Razvoj Proizvoda

Knjiga „Razvoj proizvoda“ rađena je u normalnom proredu na formatu B5. Knjiga ima 411 stranica na kojima je obrađeno 9 poglavlja uključujući: predgovor, literaturu (255 literaturnih navoda), popis slika (255 slika), popis tabela (41 tabela), popis skraćenica, indeks pojmova.

Knjiga sadrži slijedeća poglavlja:

Poglavlje 1. UVOD stranica 1 do 5. U uvodnom dijelu su iznesene osnovne napomene vezane za značaj proizvoda i njegovog razvoja za kompanije, te su naznačene činjenice koje prisiljavaju proizvodne kompanije da stalno lansiraju/inoviraju nove proizvode s ciljem održanja – unaprjeđenja svoje konkurentnosti.

Poglavlje 2. POJAM PROIZVODA stranica 5 do 46, sastoji od sedam (7) podpoglavlja u kojima je pojmovno određen proizvod, vrste proizvoda, nivoi proizvoda, definiran proizvodni program, optimalni proizvod, te predstavljen utjecaj vremena na proizvod i njegove karakteristike.

Poglavlje 3. ŽIVOTNI VIJEK PROIZVODA stranica 46 do 68, sastoji se od četiri (4) podpoglavlja u kojima se definira i pojašnjava pojam životnog vijeka proizvoda, prezentiraju tehnika, načini i pristupi produženju životnog vijeka proizvoda, načini na koji se proizvod organizirano povlači sa tržišta, te je predstavljena uloga naučno-istraživačkog rada u životnom vijeku proizvoda.

Poglavlje 4. PROCES RAZVOJA PROIZVODA stranica 68 do 284, sadrži dva podpoglavlja koja objedinjavaju 63 podnaslova u kojima se detaljno obrađuju: poticaji koji rezultiraju otpočinjanjem procesa razvoja proizvoda, faze razvoja proizvoda (stvaranje ideje o proizvodu, planiranje proizvoda, oblikovanje proizvoda, izrada prototipa, testiranje proizvoda i oblikovanje konačnog dizajna proizvoda) sa pregledom brojnih tehnika, metoda i pristupa pri realizaciji svake od navedenih faza.

Poglavlje 5. ULOGA KORISNIKA/KUPCA U PROCESU RAZVOJA PROIZVODA stranica 284 do 305, sadrži dva podpoglavlja u kojima se tretira problematika specifikacije proizvoda i uspostavljanje tehničkih specifikacija proizvoda na osnovu korisničkih zahtjeva naspram proizvoda.

Poglavlje 6. MJERENJE ZADOVOLJSTVA KORISNIKA PROIZVODOM stranica 305 do 326, sadrži pet podpoglavlja u kojima su predstavljeni modeli za mjerenje zadovoljstva korisnika proizvodom.

Poglavlje 7. INTEGRACIJA DOBAVLJAČA U PROCES RAZVOJA PROIZVODA stranica 326 do 338, sadrži tri podpoglavlja u kojima su predstavljeni postojeći koncepti integracije dobavljača u proces razvoja proizvoda.

Poglavlje 8. KVANTIFICIRANJE DOSTIGNUĆA U PROCESU RAZVOJA PROIZVODA stranica 338 do 347, sadrži dva podpoglavlja u kojima su prezentirane tehnike i pristupi kvantificiranju rezultata u procesu razvoja proizvoda.

Poglavlje 9. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI I UPRAVLJENJE PROCESOM RAZVOJA PROIZVODA stranica 347 do 366, sadrži tri podpoglavlja u kome su opisani teorijski aspekti organizacije i upravljanja procesom razvoja proizvoda unutar jedne kompanije.

