i razmotriti mogućno... more Cilj rada je razjasniti pojam transcendentalno-aktivističke kreativnosti kao i razmotriti mogućnosti i preduvjete njezine realizacije u odgojno-obrazovnom procesu. Rad započinje opisom 'slike' prirode učenika koja se smatra potrebnom za praktičnu realizaciju ovog oblika kreativnosti. Pritom se naglašava činjenica ljudske nesvršenost i mogućnost kontinu-iranoga razvoja. Kao metoda ostvarenja transcendentalno-aktivistič-ke kreativnosti preuzima se dijalog shvaćen kao otvoreno iskazivanje i dijeljenja vlastitih misli, ideja i težnji s drugim ljudima bez skrivanja i straha od mogućih neuspjeha ili neugodnih iskustava. Budući da se institucionalizirani odgojno-obrazovni proces odvija u učionicama, opisuje se učionica kao zajednički prostor nade koji omogućava demokratsko angažiranje i borbu za promjene situiran u kontekstu širih zajedničkih prostora demokratskoga i aktivističkoga djelovanja. Demokratizacija učionica omogućava postavljanje socijalnih pitanja, prelaženje granica te kritičko propitivanje dominantnoga neoliberalnog diskursa te je sto-ga neophodan element aktivistički shvaćene kreativnosti. Dijalog kao sredstvo, i dijaloški pristup kao metoda kreativnog djelovanja, usmjereni su poništavanju efekata prevladavajućega elitističkog shvaćanja koje kreativnost prikazuje izoliranu od društva i namijenjenu posebno imaginativnim pojedincima.
Svrha je rada pokušati odrediti i analizirati elemente odgojno-obrazov-noga procesa koji utječu n... more Svrha je rada pokušati odrediti i analizirati elemente odgojno-obrazov-noga procesa koji utječu na primjenu kreativnosti kao načela i metode u odgoju i obrazovanju. Polazi se od teorijske pozadine situirajući analizi-rane elemente na kontinuumu utjecaja koji se kreće od kraja na kojem se nalaze elementi što onemogućavaju primjenu kreativnosti do elemenata što je potiču u odgojno-obrazovnom procesu. Analiziraju se elementi pro-izašli iz anketnoga istraživanja provedenoga sa studentima prve i treće godine preddiplomskoga te druge godine diplomskoga studija pedagogije (N=115) na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Na navedenom je uzorku potvrđena središnja ulo-ga nastavnika kao poticatelja i prepreke ostvarenju kreativnoga obrazova-nja, te se analizom dobivenih rezultata nastoje razjasniti uzroci opisanoga stanja koje pokazuje da prevladava mišljenje kako institucionalne odred-nice škole onemogućavaju realizaciju kreativnoga obrazovanja. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri dobiveni rezultati zrcale stvarna shvaćanja ispita-nika koja imaju snagu utjecaja na njihovu teorijsko-praktičnu djelatnost, te koliki je utjecaj prevladavajućih shvaćanja pedagogijske znanosti koji-ma su studenti izloženi tijekom studiranja. U završnom se dijelu ukazuje na tendencije ekonomiziranja i instrumentaliziranja kreativnoga obrazo-vanja koje na taj način gubi legitimitet i svoju kritičko-transformacijsku osnovu. Izgubljenu osnovu zamjenjuje ljuštura apologije dominantne pra-gmatističko-neoliberalne orijentacije u teorijskom i praktičnom razmatra-nju, analiziranju i implementiranju pedagogijskih teorija, pripadajućih odgojno-obrazovnih načela te metoda usmjerenih na realizaciju kreativ-noga obrazovanja u obliku načela i metode. Ključne riječi: instrumentalizacija kreativnosti, kritička pedagogija, onemogućavanje kreativnog obrazovanja, poticanje kreativnog obrazovanja, neoliberalizam, uloga nastavnika Ivan BEROŠ Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru UDK: 159.954:37.091.21
The introductory section summarizes postmodern tendencies in the institutionalized educational pr... more The introductory section summarizes postmodern tendencies in the institutionalized educational process observed through the analysis of postmodern curriculum. In the central part, the definitions of the processes marked by the syntagma’s ‘pedagogy of revolution’ and ‘revolution of pedagogy’ are elaborated. The theoretical construct 'pedagogy of revolution' is elaborated by presenting implicit and explicit theoretical and practical pedagogical assumptions of the selected revolutionary endeavors. By using the presented pedagogical assumptions theoretical construct 'revolution of pedagogy' is developed, not in the Illich’s sense but within revolutionary critical pedagogy. Following the explication this construct is put into global perspective - with an emphasis on the analysis of Western countries – of the discourses of neoliberalism, the end of history and disappearance of utopias. In the final part the presented theoretical findings are implemented in the dominantimplicit and explicit educational discourse in Croatia contained within the Comprehensive curricular reform.
U radu se analizira interakcija neoliberalizma, shvaćenog u obliku dominante društvene ideologije... more U radu se analizira interakcija neoliberalizma, shvaćenog u obliku dominante društvene ideologije najvećeg broja država svijeta, i obrazovanja kroz prizmu reakcija obrazovne politike na dominantne društveno-političke trendove u reformskom obrazovnom diskursu. U prvom dijelu rada se donose operacionalne definicije temeljnih pojmova koji se koriste – neoliberalizam i obrazovanje – te trendovi koji su doprinijeli stvaranju njihove povezanosti. U drugom dijelu rada pristupa se analizi obrazovnih politika kroz prizmu transformacije obrazovnog diskursa, vođenog idejama i postavkama neoliberalizma. Analizom sadržaja navedenog diskursa u središte zanimanja dolaze ideje izbora, odgovornosti i troškova te aktera koji profitiraju i gube. U radu je kao primjer uzeta reformska obrazovna politika u Hrvatskoj, a primijenjeno je razlikovanje aktera u odgojno-obrazovnom sustavu prema Michaelu W. Appleu.
Uvodni dio rada donosi kratku skicu okruženja u kojem se odvija postmoderni odgojno-obrazovni pro... more Uvodni dio rada donosi kratku skicu okruženja u kojem se odvija postmoderni odgojno-obrazovni proces, te uvodi u analizu normativnost pedagogijske znanosti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Potom se prelazi na određenje pojmova koji se koriste u radu. U središnjem dijelu se donosi analiza normativne teorije odgoja i obrazovanja koja se potom uklapa u diskurs postmodernog društva i teorije kurikuluma, te kontekst Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj, pri čemu se normativnost analizira na implicitnom i eksplicitnom nivou. U zaključnom dijelu se uvodi koncept obrazovne hegemonije kroz analizu globalnog pokreta obrazovne reforme i njegovih elemenata koji se očituju u Cjelovitoj kurikularnoj reformi, te se ukazuje na uzroke odsustva alternativnih narativa unutar obrazovne politike u Hrvatskoj.
