Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Kalcit

Izvor: Wikipedija
kalcit

Dvolom u kristalu kalcita
Općenito
Kategorijamineral
Kemijska formulaCaCO3
Identifikacija
Bojabezbojna, bijela, siva, žuta, crvenkasta, smećkasta, zelena, plava[1]
Kristalni sustavtrigonski (romboedrijski)
heksagonski
Mohsova tvrdoća3
Ogrebbijel
Specifična težina2,72
Gustoća2,6 - 2,8

Kalcit (njem. kalzit, kalkspat, engl. calcite, prema kalzium: kalcij) je vrsta vrlo raširenog minerala građenog od kalcijeva karbonata (CaCO3) u obliku heksagonskih kristala.

Osobine, svojstva i rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]
3D prikaz jedinične čelije kalcita

Na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 3, što znači da je na toj skali treći najmekši mineral, odmah poslije gipsa i talka. Bezbojan je ili bijel mineral, gustoće 2,72g/cm3, a tališt 825 °C. Ima odličnu kalavost smjerom plohe osnovnoga romboedra.

Kalcit je jedan od najčešćih i najraširenijih minerala u svijetu. Najviše ga ima u sedimentnim slojevima Zemljine kore. Primarna je mineralna sastavnica vapnenaca, i njegova metamorfnog oblika mramora, a nalazi se i kao važna komponenta drugih sedimenata, npr. lapora (glavne cementne sirovine), ponekih metamorfita i kao jalovina rudnih žila.
Lijepi se kristali kalcita nalaze osobito u šupljinama rudnih žila i eruptivnih stijena (dvolomac, mramor).
Kalcit izgrađuje stalaktite i stalagmite (sige) u vapnenačkim špiljama i manjim šupljinama te petrificira ostatke izumrlih životinja i biljaka.

Nastajanje

[uredi | uredi kôd]

Nastaje kristalizacijom iz vodenih otopina u kristalima romboedrijske hemiedrije heksagonskoga sustava i u kristalastim agregatima, od kojih je najpoznatiji vapnenac.

Kalcit je bezbojan ili bijel. Ima odličnu kalavost smjerom plohe romboedra. Lijepi se kristali kalcita ponajviše nalaze u šupljinama rudnih žica i eruptivnih stijena.

Upotreba

[uredi | uredi kôd]

Upotrebljava se kao punilo, za proizvodnju vapna i cementa, kao sirovina u kemijskoj industriji, te u građevinarstvu kao agregat za betone i obrađeni građevinski kamen.

Jako čisti i prozirni kristal kalcit (dvolomac) polarizira svjetlost pa se upotrebljava za izradu posebnih optičkih stakala (Nicolovih prizmi).

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kalcit
Nedovršeni članak Kalcit koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.