Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Skip to main content
Actively open-minded thinking (AOT) represents a standard for good judgment and decision making and people differ in their proneness to this way of thinking. Studies show that people inclined to AOT are less erroneous and biased on... more
Actively open-minded thinking (AOT) represents a standard for good judgment and decision making and people differ in their proneness to this way of thinking. Studies show that people inclined to AOT are less erroneous and biased on decision-making tasks, hold less unwarranted beliefs and are more accurate in a range of judgments. However, there are very few studies that tested the possibility of teaching AOT. In this study, we report results of an experiment in which we tested the effectiveness of our two newly developed online interventions for teaching AOT, a serious computer game and an online module. Results showed weak but encouraging effects of these interventions. Compared to the control group, the interventions managed to somewhat reduce overconfidence and myside bias, and in the short run increase participants' tendency to be actively open-minded in various everyday situations.
. To better understand the process of responding to the Conditional Reasoning Test for Aggression (CRT-A) and its implication for the test's use in personnel selection, we conducted two lab studies in which we compared test scores... more
. To better understand the process of responding to the Conditional Reasoning Test for Aggression (CRT-A) and its implication for the test's use in personnel selection, we conducted two lab studies in which we compared test scores and eye movements of participants responding honestly and faking the test. Study 1 results showed that, although participants might try to respond differently to the CRT-A while faking, it remains an indirect and unfakeable measure as long as the test's purpose is undisclosed. Study 2 showed that revealing the true purpose of the CRT-A diminishes the test's indirect nature so the test becomes fakeable, solving it requires less attention and participants direct their eyes more to response alternatives congruent with the presentational demands.
Cilj istraživanja bio je provjeriti model disimulacije na cesticama upitnika licnosti koji su postavili Holden, Kroner, Fakken i Popham (1992). Model objasnjava procese koji se nalaze u osnovi razlika u vremenima odgovaranja iskrenih... more
Cilj istraživanja bio je provjeriti model disimulacije na cesticama upitnika licnosti koji su postavili Holden, Kroner, Fakken i Popham (1992). Model objasnjava procese koji se nalaze u osnovi razlika u vremenima odgovaranja iskrenih ispitanika i ispitanika koji iskrivljavaju svoje odgovore. Temeljna je pretpostavka modela da ispitanici prilikom odgovaranja na upitnik licnosti uspoređuju cestice upitnika s trenutnom kognitivnom shemom te da postoji interakcija te sheme i socijalne poželjnosti odgovora ispitanika. Ova interakcija određuje duljinu vremena odgovaranja, a njezin efekt vidljiv je na intraindividualnoj i na interindividualnoj razini. Istraživanjem su ispitani nezavisni uzorci ispitanika u dvije motivacijske situacije: iskreno odgovaranje (N = 66) i uljepsavanje sebe (N = 56). U obje situacije koristena je on-line verzije IPIP-100 upitnika kojim se mjeri pet velikih dimenzija licnosti i dvije skale socijalne poželjnosti namijenjene mjerenju samozavaravanja i upravljanja do...
U knjizi se daje pregled opcih podrucja primijenjene psihologije i istice se razlika u odnosu na fundamentalnu/teorijsku psihologiju. Knjiga je organizirana u pet velikih cjelina primijenjene psihologije: psihologija pojedinca, pojedinac... more
U knjizi se daje pregled opcih podrucja primijenjene psihologije i istice se razlika u odnosu na fundamentalnu/teorijsku psihologiju. Knjiga je organizirana u pet velikih cjelina primijenjene psihologije: psihologija pojedinca, pojedinac i grupa, psihologija i rad, psihologija i zdravlje, te psihologija i propaganda.
Glavni prigovor valjanosti i primjenjivosti upitnika licnosti u selekcije svrhe je njihova podložnosti lažiranju odgovora, odnosno namjernom davanju socijalno poželjnih odgovora. Posljednjih desetljeca proveden je niz istraživanja kojima... more
Glavni prigovor valjanosti i primjenjivosti upitnika licnosti u selekcije svrhe je njihova podložnosti lažiranju odgovora, odnosno namjernom davanju socijalno poželjnih odgovora. Posljednjih desetljeca proveden je niz istraživanja kojima se pokusalo utvrditi kakva je priroda socijalno poželjnog odgovaranja i koji su nacini njegova mjerenja. Od pocetne konceptualizacije prema kojoj se socijalno poželjno odgovaranje izjednacava s namjernim iskrivljavanjem odgovora na upitnicima licnosti, socijalna poželjnost je evoluirala u visedimenzionalni konstrukt. Prema trenutacno najutjecajnijem modelu (Paulhus, 2002, 2006) socijalno poželjno odgovaranje je moguce razmatrati na dvije razine: procesnoj i sadržajnoj. Na procesnoj razini razlikujemo svjesno upravljanje dojmovima i nesvjesno samoosnaživanje, a na sadržajnoj egoisticko pretjerivanje u vlastitoj kognitivnoj i socijalnoj kompetentnosti te moralisticko negiranje drustveno nepoželjnih impulsa i isticanje atributa svetosti. S obzirom da s...