Odgoj i obrazovanje čine jedan od čimbenika uspješne zajednice odgajajući i obrazujući građanke i... more Odgoj i obrazovanje čine jedan od čimbenika uspješne zajednice odgajajući i obrazujući građanke i građane sposobne za aktivno sudjelovanje u participativnoj demokraciji. Važnost obrazovanja za demokraciju je prepoznao još John Dewey, no implementacija ideje je otežana usponom neoliberalizma kao dominantne svjetske ideologije. Kontradikcije između ciljeva i metoda demokracije te neoliberalizma se očituju na području kurikula koji, pod utjecajem postmodernizma, postaje fleksibilniji i otvoreniji za različite diskurse i viđenje stvarnosti iz pozicije "Drugog". Začetke demokratskog obrazovanja nalazimo u idejama alternativnih škola uspostavljenih u Njemačkoj, Engleskoj te Norveškoj. Istinsko demokratsko obrazovanje zahtjeva transformaciju cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava utemeljenu na dijaloškom pristupu odgojno-obrazovnom procesu, važnosti zajedničkih prostora kao poligona demokratskog obrazovanja, kritičkoj analizi procesa (su)konstrukcije i legitimiranja znanja, te zajedničkog djelovanja iz trenutnog društveno-političkog okvira prema svijetu mogućeg.
U ovom radu se analiziraju monodisciplinarni i interdisciplinarni pristup znanosti kroz prizmu po... more U ovom radu se analiziraju monodisciplinarni i interdisciplinarni pristup znanosti kroz prizmu postmoderne pedagogije. Kroz kratki osvrt na put pedagogije od dominantno monodisciplinarne do dominantno interdisciplinarne znanosti nastojat će se analizirati utjecaji koji su rezultirali prihvaćanjem sinteze ovih pristupa kao jedne od temeljnih odrednica postmoderne pedagogije. Uspoređujući pedagoški pristup dominantan u Europi s edukološkim pristupom pitanjima odgoja i obrazovanja, koji prevladava u zemljama Sjeverne Amerike, nastojat će se ukazati na njihova teorijska ishodišta te implikacije za odgojno-obrazovnu praksu i teoriju. I na kraju se prikazana analiza uklapa u dominantni diskurs postmodernizma kako bi se moglo situirati pedagogiju u okviru suvremenih društvenih znanosti.
Часопис за друштвену и хуманистичку мисао ,,Ноема''
The journal is primarily intended for you... more Часопис за друштвену и хуманистичку мисао ,,Ноема''
The journal is primarily intended for young researchers and artists from graduate and postgraduate studies, papers may also be sent by other persons if their area of research is closely related to social and humanistic work.
The paper presents data of research which aim was to determine the structure of leisure time of s... more The paper presents data of research which aim was to determine the structure of leisure time of students majoring pedagogy at the Faculty of Science and Education of the University of Mostar. Questionnaire developed by Badrić and associates (2015) was used for data collection. The results indicate a predominance of non-kinesiology related activities in the structure of leisure time of the sample consisting of 150 students (mostly female - 95%) ranging from first year undergraduate to the first year of graduate studies. Critical review of the predominant activities of students in leisure time is presented - students are usually engaged with some type of screen: mobile phone, computer or television. Results interpretation points out the negative aspects of leisure time structure that is presented in this research, highlighting the specificity of the respondents - students of pedagogy - and the consequences that these results may potentially have in the educational context.
Conference Proceedings International Conference The Future of Education - Virtual Edition, 2021
The paper analyses the approach to teacher education for conducting curricula of cross curricular... more The paper analyses the approach to teacher education for conducting curricula of cross curricular topic Citizenship education (CE) in Croatia. The analysis is based on three theoretical conceptsinitial education, competence profile, and professional development of teachers. The analysis aims to determine the outlook of initial education, the matrix of the competence profile, and the modalities of professional development of elementary school teachers for the implementation of the CE curriculum. Content analysis of the educational policy documents, syllabuses of the faculties of teacher education, and national professional development plans sought to provide answers to the research questions. Results show that in faculties syllabuses the representation of courses with content related to CE is sporadic and unstructured with a negligible percentage share in the total number of courses. The lack of representation of content related to CE in initial teacher education is complemented by an undefined teacher competence profile for the implementation of the CE. There is no explicit competence profile, but after analysis of the teachers' tasks listed in the CE curriculum, an implicit competence profile was extracted. Within the extracted competence profile, the dominance of the methodical, the presence of didactic, and the absence of pedagogical competence are observed, which indicates that educational policy does not have a clear picture of the competence profile required by teachers for the implementation of the CE curriculum. Research results point to the absence of a comprehensive system for the development of competencies necessary for elementary school teachers to implement the CE curriculum. That is a consequence of the lack of concern from the side of national educational policy for the elementary schools' teachers and the quality of implementation of the CE, and in wider perspective consequence of the activities of national political elites who do not want citizens educated for democracy.
Procedings of The 2nd International Academic Conference on Education, Teaching & Learning, 2020
Citizenship education, in Croatian primary and secondary schools realized within the cross-curric... more Citizenship education, in Croatian primary and secondary schools realized within the cross-curricular topic, strives to develop students' knowledge and skills, and to encourage the values necessary for taking up the role of an active citizen. In order for citizens to be able to respond to the challenges of modern society, it is necessary to prepare students for the role of digital citizens. Digital citizens understand the importance of technology and its competent usage on impact for everyday life and have the ability to utilize digital technology in a critical and competent manner. Since the aim of education is to prepare students for the challenges of the world, preparing them to be digital citizens should represent one of the pillars of national education policy. The aim of the research presented in this paper was to determine in which sociological context and in what way digital citizenship and digital divide are presented and defined in the curricula of Citizenship Education and strategic documents of the national education policy. Two curricula of Citizenship Education and three strategic documents of the national education policy were analysed by a comparative method and qualitative content analysis. In the analysed documents and curricula, digital citizenship is not mentioned or defined on the conceptual level and on the contextual level it is placed in various sociological frameworks. Analysed documents occasionally point to the strategic importance of Internet access for educational process.
Zbornik radova s konferencije Suvremene teme u odgoju i obrazovanju - STOO, simpozij Pedagogija i psihologija: od ispravljanja nedostataka do poticanja osobnih snaga i vrlina, 2019
Građanski odgoj i obrazovanje obvezna je međupredmetna tema u hrvatskome
obrazovnom sustavu. U ov... more Građanski odgoj i obrazovanje obvezna je međupredmetna tema u hrvatskome obrazovnom sustavu. U ovome su radu analizirana i komparirana četiri kurikuluma: iz 2012. godine u izdanju Agencije za odgoj i obrazovanje, iz 2016. u izdanju Stručne radne skupine za Građanski odgoj i obrazovanje u okviru Cjelovite kurikularne reforme, iz 2017. u izdanju Ministarstva znanosti i obrazovanja te iz 2018. također u izdanju Ministarstva. Matricom analize ustanovljene su i komparirane relevantne kategorije kurikuluma potrebne za cjelovitu analizu i komparaciju. Matrica komparacije uključuje sljedeće kategorije prema kojima je urađena analiza: naziv, struktura, satnica, vrednovanje, obveznost, sadržaj, viđenje učenika, ishod(i) te međupredmetna povezanost. Cilj je istraživanja utvrditi nastojanja i odmake postignute različitim konceptualizacijama. Praćen je razvoj prema kategorijama te su uočene značajne promjene. Nastoji se uočiti dolazi li do promjena zbog prijašnjih nastojanja ili se ipak događa odmak od prijašnjih konceptualizacija i uspostavljaju novi smjerovi. Utvrđeno je da konačna verzija kurikuluma korespondira u značajnoj mjeri s prethodnom, a čini značajne odmake od najranijih verzija, što označava pozitivan kontinuitet razvoja i dobar temelj budućemu kurikulumu usklađenom s obrazovnim politikama. Kako bi se postigao što bolji smjer razvoja aktivnih građana potrebno je i dalje kontinuirano razvijati kurikulum, pazeći pri tome da usporedno razvijaju i obrazovne politike u skladu s potrebama društva te budućnosti za koju pripremamo učenike. Važno je istaknuti razvojnu usmjerenost kurikuluma i kontinuitete promjena koje variraju te činjenicu da bi svaki novi kurikulum trebao predstavljati pozitivne pomake.
