Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Cetinje

Koordinate: 42°23′N 18°55′E / 42.38°N 18.92°E / 42.38; 18.92
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Cetinje. Za druga značenja pogledajte Cetinje (razdvojba).
Cetinje
Цетиње


Grb
Država Crna Gora
Osnivanje1482.

Vlast
 • GradonačelnikNikola Đurašković

Površina
 • Ukupna910 km2
Koordinate42°23′N 18°55′E / 42.38°N 18.92°E / 42.38; 18.92

Stanovništvo
 • Entitet16.487
 • Naselje14.057

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj41
AutooznakaCT
Stranicawww.cetinje.me
Zemljovid

Karta Cetinja
Cetinje na zemljovidu Crne Gore
Cetinje
Cetinje
Cetinje na zemljovidu Crne Gore
Cetinje

Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.

Cetinje je većma bilo i glavni crnogorski grad. Sazdao ga je crnogorski vladar Ivan Crnojević 1482.

Grad je smješten u podnožju Lovćena, između Boke kotorske, Skadarskog jezera i Jadranskog mora.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Nastajanje Cetinja je uvjetovano povijesnom političkom, vojnom i gospodarskom pozadinom u 15. stoljeću. Turski osvajački ratovi natjerali su Ivana Crnojevića (vladara Zete u to doba), da preseli prijestolnicu iz utvrđenog Žabljaka Crnojevića do nedostupnih dijelova, najprije na Obod (1475. godine), a uskoro poslije toga u podnožje planine Lovćen. Dvije godine poslije, 1484., u Cetinjskom polju sagrađen je i Cetinjski manastir posvećen Bogorodici. Biljarda, Njegoševa rezidencija, sagrađena 1838., kao arhitektonsko zdanje postala je osnovom urbanističke cjeline Cetinja,[1] ujedno je mjestom donošenja najbitnijih odluka, kulturnog, političkog i državnog života Crne Gore i kao takva ulazi u svijest crnogorskoga naroda.[1]

Za vrijeme vladavine Nikole I Petrovića Cetinje doživljava ubrzan razvitak. Grade se Djevojački Institut, Kazalište (Zetski Dom) i hotel, a od međunarodnog priznanja Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878-e u gradu se otvaraju brojna diplomatska predstavništva, od kojih se arhitekturom posebno ističu francusko, rusko i talijansko veleposlanstvo.

Tokom devedesetih godina prošlog stoljeća Cetinje je bilo jedan od simbola otpora Miloševićevom režimu i uporište borbe za obnovu državnosti Crne Gore.

Poznati Cetinjani:

Šetalište
Gradske pojedinosti

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Cetinje imala je 18.482 stanovnika, raspoređenih u 94 naseljena mjesta.

Nacionalni sastav:

  • Crnogorci - 16.758 (90,67 %)
  • Srbi - 853 (4,61 %)
  • Romi - 129 (0,69 %)
  • nacionalno neopredijeljeni - 277 (1,49 %)
  • ostali - 465 (2,54 %)

Vjerski sastav:

  • pravoslavni - 17.372 (93,99 %)
  • ostali - 420 (2,27 %)
  • neopredijeljeni - 287 (1,55 %)
  • ne vjeruju - 150 (0,81 %)
  • nepoznato - 253 (1,38 %)

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kôd]

Bajice, Barjamovica, Bijele Poljane, Bjeloši, Bobija, Boguti, Bokovo, Cetinje, Češljari, Čevo, Dide, Dobrska Župa, Dobrsko Selo, Dodoši, Donja Zaljut, Donje Selo, Dragomi Do, Drušići, Dubovik, Dubovo, Dugi Do, Dujeva, Đalci, Đinovići, Erakovići, Gađi, Gornja Zaljut, Gornji Ceklin, Grab, Gradina, Građani, Izvori, Jankovići, Jezer, Kobilji Do, Kopito, Kosijeri, Kranji Do, Kućišta, Lastva, Lipa, Lješev Stub, Majstori, Malošin Do, Markovina, Meterizi, Mikulići, Milijevići, Mužovići, Njeguši, Obzovica, Oćevići, Očinići, Ožegovice, Pačarađe, Pejovići, Petrov Do, Poda, Podbukovica, Prediš, Prevlaka, Prekornica, Prentin Do, Proseni Do, Radomir, Raičevići, Resna, Riječani, Rijeka Crnojevića, Rokoči, Rvaši, Ržani Do, Smokovci, Šinđon, Štitari, Tomići, Trešnjevo, Trnjine, Uba, Ubli, Ublice, Ugnji, Ulići, Velestovo, Vignjevići, Vojkovići, Vrba, Vrela, Vuči Do, Zabrđe, Začir, Zagora, Žabljak i Žanjev Do.