Prijevod i adaptacija upitnika kojim se mjeri pet dimenzija licnosti: Ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, neuroticizam i otvorenost iskustvima.
Glavni prigovor valjanosti i primjenjivosti upitnika licnosti u selekcije svrhe je njihova podložnosti lažiranju odgovora, odnosno namjernom davanju socijalno poželjnih odgovora. Posljednjih desetljeca proveden je niz istraživanja kojima... more
Glavni prigovor valjanosti i primjenjivosti upitnika licnosti u selekcije svrhe je njihova podložnosti lažiranju odgovora, odnosno namjernom davanju socijalno poželjnih odgovora. Posljednjih desetljeca proveden je niz istraživanja kojima se pokusalo utvrditi kakva je priroda socijalno poželjnog odgovaranja i koji su nacini njegova mjerenja. Od pocetne konceptualizacije prema kojoj se socijalno poželjno odgovaranje izjednacava s namjernim iskrivljavanjem odgovora na upitnicima licnosti, socijalna poželjnost je evoluirala u visedimenzionalni konstrukt. Prema trenutacno najutjecajnijem modelu (Paulhus, 2002, 2006) socijalno poželjno odgovaranje je moguce razmatrati na dvije razine: procesnoj i sadržajnoj. Na procesnoj razini razlikujemo svjesno upravljanje dojmovima i nesvjesno samoosnaživanje, a na sadržajnoj egoisticko pretjerivanje u vlastitoj kognitivnoj i socijalnoj kompetentnosti te moralisticko negiranje drustveno nepoželjnih impulsa i isticanje atributa svetosti. S obzirom da s...
... godine liječnik KM Bankert. Za žensku istospolnu ljubav još od 6. st. pr. Krista upotrebljava se izraz «lezbijstvo», a naziv potječe od grčkog otoka u Egejskom moru Lesvos, gdje je obitavala pjesnikinja Sapfo, koja je opjevala takvu... more
... godine liječnik KM Bankert. Za žensku istospolnu ljubav još od 6. st. pr. Krista upotrebljava se izraz «lezbijstvo», a naziv potječe od grčkog otoka u Egejskom moru Lesvos, gdje je obitavala pjesnikinja Sapfo, koja je opjevala takvu ljubav. ... Još u 15. st. pr. Krista Page 4. 4 ...
This paper presents the results of three interrelated studies investigating the occurrence of response distortion on personality questionnaires within selection and the success of applicants in faking situations. In Study 1, comparison of... more
This paper presents the results of three interrelated studies investigating the occurrence of response distortion on personality questionnaires within selection and the success of applicants in faking situations. In Study 1, comparison of the Big Five personality scores obtained from applicants in a military pilot cadet selection procedure with participants responding honestly, faking good, and faking an ideal candidate revealed
This article presents 2 studies testing Paulhus's (2002) assumption that unconscious self-enhancement and conscious impression management represent separate processes of socially desirable responding (SDR) that can be observed... more
This article presents 2 studies testing Paulhus's (2002) assumption that unconscious self-enhancement and conscious impression management represent separate processes of socially desirable responding (SDR) that can be observed within 2 content domains (egoistic and moralistic bias). In Study 1, we devised egoistic and moralistic SDR scales intended to measure self-enhancement in honest responding and impression management under demands for positive self-presentation. In Study 2, we correlated scores on these scales with external indicators of self-enhancement and impression management. In honest responding, both SDR scales most strongly correlated with self-enhancement indicators, whereas under demands for positive self-presentation they correlated more strongly with external measures of impression management.
... a new millennium. Applied and Preventive Psychology, 8, 231-246. Barak, A., & Buchanan, T. (2003). Internet-based psychological testing and assessment. In R. Kraus, G. Stricker, & J. Zack (Eds.). Online Counseling: A Handbook... more
... a new millennium. Applied and Preventive Psychology, 8, 231-246. Barak, A., & Buchanan, T. (2003). Internet-based psychological testing and assessment. In R. Kraus, G. Stricker, & J. Zack (Eds.). Online Counseling: A Handbook for Mental Health Professionals (pp. 217-239). ...
This article presents 2 studies testing Paulhus's (2002) assumption that unconscious self-enhancement and conscious impression management represent separate processes of socially desirable responding (SDR) that can be observed... more
This article presents 2 studies testing Paulhus's (2002) assumption that unconscious self-enhancement and conscious impression management represent separate processes of socially desirable responding (SDR) that can be observed within 2 content domains (egoistic and moralistic bias). In Study 1, we devised egoistic and moralistic SDR scales intended to measure self-enhancement in honest responding and impression management under demands for positive self-presentation. In Study 2, we correlated scores on these scales with external indicators of self-enhancement and impression management. In honest responding, both SDR scales most strongly correlated with self-enhancement indicators, whereas under demands for positive self-presentation they correlated more strongly with external measures of impression management.