Conference procedings from 11th Days of elementary school Toward quality school: from science to classroom, 2017
This paper will briefly present the developmental path of understanding the idea of creativity in... more This paper will briefly present the developmental path of understanding the idea of creativity in the educational context. The first part will start with a presentation of different theories about the origin and significance of creativity for both the individual and for society as a whole. Then it will proceed to the periodisation of creativity development throughout history (one possible outline) and try to point out the connection between a creative activity of the individual and the developmental period to his understanding of creativity. In the second part already presented findings will be presented in the frame of study of creativity in education. The aim is to, through theoretical considerations, establish a developmental path within the studied phenomenon throughout history. Looking at a variety of creative practice, directed to different objects and guided by the different conceptions of man, education, and society as a whole, author will try to show, through analysis of the development, the essence of creativity as part of educational activities. The third part will try to present some of the the author's understanding of the importance, possibilities and methods of using creativity in the educational process in order to activate the primordial power of collective aspirations towards the formation of a more just, more comfortable and healthier - in a word, happier - the individual, society, and ultimately the world as a whole.
Conference Proceedings from 3rd International scientific conference Pedagogy, education and instruction, 2018
Pedagogy is as old as society; initially it was implicit and from the time of Plato it became ex... more Pedagogy is as old as society; initially it was implicit and from the time of Plato it became explicit. Throughout its history pedagogy maintained the connection between the rational and the spiritual aspects of personality. In a contemporary school these aspects split - precisely that is the reason for discussion of contemplative pedagogy and contemplative praxis in a contemporary school presented in this paper. Various definitions and aspects of the contemplation and their implications for the pedagogical theory are discussed. After the selection and elaboration of the definition used in this paper summarized historical basis for the link between education and contemplation is presented, with special emphasis on the concept of contemplative learning which is implemented by the use of the contemplative praxis within the contemporary school. In order to achieve unity in everyday situations different contemplative praxis are used; they are listed and classified with some described in more detail. Everything written in this paper present the basis for understanding the teacher as a contemplative-reflective practitioner and primary implementer of contemplative pedagogy ideals.
Građanski odgoj i obrazovanje obvezna je međupredmetna tema u hrvatskome obrazovnom sustavu. U ov... more Građanski odgoj i obrazovanje obvezna je međupredmetna tema u hrvatskome obrazovnom sustavu. U ovome su radu analizirana i komparirana četiri kurikuluma: iz 2012. godine u izdanju Agencije za odgoj i obrazovanje, iz 2016. u izdanju Stručne radne skupine za Građanski odgoj i obrazovanje u okviru Cjelovite kurikularne reforme, iz 2017. u izdanju Ministarstva znanosti i obrazovanja te iz 2018. također u izdanju Ministarstva. Matricom analize ustanovljene su i komparirane relevantne kategorije kurikuluma potrebne za cjelovitu analizu i komparaciju. Matrica komparacije uključuje sljedeće kategorije prema kojima je urađena analiza: naziv, struktura, satnica, vrednovanje, obveznost, sadržaj, viđenje učenika, ishod(i) te međupredmetna povezanost. Cilj je istraživanja utvrditi nastojanja i odmake postignute različitim konceptualizacijama. Praćen je razvoj prema kategorijama te su uočene značajne promjene. Nastoji se uočiti dolazi li do promjena zbog prijašnjih nastojanja ili se ipak događa odmak od prijašnjih konceptualizacija i uspostavljaju novi smjerovi. Utvrđeno je da konačna verzija kurikuluma korespondira u značajnoj mjeri s prethodnom, a čini značajne odmake od najranijih verzija, što označava pozitivan kontinuitet razvoja i dobar temelj budućemu kurikulumu usklađenom s obrazovnim politikama. Kako bi se postigao što bolji smjer razvoja aktivnih građana potrebno je i dalje kontinuirano razvijati kurikulum, pazeći pri tome da usporedno razvijaju i obrazovne politike u skladu s potrebama društva te budućnosti za koju pripremamo učenike. Važno je istaknuti razvojnu usmjerenost kurikuluma i kontinuitete promjena koje variraju te činjenicu da bi svaki novi kurikulum trebao predstavljati pozitivne pomake.
The field of education, through application of its pedagogical principles and methods, is one of ... more The field of education, through application of its pedagogical principles and methods, is one of the factors of a successful civil society capable of active engagement in participatory democracy. The importance of education for democracy has been recognized by John Dewey, but the implementation of the idea has been hampered by the rise of neo-liberalism as the dominant political ideology. Contradictions between goals and methods of democracy and neo-liberalism are manifested in the field of curriculum, which, under the influence of postmodernism, became more flexible and open to different discourse and the perception of reality from the position of the ”Other”. The roots of democratic education originate from the ideas of alternative schools established in Germany, England and Norway. True democratic education requires the transformation of the entire educational system based on the dialogic approach to educational processes and pedagogical practices,acknowledgment of the importance...
Medijska pismenost teži kod učenika razvijati znanja i sposobnosti, te poticati vrijednosti potre... more Medijska pismenost teži kod učenika razvijati znanja i sposobnosti, te poticati vrijednosti potrebne za djelovanje u društvu medija, a u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu se realizira u okviru medijske kulture unutar kurikuluma Hrvatskog jezika. Cilj istraživanja je bio utvrditi razinu medijske pismenosti studenata jednopredmetnog studija pedagogije na Sveučilištu u Zagrebu i Rijeci s obzirom na osobne i odgojno-obrazovne faktore. Za potrebe istraživanja je konstruirana anketa kojom je anketirano 47 ispitanika. Većina studenata djeluje na srednjoj razini medijske pismenosti i medije najčešće koristi u informativne svrhe, te procjenjuje da su mediji iznimno značajni u njihovom životu. Retrospektivno promatrajući studenti procjenjuju kako su najviše sadržaja vezanog uz medije tijekom dosadašnjeg školovanja obrađivali u sklopu nastave informatike te hrvatskog jezika. Broj položenih kolegija na kraju zimskog semestra ak. 2019/2020. godine i stručna sprema roditelja ne utječu na učestalost razgovora između roditelja i studenata o medijima i medijskim sadržajima.