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

[uredi | uredi kôd]
  • Bajice - uk. 857, Crnogorci - 792, Srbi - 46, neopredijeljeni - 1, Romi - 1, ostali - 17
  • Barjamovica - uk. 3, Crnogorci - 3
  • Bijele Poljane - uk. 16, Crnogorci - 16
  • Bjeloši - uk. 86, Crnogorci - 80, neopredijeljeni - 1, ostali - 5
  • Bobija - uk. 39, Crnogorci - 35, Srbi - 4
  • Boguti - uk. 4, Crnogorci - 4
  • Bokovo - uk. 20, Crnogorci - 20
  • Velestovo - uk. 25, Crnogorci - 23, Srbi - 2
  • Vignjevići - uk. 5, Crnogorci - 5
  • Vojkovići - uk. 5, Crnogorci - 5
  • Vrba - uk. 34, Crnogorci - 32, Srbi - 2
  • Vrela - uk. 35, Crnogorci - 32, ostali - 3
  • Vuči Do - uk. 3, Crnogorci - 3
  • Gađi - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Gornja Zaljut - uk. 17, Crnogorci - 16, ostali - 1
  • Gornji Ceklin - uk. 27, Crnogorci - 24, neopredijeljeni - 2, ostali - 1
  • Grab - uk. 32, Crnogorci - 32
  • Gradina - uk. 21, Crnogorci - 17, Srbi - 4
  • Građani - uk. 23, Crnogorci - 20, ostali - 3
  • Dide - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Dobrska Župa - uk. 51, Crnogorci - 45, Srbi - 3, neopredijeljeni - 3
  • Dobrsko Selo - uk. 132, Crnogorci - 124, Srbi - 5, neopredijeljeni - 1, ostali - 2
  • Dodoši - uk. 53, Crnogorci - 42, Srbi - 8, neopredijeljeni - 1, ostali - 2
  • Donja Zaljut - uk. 25, Crnogorci - 25
  • Donje Selo - uk. 23, Crnogorci - 21, Srbi - 1, ostali - 1
  • Dragomi Do - uk. 13, Crnogorci - 13
  • Drušići - uk. 76, Crnogorci - 71, Srbi - 5
  • Dubovik - uk. 13, Crnogorci - 13
  • Dubovo - uk. 5, Crnogorci - 5
  • Dugi Do - uk. 15, Crnogorci - 15
  • Dujeva - uk. 2, Crnogorci - 2
  • Đalci - uk. 5, Crnogorci - 5
  • Đinovići - uk. 3, Crnogorci - 3
  • Erakovići - uk. 113, Crnogorci - 111, Srbi - 2
  • Žabljak - uk. 40, Crnogorci - 31, Srbi - 9
  • Žanjev Do - uk. 2, Crnogorci - 2
  • Zabrđe - uk. 148, Romi - 110, Crnogorci - 25, Srbi - 3, ostali - 10
  • Zagora - uk. 27, Crnogorci - 18, Srbi - 9
  • Začir - uk. 14, Crnogorci - 14
  • Izvori - uk. 18, Crnogorci - 18
  • Jankovići - uk. 21, Crnogorci - 21
  • Jezer - uk. 5, Crnogorci - 5
  • Kobilji Do - uk. 53, Crnogorci - 53
  • Kopito - uk. 29, Crnogorci - 28, Srbi - 1
  • Kosijeri - uk. 16, Crnogorci - 15, Srbi - 1
  • Kranji Do - uk. 30, Crnogorci - 30
  • Kućišta - uk. 9, Crnogorci - 8, neopredijeljeni - 1
  • Lastva - uk. 34, Crnogorci - 34
  • Lipa - uk. 23, Crnogorci - 23
  • Lješev Stub - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Majstori - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Malošin Do - uk. 1, Crnogorci - 1
  • Markovina - uk. 16, Crnogorci - 12, Srbi - 3, ostali - 1
  • Meterizi - uk. 65, Crnogorci - 48, Srbi - 14, neopredijeljeni - 3
  • Mikulići - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Milijevići - uk. 8, Crnogorci - 7, Srbi - 1