Definisanje tolerancija značajan je segment konstruisanja i dizajniranja proizvoda. Zadatak
planiranja tolerancija od izuzetnog je značaja za pravilan rad konstruisanog mašinskog elementa,
njegovu primjenu i montažu. Manje tolerancije rezultiraju kvalitetnijim proizvodom. Međutim, u
praksi, osim tehničkih karakteristika koje treba da zadovolji proizvod u smislu tačnosti dimenzija,
oblika, položaja, hrapavosti površine i sl., značaj je potrebno dati i ekonomičnosti proizvodnje istoga.
Osim što se smanjenjem tolerancija proizvoda direktno povećava njegov kvalitet, povećavaju se i
troškovi proizvodnje, udio škarta u ukupnoj proizvedenoj seriji, smanjuje se stabilnost procesa i sl. Na
ovaj način se direktno povećava cijena proizvoda.
Sa stanovišta proizvodnje, zahtjevi za postizanje određenih tolerancija zahtijevaju izbor i
nabavku mašina i alata koji mogu da postignu zadane tolerancije pri obradi, stručne i iskusne radnike,
pravilnu kontrolu proizvoda i, ukoliko je potrebno, određenu doradu proizvoda. Ukratko, tolerancije
utiču na gotovo sve aspekte životnog vijeka proizvoda, počevši od samog procesa proizvodnje, zatim
montaže, transporta, načina upotrebe i vremena trajanja životnog vijeka.
Iz ovih razloga, u toku konstruisanja proizvoda nastoje se izabrati one tolerancije koje
zadovoljavaju sve tehničke zahtjeve koje treba da zadovolji proizvod, a da pri tome proizvodnja istoga
bude ekonomski isplativa. To su, u suštini, najveće tolerancije koje zadovoljavaju zahtijevane radne
uslove proizvoda u toku njegovog životnog ciklusa.

Intervju za časopis "Restoran i hotel", 2004 1. Kako definirati kulturni turizam i kulturnu baštinu? Ako je turizam aktivnost ili praksa putovanja, osobito zbog užitka onda je kulturni turizam onaj u kojem se prevladavajući dio tog užitka nalazi u kulturnim sadržajima. Govoreći u užem smislu, kultura označava kvalitetu nekog društva ili pojedinca koja proizlazi iz posjedovanja, poznavanja i zanimanja za vrsnoću u umjetnosti, književnosti, u ljudskim odnosima i odnosu čovjeka prema okolini te znanstvenim dosezima. Kulturna baština je naslijeđen sustav vrijednosti koji sadrži mogućnost samo-prepoznavanja odnosno identiteta. Ona je dio kulture koji se sastoji od skupa vrijednosti, prepoznatih, istraženih, zaštićenih i komuniciranih kao identitet. 1 2. Koliko je spretan izraz kulturni turizam, obzirom da ga na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji smatraju pogrešnim? Kažu ukoliko postoji kulturni postoji i nekulturni turizam.) Ne znam što rade u Opatiji ali mislim da se ne trebaju mučiti s lingvistikom. Ni "walking stick" u engleskom nije štap koji šeće, pa to nikome ne smeta. Slijedom tog posve sporednog pametovanja koje spominjete morali bismo ukinuti sintagmu "kulturni program", jer bi netko valjda pretpostavio da osim takvog nudimo i nekulturni,-a da ne govorimo o drugima: kulturne institucije, kulturna industrija, kulturna antropologija, kulturna politika... Ja bih se prije pozabavio izrazito rogobatnom posuđenicom tzv. "menadžment" koja kao izraz nije ništa bolja od veš mašine ni izgovorom niti jezičnom kulturom. Termini su uvijek dogovor, pa takve neprispjelosti rječito govore o slabom stanju profesije koja termine rabi. Upravljanje hotelima valjda ne izgleda dovoljno "smart" i stranjsko, pa se zato ne vidi da je riječ posve na mjestu. 3. Je li moguće partnerstvo kulture i turizma? (Može li privući kultura goste?) Moguće je i poželjno, ali nije ni lagano i samorazumljivo. Amerikanci fatalno pojednostavljuju svijet i nakon nekog vremena i pametnom čovjeku može izgledati sumnjivo da se svaki put toliko patimo s pripremanjem hrane kad se na šarenim hranilištima naših mega-kokošinjaca možemo hraniti smjesom kojoj dizajneri i prodani psiholozi dodaju boju i oblik. PAGE 1 1 Tomislav Šola, Sveučilište u Zagrebu 2002. Zadar