Students’ motivation to participate in classroom activities is one of the elements of successful ... more Students’ motivation to participate in classroom activities is one of the elements of successful and quality teaching. Throughout history, teachers have used different approaches to motivate students: fear of punishment, coercion, or development of interest. Contemporary approaches emphasize intrinsic motivation, more precisely interest as a driver of student activity in the classroom. The paper presents results of a study that sought to analyze the task value as an element of participation in classroom activities of school subject Nature and society in lower elementary school students. As a background expectancy-value (EVT) of motivation was used. EVT analyses individuals task value through four components: interest or enjoyment of activity, perceived importance of success in activity, perceived usefulness, and price of activity. 246 second, third and fourth grade students of two rural primary schools were surveyed and modified Motivated strategies for learning questionnaire (Pintrich et al., 1991) was used to collect the data. The results of the research lead to several conclusions. Respondents attach high value to participation in classroom activities of school subject Nature and society regardless of gender and age. Also, there is no differences found in the results caused by variables of age or gender of the respondents in any of the three examined components of the task value as an element of participation in classroom activities: interest or enjoyment in the activity, perceived importance of being successful in the activity, and perceived usefulness of the activity to achieve the short-term and long-term goals of the students.
Rad započinje pojmovnim određenjem termina multikulturalizam i interkulturalizam osvrćući se na l... more Rad započinje pojmovnim određenjem termina multikulturalizam i interkulturalizam osvrćući se na leksičke, filozofske te teorijske razlike između spomenutih pojmova. Umjesto da se pruži definitivno određenje navedenih pojmova, ukazuje se na njihovu dubinu i širinu, te se umjesto određenja prikazuju različiti oblici i pristupi multikulturalizmu. Ovaj dio rada se zaključuje opisom socioloških perspektiva koje usmjeravaju različite diskurse o multikultura-lizmu. U središnjem dijelu rada se prikazuje povijesni razvoj ideje multikulturalizma u Kanadi i SAD-u. Naglasak je stavljen na analizu društveno-političkih razlika između navedenih država koje su rezultirale koncipiranjem dvaju različitih pristupa multikulturalizmu: meltingpot u SAD-u te kulturni mozaik u Kanadi. Analizom politika multikulturalnog obrazovanja u SAD-u i Kanadi došli smo do nekoliko zaključaka. Multikulturalno obrazovanje ne predstavlja jedinstvenu teoriju već teorijsko-metodološki eklekticizam po pitanju ciljeva i metoda. Na deklarativnoj razini ciljevi multikulturnog obrazovanja su osnaživanje marginaliziranih pojedinaca i zajednica, jednake šanse za sve te stvaranje egalitarnog društva, no praksa multikulturalnog obrazovanja od 1960-ih godina do danas nije uspjela u značajnijoj mjeri realizirati navedene ciljeve. U zaključnom djelu rada se ukazuje na raskorak između politike i politika (Žiljak 2009) multikulturnog obrazovanja, te potrebu snažnijeg djelovanja na području prakse u obje analizirane države. Ključne riječi: interkulturalizam, multikulturalizam, odgoj i obrazovanje, različiti pristupi i metode multikulturalnog obrazovanja, Sjedinjene Američke Države i Kanada.
This paper points to different modes of agency that aimed and are still aiming at the transformat... more This paper points to different modes of agency that aimed and are still aiming at the transformation of social, political and economic discourse in the direction of 'conservative modernization' in most Western countries. The paper begins with a brief historical sketch of the socio-political circumstances that provided fertile ground for the emergence and development of 'conservative modernization', and continues to further elaborate the concept through the analysis of the categories that draw from works of the Michael W. Apple. The Apple's theoretical apparatus is applied as a 'tool' for the analysis of neoliberal, neoconservative, authoritarian-populist and expert conceptual and implementation pressures in the process of Comprehensive Curricular Reform in Croatia. The concluding section of the paper presents the results of the analysis of conceptual and implementation pressures in the process of Comprehensive Curricular Reform in Croatia.
Cilj rada je razjasniti pojam transcendentalno-aktivističke kreativnosti kao i razmotriti mogućno... more Cilj rada je razjasniti pojam transcendentalno-aktivističke kreativnosti kao i razmotriti mogućnosti i preduvjete njezine realizacije u odgojno-obrazovnom procesu. Rad započinje opisom 'slike' prirode učenika koja se smatra potrebnom za praktičnu realizaciju ovog oblika kreativnosti. Pritom se naglašava činjenica ljudske nesvršenost i mogućnost kontinu-iranoga razvoja. Kao metoda ostvarenja transcendentalno-aktivistič-ke kreativnosti preuzima se dijalog shvaćen kao otvoreno iskazivanje i dijeljenja vlastitih misli, ideja i težnji s drugim ljudima bez skrivanja i straha od mogućih neuspjeha ili neugodnih iskustava. Budući da se institucionalizirani odgojno-obrazovni proces odvija u učionicama, opisuje se učionica kao zajednički prostor nade koji omogućava demokratsko angažiranje i borbu za promjene situiran u kontekstu širih zajedničkih prostora demokratskoga i aktivističkoga djelovanja. Demokratizacija učionica omogućava postavljanje socijalnih pitanja, prelaženje granica te kritičko propitivanje dominantnoga neoliberalnog diskursa te je sto-ga neophodan element aktivistički shvaćene kreativnosti. Dijalog kao sredstvo, i dijaloški pristup kao metoda kreativnog djelovanja, usmjereni su poništavanju efekata prevladavajućega elitističkog shvaćanja koje kreativnost prikazuje izoliranu od društva i namijenjenu posebno imaginativnim pojedincima.
Svrha je rada pokušati odrediti i analizirati elemente odgojno-obrazov-noga procesa koji utječu n... more Svrha je rada pokušati odrediti i analizirati elemente odgojno-obrazov-noga procesa koji utječu na primjenu kreativnosti kao načela i metode u odgoju i obrazovanju. Polazi se od teorijske pozadine situirajući analizi-rane elemente na kontinuumu utjecaja koji se kreće od kraja na kojem se nalaze elementi što onemogućavaju primjenu kreativnosti do elemenata što je potiču u odgojno-obrazovnom procesu. Analiziraju se elementi pro-izašli iz anketnoga istraživanja provedenoga sa studentima prve i treće godine preddiplomskoga te druge godine diplomskoga studija pedagogije (N=115) na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Na navedenom je uzorku potvrđena središnja ulo-ga nastavnika kao poticatelja i prepreke ostvarenju kreativnoga obrazova-nja, te se analizom dobivenih rezultata nastoje razjasniti uzroci opisanoga stanja koje pokazuje da prevladava mišljenje kako institucionalne odred-nice škole onemogućavaju realizaciju kreativnoga obrazovanja. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri dobiveni rezultati zrcale stvarna shvaćanja ispita-nika koja imaju snagu utjecaja na njihovu teorijsko-praktičnu djelatnost, te koliki je utjecaj prevladavajućih shvaćanja pedagogijske znanosti koji-ma su studenti izloženi tijekom studiranja. U završnom se dijelu ukazuje na tendencije ekonomiziranja i instrumentaliziranja kreativnoga obrazo-vanja koje na taj način gubi legitimitet i svoju kritičko-transformacijsku osnovu. Izgubljenu osnovu zamjenjuje ljuštura apologije dominantne pra-gmatističko-neoliberalne orijentacije u teorijskom i praktičnom razmatra-nju, analiziranju i implementiranju pedagogijskih teorija, pripadajućih odgojno-obrazovnih načela te metoda usmjerenih na realizaciju kreativ-noga obrazovanja u obliku načela i metode. Ključne riječi: instrumentalizacija kreativnosti, kritička pedagogija, onemogućavanje kreativnog obrazovanja, poticanje kreativnog obrazovanja, neoliberalizam, uloga nastavnika Ivan BEROŠ Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru UDK: 159.954:37.091.21
The introductory section summarizes postmodern tendencies in the institutionalized educational pr... more The introductory section summarizes postmodern tendencies in the institutionalized educational process observed through the analysis of postmodern curriculum. In the central part, the definitions of the processes marked by the syntagma’s ‘pedagogy of revolution’ and ‘revolution of pedagogy’ are elaborated. The theoretical construct 'pedagogy of revolution' is elaborated by presenting implicit and explicit theoretical and practical pedagogical assumptions of the selected revolutionary endeavors. By using the presented pedagogical assumptions theoretical construct 'revolution of pedagogy' is developed, not in the Illich’s sense but within revolutionary critical pedagogy. Following the explication this construct is put into global perspective - with an emphasis on the analysis of Western countries – of the discourses of neoliberalism, the end of history and disappearance of utopias. In the final part the presented theoretical findings are implemented in the dominantimplicit and explicit educational discourse in Croatia contained within the Comprehensive curricular reform.