  • Mužovići - uk. 14, Crnogorci - 12, Srbi - 2
  • Njeguši - uk. 17, Crnogorci - 15, Srbi - 1, ostali - 1
  • Obzovica - uk. 6, Crnogorci - 6
  • Ožegovice - uk. 11, Crnogorci - 10, neopredijeljeni - 1
  • Oćevići - uk. 8, Crnogorci - 7, ostali - 1
  • Očinići - uk. 54, Crnogorci - 53, ostali - 1
  • Pačarađe - uk. 4, Crnogorci - 4
  • Pejovići - uk. 5, Crnogorci - 5
  • Petrov Do - uk. 7, Crnogorci - 7
  • Poda - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Podbukovica - uk. 21, Crnogorci - 20, ostali - 1
  • Prevlaka - uk. 24, Crnogorci - 24
  • Prediš - uk. 15, Crnogorci - 13, ostali - 2
  • Prekornica - uk. 5, Crnogorci - 5
  • Prentin Do - uk. 18, Crnogorci - 17, Srbi - 1
  • Proseni Do - uk. 7, Crnogorci - 7
  • Radomir - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Raičevići - uk. 89, Crnogorci - 89
  • Rvaši - uk. 72, Crnogorci - 54, Srbi - 14, neopredijeljeni - 3, ostali - 1
  • Resna - uk. 13, Crnogorci - 13
  • Ržani Do - uk. 3, Crnogorci - 3
  • Rijeka Crnojevića - uk. 216, Crnogorci - 166, Srbi - 34, neopredijeljeni - 5, ostali - 11
  • Riječani - uk. 20, Crnogorci - 15, Srbi - 5
  • Rokoči - uk. 54, Crnogorci - 48, Srbi - 2, neopredijeljeni - 2, ostali - 2
  • Smokovci - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Tomići - uk. 2, Crnogorci - 2
  • Trešnjevo - uk. 69, Crnogorci - 66, Srbi - 2, ostali - 1
  • Trnjine - uk. 29, Crnogorci - 29
  • Uba - uk. 5, Crnogorci - 5
  • Ubli - uk. 40, Crnogorci - 38, Srbi - 1, neopredijeljeni - 1
  • Ublice - uk. 1, Crnogorci - 1
  • Ugnji - uk. 25, Crnogorci - 23, Srbi - 1, ostali - 1
  • Ulići - uk. 10, Crnogorci - 10
  • Cetinje - uk. 15.137, Crnogorci - 13.814, Srbi - 660, neopredijeljeni - 252, Romi - 18, ostali - 393
  • Čevo - uk. 62, Crnogorci - 58, ostali - 4
  • Češljari - uk. 13, Crnogorci - 12, Srbi - 1
  • Šinđon - uk. 25, Crnogorci - 19, Srbi - 6
  • Štitari - uk. 41, Crnogorci - 41

Jezici

[uredi | uredi kôd]
  • crnogorski - 13.253 (71,70 %)
  • srpski - 4.532 (24,52 %)
  • romski - 101 (0,54 %)
  • ostali i nepoznato - 596 (3,24 %)

Šport

[uredi | uredi kôd]
Rukometaši "RK Lovćena" u Rijeci.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]
  • Crnogorci ne kažu da je netko ili nešto "iz Cetinja" ili da je nešto bilo "u Cetinju", nego kažu da je "s Cetinja" odnosno "na Cetinju".
  • Brijest (pravna povijest)

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Branko Pavićević, »Biljarda«. U enciklopediji: Miroslav Krleža, gl. ur., Enciklopedija Jugoslavije, 2. izd., 1. sv. : A – Biz, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1980., str. 704.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Cetinje koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.