hodonyms

U radu su analizirana imena ulica, trgova, aleja i sl. u gradovi‑
ma Bosne i Hercegovine, s obzirom na njihova strukturno-tipo‑
loška, motivaciono-semantička obilježja, funkcije koje ostvaru‑
ju i načine na koji se imenuju/preimenuju. Rad se bavi jezičkim
i izvanjezičkim faktorima koji su stvorili sadašnji sistem bosan‑
skohercegovačkih uličnih imena. U prvome dijelu rada analizira
se struktura i motivacija hodonima. Sljedeći dio istražuje neke
od najznačajnijih političkih i društvenih promjena XX stoljeća
u Bosni i Hercegovini, i način na koji su te promjene utjecale
na sistem hodonima. U korpus istraživanja obuhvaćeni su samo
zvanični nazivi ulica koji su potvrđeni u administrativnim tek‑
stovima, planovima grada, odlukama o imenovanju ulica, nauč‑
nim ili stručnim publikacijama i na uličnim tablama.

Cilj je ovoga rada istražiti sociološke aspekte promjena naziva ulica i trgova u Gradu Zagrebu u periodu od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas. Ulice i trgovi dobivaju nazive zbog praktičnosti i pojednostavljivanja snalaženja u svakom, a posebno u urbanom prostoru. Međutim, nazivi ulica i trgova imaju i velik simbolički značaj-moglo bi se reći da oni oslikavaju kolektivnu društvenu memoriju, ali i aktualnu društvenu stvarnost. S druge strane, simboli dobivaju svoje značenje uronjeni u kontekst. Iako je ova tema već analizirana u znanstvenim, stručnim i novinskim radovima (npr. Marjanović, 2007; Stanić, 2009; Samardžić, Živković, 2016. i dr.) čiji će nalazi u radu biti prezentirani, specifičnost je ovoga pristupa u širem sociološkom sagledavanju fenomena. Naime, pomoću metode fokus grupe istražit će se iskustva i značenja koja zagrebački studenti pridaju preimenovanjima ulica i trgova. Hrvatska i Zagreb početkom 1990-ih našli su se u vremenu velikih gibanja-promijenjeno je cjelokupno društveno uređenje, ekonomski, politički i administrativni sustav, a promjene su dodatno obilježene i teškim ratnim sukobima. Period tranzicije iz socijalističkoga u kapitalističko društveno uređenje obilježio je prva dva desetljeća hrvatske samostalnosti, a odjeci tranzicije snažno se osjećaju i u aktualnom trenutku. Stoga će se u ovom radu posebno, s pomoću metode fokus grupe analizirati i najaktualniji, ali i najpoznatiji primjer promjene naziva nekoga trga ili ulice-promjena naziva Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske kao trenutno konačnoga čina oslikavanja društvene promjene u prostoru Zagreba.

The aim of this paper is to study the sociological aspects of the change of street and square names in the city of Zagreb in the last three decades. The streets and squares are named for practical reasons. However, the names of streets and squares have a great symbolic meaning - it can be said that they reflect the collective social memory, but also the current social reality. On the other hand, symbols get their meaning from the context in which they are embedded. Although this topic has already been analyzed in scientific, professional and journalistic works (e.g. Marjanović, 2007; Stanić, 2009; Samardžić, Živković, 2016 et al.), which are presented in this paper, the specificity of our approach lies in the sociological perception of the phenomenon. Namely, using the focus group method, we will explore the experiences and meanings that Zagreb students associate with street (re)naming. In the early 1990s, Croatia and Zagreb were in a period of great movements - a whole range of social, economic, political and administrative systems were being changed. The changes were also marked by severe armed conflicts. The period of transition from socialist to capitalist social organization marked the first two decades of Croatian independence, and the traces of this transition can still be clearly felt in the present. Therefore, in this paper we will also analyze the most recent and most famous example of renaming a square - the renaming of Marshal Tito's square to Republic of Croatia Square. We believe that this was the last known act of painting social changes in the urban space of Zagreb.