U radu se analizira interakcija neoliberalizma, shvaćenog u obliku dominante društvene ideologije... more U radu se analizira interakcija neoliberalizma, shvaćenog u obliku dominante društvene ideologije najvećeg broja država svijeta, i obrazovanja kroz prizmu reakcija obrazovne politike na dominantne društveno-političke trendove u reformskom obrazovnom diskursu. U prvom dijelu rada se donose operacionalne definicije temeljnih pojmova koji se koriste – neoliberalizam i obrazovanje – te trendovi koji su doprinijeli stvaranju njihove povezanosti. U drugom dijelu rada pristupa se analizi obrazovnih politika kroz prizmu transformacije obrazovnog diskursa, vođenog idejama i postavkama neoliberalizma. Analizom sadržaja navedenog diskursa u središte zanimanja dolaze ideje izbora, odgovornosti i troškova te aktera koji profitiraju i gube. U radu je kao primjer uzeta reformska obrazovna politika u Hrvatskoj, a primijenjeno je razlikovanje aktera u odgojno-obrazovnom sustavu prema Michaelu W. Appleu.
Uvodni dio rada donosi kratku skicu okruženja u kojem se odvija postmoderni odgojno-obrazovni pro... more Uvodni dio rada donosi kratku skicu okruženja u kojem se odvija postmoderni odgojno-obrazovni proces, te uvodi u analizu normativnost pedagogijske znanosti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Potom se prelazi na određenje pojmova koji se koriste u radu. U središnjem dijelu se donosi analiza normativne teorije odgoja i obrazovanja koja se potom uklapa u diskurs postmodernog društva i teorije kurikuluma, te kontekst Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj, pri čemu se normativnost analizira na implicitnom i eksplicitnom nivou. U zaključnom dijelu se uvodi koncept obrazovne hegemonije kroz analizu globalnog pokreta obrazovne reforme i njegovih elemenata koji se očituju u Cjelovitoj kurikularnoj reformi, te se ukazuje na uzroke odsustva alternativnih narativa unutar obrazovne politike u Hrvatskoj.
Odgoj i obrazovanje čine jedan od čimbenika uspješne zajednice odgajajući i obrazujući građanke i... more Odgoj i obrazovanje čine jedan od čimbenika uspješne zajednice odgajajući i obrazujući građanke i građane sposobne za aktivno sudjelovanje u participativnoj demokraciji. Važnost obrazovanja za demokraciju je prepoznao još John Dewey, no implementacija ideje je otežana usponom neoliberalizma kao dominantne svjetske ideologije. Kontradikcije između ciljeva i metoda demokracije te neoliberalizma se očituju na području kurikula koji, pod utjecajem postmodernizma, postaje fleksibilniji i otvoreniji za različite diskurse i viđenje stvarnosti iz pozicije "Drugog". Začetke demokratskog obrazovanja nalazimo u idejama alternativnih škola uspostavljenih u Njemačkoj, Engleskoj te Norveškoj. Istinsko demokratsko obrazovanje zahtjeva transformaciju cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava utemeljenu na dijaloškom pristupu odgojno-obrazovnom procesu, važnosti zajedničkih prostora kao poligona demokratskog obrazovanja, kritičkoj analizi procesa (su)konstrukcije i legitimiranja znanja, te zajedničkog djelovanja iz trenutnog društveno-političkog okvira prema svijetu mogućeg.
U ovom radu se analiziraju monodisciplinarni i interdisciplinarni pristup znanosti kroz prizmu po... more U ovom radu se analiziraju monodisciplinarni i interdisciplinarni pristup znanosti kroz prizmu postmoderne pedagogije. Kroz kratki osvrt na put pedagogije od dominantno monodisciplinarne do dominantno interdisciplinarne znanosti nastojat će se analizirati utjecaji koji su rezultirali prihvaćanjem sinteze ovih pristupa kao jedne od temeljnih odrednica postmoderne pedagogije. Uspoređujući pedagoški pristup dominantan u Europi s edukološkim pristupom pitanjima odgoja i obrazovanja, koji prevladava u zemljama Sjeverne Amerike, nastojat će se ukazati na njihova teorijska ishodišta te implikacije za odgojno-obrazovnu praksu i teoriju. I na kraju se prikazana analiza uklapa u dominantni diskurs postmodernizma kako bi se moglo situirati pedagogiju u okviru suvremenih društvenih znanosti.
Часопис за друштвену и хуманистичку мисао ,,Ноема''
The journal is primarily intended for you... more Часопис за друштвену и хуманистичку мисао ,,Ноема''
The journal is primarily intended for young researchers and artists from graduate and postgraduate studies, papers may also be sent by other persons if their area of research is closely related to social and humanistic work.
The paper presents data of research which aim was to determine the structure of leisure time of s... more The paper presents data of research which aim was to determine the structure of leisure time of students majoring pedagogy at the Faculty of Science and Education of the University of Mostar. Questionnaire developed by Badrić and associates (2015) was used for data collection. The results indicate a predominance of non-kinesiology related activities in the structure of leisure time of the sample consisting of 150 students (mostly female - 95%) ranging from first year undergraduate to the first year of graduate studies. Critical review of the predominant activities of students in leisure time is presented - students are usually engaged with some type of screen: mobile phone, computer or television. Results interpretation points out the negative aspects of leisure time structure that is presented in this research, highlighting the specificity of the respondents - students of pedagogy - and the consequences that these results may potentially have in the educational context.
Conference Proceedings International Conference The Future of Education - Virtual Edition, 2021
The paper analyses the approach to teacher education for conducting curricula of cross curricular... more The paper analyses the approach to teacher education for conducting curricula of cross curricular topic Citizenship education (CE) in Croatia. The analysis is based on three theoretical conceptsinitial education, competence profile, and professional development of teachers. The analysis aims to determine the outlook of initial education, the matrix of the competence profile, and the modalities of professional development of elementary school teachers for the implementation of the CE curriculum. Content analysis of the educational policy documents, syllabuses of the faculties of teacher education, and national professional development plans sought to provide answers to the research questions. Results show that in faculties syllabuses the representation of courses with content related to CE is sporadic and unstructured with a negligible percentage share in the total number of courses. The lack of representation of content related to CE in initial teacher education is complemented by an undefined teacher competence profile for the implementation of the CE. There is no explicit competence profile, but after analysis of the teachers' tasks listed in the CE curriculum, an implicit competence profile was extracted. Within the extracted competence profile, the dominance of the methodical, the presence of didactic, and the absence of pedagogical competence are observed, which indicates that educational policy does not have a clear picture of the competence profile required by teachers for the implementation of the CE curriculum. Research results point to the absence of a comprehensive system for the development of competencies necessary for elementary school teachers to implement the CE curriculum. That is a consequence of the lack of concern from the side of national educational policy for the elementary schools' teachers and the quality of implementation of the CE, and in wider perspective consequence of the activities of national political elites who do not want citizens educated for democracy.
Procedings of The 2nd International Academic Conference on Education, Teaching & Learning, 2020
Citizenship education, in Croatian primary and secondary schools realized within the cross-curric... more Citizenship education, in Croatian primary and secondary schools realized within the cross-curricular topic, strives to develop students' knowledge and skills, and to encourage the values necessary for taking up the role of an active citizen. In order for citizens to be able to respond to the challenges of modern society, it is necessary to prepare students for the role of digital citizens. Digital citizens understand the importance of technology and its competent usage on impact for everyday life and have the ability to utilize digital technology in a critical and competent manner. Since the aim of education is to prepare students for the challenges of the world, preparing them to be digital citizens should represent one of the pillars of national education policy. The aim of the research presented in this paper was to determine in which sociological context and in what way digital citizenship and digital divide are presented and defined in the curricula of Citizenship Education and strategic documents of the national education policy. Two curricula of Citizenship Education and three strategic documents of the national education policy were analysed by a comparative method and qualitative content analysis. In the analysed documents and curricula, digital citizenship is not mentioned or defined on the conceptual level and on the contextual level it is placed in various sociological frameworks. Analysed documents occasionally point to the strategic importance of Internet access for educational process.
Zbornik radova s konferencije Suvremene teme u odgoju i obrazovanju - STOO, simpozij Pedagogija i psihologija: od ispravljanja nedostataka do poticanja osobnih snaga i vrlina, 2019
Građanski odgoj i obrazovanje obvezna je međupredmetna tema u hrvatskome
obrazovnom sustavu. U ov... more Građanski odgoj i obrazovanje obvezna je međupredmetna tema u hrvatskome obrazovnom sustavu. U ovome su radu analizirana i komparirana četiri kurikuluma: iz 2012. godine u izdanju Agencije za odgoj i obrazovanje, iz 2016. u izdanju Stručne radne skupine za Građanski odgoj i obrazovanje u okviru Cjelovite kurikularne reforme, iz 2017. u izdanju Ministarstva znanosti i obrazovanja te iz 2018. također u izdanju Ministarstva. Matricom analize ustanovljene su i komparirane relevantne kategorije kurikuluma potrebne za cjelovitu analizu i komparaciju. Matrica komparacije uključuje sljedeće kategorije prema kojima je urađena analiza: naziv, struktura, satnica, vrednovanje, obveznost, sadržaj, viđenje učenika, ishod(i) te međupredmetna povezanost. Cilj je istraživanja utvrditi nastojanja i odmake postignute različitim konceptualizacijama. Praćen je razvoj prema kategorijama te su uočene značajne promjene. Nastoji se uočiti dolazi li do promjena zbog prijašnjih nastojanja ili se ipak događa odmak od prijašnjih konceptualizacija i uspostavljaju novi smjerovi. Utvrđeno je da konačna verzija kurikuluma korespondira u značajnoj mjeri s prethodnom, a čini značajne odmake od najranijih verzija, što označava pozitivan kontinuitet razvoja i dobar temelj budućemu kurikulumu usklađenom s obrazovnim politikama. Kako bi se postigao što bolji smjer razvoja aktivnih građana potrebno je i dalje kontinuirano razvijati kurikulum, pazeći pri tome da usporedno razvijaju i obrazovne politike u skladu s potrebama društva te budućnosti za koju pripremamo učenike. Važno je istaknuti razvojnu usmjerenost kurikuluma i kontinuitete promjena koje variraju te činjenicu da bi svaki novi kurikulum trebao predstavljati pozitivne pomake.
Conference procedings from 11th Days of elementary school Toward quality school: from science to classroom, 2017
This paper will briefly present the developmental path of understanding the idea of creativity in... more This paper will briefly present the developmental path of understanding the idea of creativity in the educational context. The first part will start with a presentation of different theories about the origin and significance of creativity for both the individual and for society as a whole. Then it will proceed to the periodisation of creativity development throughout history (one possible outline) and try to point out the connection between a creative activity of the individual and the developmental period to his understanding of creativity. In the second part already presented findings will be presented in the frame of study of creativity in education. The aim is to, through theoretical considerations, establish a developmental path within the studied phenomenon throughout history. Looking at a variety of creative practice, directed to different objects and guided by the different conceptions of man, education, and society as a whole, author will try to show, through analysis of the development, the essence of creativity as part of educational activities. The third part will try to present some of the the author's understanding of the importance, possibilities and methods of using creativity in the educational process in order to activate the primordial power of collective aspirations towards the formation of a more just, more comfortable and healthier - in a word, happier - the individual, society, and ultimately the world as a whole.
Conference Proceedings from 3rd International scientific conference Pedagogy, education and instruction, 2018
Pedagogy is as old as society; initially it was implicit and from the time of Plato it became ex... more Pedagogy is as old as society; initially it was implicit and from the time of Plato it became explicit. Throughout its history pedagogy maintained the connection between the rational and the spiritual aspects of personality. In a contemporary school these aspects split - precisely that is the reason for discussion of contemplative pedagogy and contemplative praxis in a contemporary school presented in this paper. Various definitions and aspects of the contemplation and their implications for the pedagogical theory are discussed. After the selection and elaboration of the definition used in this paper summarized historical basis for the link between education and contemplation is presented, with special emphasis on the concept of contemplative learning which is implemented by the use of the contemplative praxis within the contemporary school. In order to achieve unity in everyday situations different contemplative praxis are used; they are listed and classified with some described in more detail. Everything written in this paper present the basis for understanding the teacher as a contemplative-reflective practitioner and primary implementer of contemplative pedagogy ideals.
U ovom radu se razmatra značaj i utjecaj psihološkog fenomena – naučene bespomoćnosti – na obraz... more U ovom radu se razmatra značaj i utjecaj psihološkog fenomena – naučene bespomoćnosti – na obrazovanje, točnije na mogućnosti i granice koje on postavlja pred obrazovno djelovanje. Budući ovaj fenomen ima dugu povijest proučavanja prikazuju se samo najznačajnije teorije i ideje nužne za razumijevanje mehanizama djelovanja naučene bespomoćnosti. Nakon toga se detaljno ukazuje na načine njena utjecaja u obrazovnom procesu i posljedica istog. Poznato je da proučavani fenomen trajno utječe na ličnost pojedinca mijenjajući je prema negativnom polu riječi promjena. Da bi se ovo pokazalo taksativno se donose karakteristike ponašanja bespomoćnog pojedinca i, nasuprot njemu otpornog pojedinca, te se u završnom djelu rada donosi prikaz tehnika koje stoje na raspolaganju, u ovom slučaju, pedagozima i učiteljima kako bi poticali otpornost i preoblikovali bespomoćnost kod učenika. Postoji više psiholoških tehnika koje omogućavaju sprječavanje pojavljivanja i umanjivanje posljedica naučene bespomoćnosti. Uvidom u (najvećim dijelom) anglosaksonsku literaturu odabrane su i pobliže opisane sljedeće tehnike: psiho-obrazovni programi, religijsko obrazovanje, primjena mehanizama za suočavanje sa stresom, te ABCDE metoda i naučeni optimizam. Ovaj prikaz predstavlja kratki uvod u široko područje i ima za cilj približiti navedenu problematiku svima zainteresiranima, te podići razinu zainteresiranosti za ovaj problem koji, po mišljenju autora, snažno i temeljito utječe na cjelokupno obrazovno djelovanje.
Ovo poster izlaganje za cilj ima prikazati i na taj način približiti povijest, načine te rezultat... more Ovo poster izlaganje za cilj ima prikazati i na taj način približiti povijest, načine te rezultate primjene meditacije u obrazovnom procesu – da bi se to ostvarilo pristupilo se analizi isključivo inozemne literature u nadi da će se time potaknuti interes za ozbiljniji pristup ovoj temi i kod naših autora iz područja pedagogije te srodnih područja. Započinje se operacionalnim određenjem meditacije i njenog zadatka kako su shvaćeni za potrebe ovog prikaza, a potom se prelazi na područja implementacije meditacije u obrazovanje, a to su: poboljšanje određenih aspekata ili podsustava pažnje, upravljanje stresom izazvanim školom, poboljšanje školskog uspjeha i kognitivnog funkcioniranja, pozitivno upravljanje izazovnim situacijama i emocijama, razvoj “cijele“ osobe, poboljšanje interpersonalnih odnosa, pozitivno upravljanje izazovnim situacijama i emocijama, te pozitivan upjecaj na psihološku dobrobit (wellbeing) pojedinca; ovo nisu jedina moguća područja primjene ali se autor zbog ograničenja prikaza odlučio za navedene. Analizom inozemne literature pokušali su se pronaći istraživanja i rezultati koji podupiru navedene teze; odluka o tome koliko je ovaj pokušaj bio uspješan prepušta se budućim čitateljima Autor je svijestan ograničenja rezultata prikazanih u ovom izlaganju i ni na koji način ne želi ovdje iznešene podatke predstaviti kako jedine i konačne, u nadi da će izložene informacije potaknuti na propitivanje svakodnevne školske prakse. Navedena tema se smatra važnom i aktualnom iz više razloga, a na ovom mjestu će se aktualnost pokušati ostvariti kroz uklapanje teme u širi kontekst kontemplativne pedagogije. Smatra se da je današnjem obrazovanju prijeko potrebna kontemplativna pedagogija kao protuteža imperativu racionalnog aspekta ličnosti, a u izlaganju predstavljena meditacija predstavlja jednu od, i po shvaćanju autora ovog izlaganja, glavnu kontemplativnu praksu koja pruža mogućnost ostvarenja ideala kontemplativne pedagogije u svakodnevnom obrazovnom djelovanju. Stoga ovaj prikaz treba promatrati kao pokušaj stvaranja interesa za transcedentalnu komponentu obrazovanja koja je, prema mišljenju autora, neopravdano zanemarena u suvremenom obrazovanju; no, ne bez posljedica već s veoma negativnim učinkom u prvom redu po učenike i sve obrazovne djelatnike, te u konačnici i društvo u cjelini.
U radu se raspravlja o obrazovnim mogućnostima sveučilišnih online kolegija (massive open online ... more U radu se raspravlja o obrazovnim mogućnostima sveučilišnih online kolegija (massive open online courses), te se ističe važnost ICT pri njihovom ostvarenju. Njihov razvojni put ukazuje na tendenciju rasta (iako ne svima očitu) koja bi mogla promijeniti način na koji promatramo obrazovanje, poglavito informalno i neformalno. U tekstu koji slijedi ukazuje se na značajne promjene koje nastupaju u obrazovnom okruženju, a detaljnije je razrađen koncept “online“ učionice. No, ideja sveučilišnih online kolegija je poznata i ozbiljnije razmatrana tek u manjem broju razvijenih zemalja s SAD-om daleko ispred svih ostalih.
This paper presents the concept of mindfulness pedagogy and methods of their application in a the... more This paper presents the concept of mindfulness pedagogy and methods of their application in a theory of school called mindful school. The starting point is differentiation between contemplative and mindfullness pedagogy converging towards creating common areas of action and providing the main link represented by contemplative practice. Some of these practices are listed, and the features, modes and consequences of their use within the classroom environment are described. In this process the teacher has main role and therefore author tried to show what the teacher could (not should) be to meet the demands placed before him by teaching grounded in a theory of mindfulness. In the framework of this concept all the factors of educational activities are analyzed: teacher, classroom environment and educational technology in order to portray one of the possible ways of creating a mindful school.
Uploads
Papers by Ivan Beroš
značajni u njihovom životu. Retrospektivno promatrajući studenti procjenjuju kako su najviše sadržaja vezanog uz medije tijekom dosadašnjeg školovanja obrađivali u sklopu nastave informatike te hrvatskog jezika. Broj položenih kolegija na kraju zimskog
semestra ak. 2019/2020. godine i stručna sprema roditelja ne utječu na učestalost razgovora između roditelja i studenata o medijima i medijskim sadržajima.
that sought to analyze the task value as an element of participation in classroom activities of school subject Nature and society in lower elementary school students. As a background expectancy-value (EVT) of motivation was used. EVT analyses individuals task value through four components: interest or enjoyment of activity, perceived importance of success in activity, perceived usefulness, and price of activity. 246 second, third and fourth grade students of two rural primary schools were surveyed and modified Motivated strategies for learning questionnaire (Pintrich et al., 1991) was used to collect the data. The results of the research lead to several conclusions. Respondents attach
high value to participation in classroom activities of school subject Nature and society regardless of gender and age. Also, there is no differences found in the results caused by variables of age or gender of the respondents in any of the three examined components of the task value as an element of participation in classroom activities: interest or enjoyment in the activity, perceived importance of being successful in the activity, and perceived usefulness of the activity to achieve the short-term and long-term goals of the students.
Ključne riječi: interkulturalizam, multikulturalizam, odgoj i obrazovanje, različiti pristupi i metode multikulturalnog obrazovanja, Sjedinjene Američke Države i Kanada.
and implementation pressures in the process of Comprehensive Curricular Reform in Croatia. The concluding section of the paper presents the results of the analysis of conceptual and implementation pressures in the process of Comprehensive Curricular Reform in Croatia.
The journal is primarily intended for young researchers and artists from graduate and postgraduate studies, papers may also be sent by other persons if their area of research is closely related to social and humanistic work.
Conference Presentations by Ivan Beroš
obrazovnom sustavu. U ovome su radu analizirana i komparirana
četiri kurikuluma: iz 2012. godine u izdanju Agencije za odgoj i obrazovanje,
iz 2016. u izdanju Stručne radne skupine za Građanski odgoj
i obrazovanje u okviru Cjelovite kurikularne reforme, iz 2017. u izdanju
Ministarstva znanosti i obrazovanja te iz 2018. također u izdanju Ministarstva.
Matricom analize ustanovljene su i komparirane relevantne
kategorije kurikuluma potrebne za cjelovitu analizu i komparaciju. Matrica
komparacije uključuje sljedeće kategorije prema kojima je urađena
analiza: naziv, struktura, satnica, vrednovanje, obveznost, sadržaj, viđenje
učenika, ishod(i) te međupredmetna povezanost. Cilj je istraživanja
utvrditi nastojanja i odmake postignute različitim konceptualizacijama.
Praćen je razvoj prema kategorijama te su uočene značajne promjene.
Nastoji se uočiti dolazi li do promjena zbog prijašnjih nastojanja ili se
ipak događa odmak od prijašnjih konceptualizacija i uspostavljaju novi
smjerovi. Utvrđeno je da konačna verzija kurikuluma korespondira u
značajnoj mjeri s prethodnom, a čini značajne odmake od najranijih verzija,
što označava pozitivan kontinuitet razvoja i dobar temelj budućemu
kurikulumu usklađenom s obrazovnim politikama. Kako bi se postigao
što bolji smjer razvoja aktivnih građana potrebno je i dalje kontinuirano
razvijati kurikulum, pazeći pri tome da usporedno razvijaju i obrazovne
politike u skladu s potrebama društva te budućnosti za koju pripremamo
učenike. Važno je istaknuti razvojnu usmjerenost kurikuluma i kontinuitete
promjena koje variraju te činjenicu da bi svaki novi kurikulum trebao
predstavljati pozitivne pomake.
značajni u njihovom životu. Retrospektivno promatrajući studenti procjenjuju kako su najviše sadržaja vezanog uz medije tijekom dosadašnjeg školovanja obrađivali u sklopu nastave informatike te hrvatskog jezika. Broj položenih kolegija na kraju zimskog
semestra ak. 2019/2020. godine i stručna sprema roditelja ne utječu na učestalost razgovora između roditelja i studenata o medijima i medijskim sadržajima.
that sought to analyze the task value as an element of participation in classroom activities of school subject Nature and society in lower elementary school students. As a background expectancy-value (EVT) of motivation was used. EVT analyses individuals task value through four components: interest or enjoyment of activity, perceived importance of success in activity, perceived usefulness, and price of activity. 246 second, third and fourth grade students of two rural primary schools were surveyed and modified Motivated strategies for learning questionnaire (Pintrich et al., 1991) was used to collect the data. The results of the research lead to several conclusions. Respondents attach
high value to participation in classroom activities of school subject Nature and society regardless of gender and age. Also, there is no differences found in the results caused by variables of age or gender of the respondents in any of the three examined components of the task value as an element of participation in classroom activities: interest or enjoyment in the activity, perceived importance of being successful in the activity, and perceived usefulness of the activity to achieve the short-term and long-term goals of the students.
Ključne riječi: interkulturalizam, multikulturalizam, odgoj i obrazovanje, različiti pristupi i metode multikulturalnog obrazovanja, Sjedinjene Američke Države i Kanada.
and implementation pressures in the process of Comprehensive Curricular Reform in Croatia. The concluding section of the paper presents the results of the analysis of conceptual and implementation pressures in the process of Comprehensive Curricular Reform in Croatia.
The journal is primarily intended for young researchers and artists from graduate and postgraduate studies, papers may also be sent by other persons if their area of research is closely related to social and humanistic work.
obrazovnom sustavu. U ovome su radu analizirana i komparirana
četiri kurikuluma: iz 2012. godine u izdanju Agencije za odgoj i obrazovanje,
iz 2016. u izdanju Stručne radne skupine za Građanski odgoj
i obrazovanje u okviru Cjelovite kurikularne reforme, iz 2017. u izdanju
Ministarstva znanosti i obrazovanja te iz 2018. također u izdanju Ministarstva.
Matricom analize ustanovljene su i komparirane relevantne
kategorije kurikuluma potrebne za cjelovitu analizu i komparaciju. Matrica
komparacije uključuje sljedeće kategorije prema kojima je urađena
analiza: naziv, struktura, satnica, vrednovanje, obveznost, sadržaj, viđenje
učenika, ishod(i) te međupredmetna povezanost. Cilj je istraživanja
utvrditi nastojanja i odmake postignute različitim konceptualizacijama.
Praćen je razvoj prema kategorijama te su uočene značajne promjene.
Nastoji se uočiti dolazi li do promjena zbog prijašnjih nastojanja ili se
ipak događa odmak od prijašnjih konceptualizacija i uspostavljaju novi
smjerovi. Utvrđeno je da konačna verzija kurikuluma korespondira u
značajnoj mjeri s prethodnom, a čini značajne odmake od najranijih verzija,
što označava pozitivan kontinuitet razvoja i dobar temelj budućemu
kurikulumu usklađenom s obrazovnim politikama. Kako bi se postigao
što bolji smjer razvoja aktivnih građana potrebno je i dalje kontinuirano
razvijati kurikulum, pazeći pri tome da usporedno razvijaju i obrazovne
politike u skladu s potrebama društva te budućnosti za koju pripremamo
učenike. Važno je istaknuti razvojnu usmjerenost kurikuluma i kontinuitete
promjena koje variraju te činjenicu da bi svaki novi kurikulum trebao
predstavljati pozitivne pomake.
Započinje se operacionalnim određenjem meditacije i njenog zadatka kako su shvaćeni za potrebe ovog prikaza, a potom se prelazi na područja implementacije meditacije u obrazovanje, a to su: poboljšanje određenih aspekata ili podsustava pažnje, upravljanje stresom izazvanim školom, poboljšanje školskog uspjeha i kognitivnog funkcioniranja, pozitivno upravljanje izazovnim situacijama i emocijama, razvoj “cijele“ osobe, poboljšanje interpersonalnih odnosa, pozitivno upravljanje izazovnim situacijama i emocijama, te pozitivan upjecaj na psihološku dobrobit (wellbeing) pojedinca; ovo nisu jedina moguća područja primjene ali se autor zbog ograničenja prikaza odlučio za navedene.
Analizom inozemne literature pokušali su se pronaći istraživanja i rezultati koji podupiru navedene teze; odluka o tome koliko je ovaj pokušaj bio uspješan prepušta se budućim čitateljima Autor je svijestan ograničenja rezultata prikazanih u ovom izlaganju i ni na koji način ne želi ovdje iznešene podatke predstaviti kako jedine i konačne, u nadi da će izložene informacije potaknuti na propitivanje svakodnevne školske prakse. Navedena tema se smatra važnom i aktualnom iz više razloga, a na ovom mjestu će se aktualnost pokušati ostvariti kroz uklapanje teme u širi kontekst kontemplativne pedagogije.
Smatra se da je današnjem obrazovanju prijeko potrebna kontemplativna pedagogija kao protuteža imperativu racionalnog aspekta ličnosti, a u izlaganju predstavljena meditacija predstavlja jednu od, i po shvaćanju autora ovog izlaganja, glavnu kontemplativnu praksu koja pruža mogućnost ostvarenja ideala kontemplativne pedagogije u svakodnevnom obrazovnom djelovanju. Stoga ovaj prikaz treba promatrati kao pokušaj stvaranja interesa za transcedentalnu komponentu obrazovanja koja je, prema mišljenju autora, neopravdano zanemarena u suvremenom obrazovanju; no, ne bez posljedica već s veoma negativnim učinkom u prvom redu po učenike i sve obrazovne djelatnike, te u konačnici i društvo u cjelini.