Miljenko Hajdarovic

This Study Guide was developed as part of the project Critical History: Adapting history education to the challenges of today's digitized, globalized, and diverse societies in Europe. An Erasmus+ Project (2020-1-EE01-KA201-077997), the project was led by Tallinn University. The Study Guide is aimed at students at teacher trainer colleges and practicing history teachers. It contains four main chapters, each with accompanying teaching practices: 1) Cultural heritage in history education (Prof. Mare Oja, Tallinn University) 2) Public history and history education (Prof. Joanna Wojdon, Wroclaw University) 3) Global perspectives of history education: global history, world history, big history, the anthropocene, and post-colonial history (Prof. Susanne Popp, Augsburg University) 4) The role and influence of the internet in history education (Miljenko Hajdarović / EuroClio)

Autor sažeto opisuje razvoj računalnog softvera za prezentiranje te daje preporuke za bolje korištenje prezentacijskih alata u poučavanju povijesti. Posebna je pažnja posvećena online aplikaciji Mentimetar koja omogućuje izradu i reprodukciju interaktivnih prezentacija. Sudionici predavanja mogu korištenjem vlastitih uređaja sudjelovati u Mentimetar prezentaciji.

The educational system has traditionally been slow to accept innovations and advances in technology used in everyday life. The high penetration of networking, digitalization, and the use of devices is ordinary daily life in the 21st century. They also have a severe impact on the everyday life of schools. Teaching history has not remained immune to the fruits of the IT revolution. In the Croatian framework, several attempts to reform history teaching must be added, rounded off by the School for Life project and pandemic attempts at online and combined teaching in recent years. The use of digital technologies and adapted methods of teaching history in that period went from indignation followed by individual utopian attempts to broader acceptance of the use of ICT. However, what does this wider acceptance mean for teaching history? In qualitative research using the structured interview method, 11 history teachers (advanced in the profession) were interviewed who, in the initial contact, expressed themselves positively towards the use of digital tools. The results point to possible future directions for the education of history teachers and specific strategies for using digital tools.

Nove generacije učenika u odgojno-obrazovnom sustavu uz znanje i vještine usvajaju i društvene norme i vrijednosti. Norme i vrijednosti zaokružuju se uz obitelj, vršnjake, društvo i osobno iskustvo. Vrijednosti u odgojno-obrazovnom sustavu prenose se od zakonske osnove preko kurikuluma i udžbenika do poučavanja u učionicama. Znanstveni radovi potvrđuju da se u postsocijalističkim društvima, s dugom tranzicijom prema liberalnim demokracijama, državne politike poučavanja povijesti često prelamaju na nacionalnoj povijesti. Školski predmet Povijest shvaćaju kao poligon za stvaranje i modeliranje nacionalnog identiteta. Takav je identitet obično diferencijalistički i antagonizirajući bez obzira radi li se o osobnom ili kolektivnom identitetu. Poučavanje povijesti naglašava kolektivne uspjehe jedne nacije, dok se druge umanjuju ili izostavljaju. Takvi se primjeri posebice uočavaju na prostoru bivše Jugoslavije u državama koje su prije nekoliko desetljeća vodile ratove. U radu se korištenjem kvalitativne metode dubinskih intervjua pitanje zloupotrebe Povijesti u udžbenicima i učionicama raspravlja s praktičarima i autorima udžbenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

History as a school subject has long been facing a fundamental question of how to organize a subject in order to serve students in modern society as a subject that is not seen as a mere listing of facts. For a long time, teaching history was seen as the skill of telling a historical story, which primarily shapes the national identity of an individual. As in other post-transition societies, in Croatia, it was only from the beginning of the 21st century that history began to be seen as an opportunity to develop critical thinking. To break the established habits of teaching and looking at history, the subject needs to be upgraded with new possibilities and beyond the inevitable process of digitization. The new subject curriculum, in which educational outcomes are taxonomically organized, seeks to encourage teaching that will lead to higher levels of the cognitive area as well as to conceptual and metacognitive knowledge through the division into domains and technical concepts. Although the subject curriculum was designed for the first time, it is further overloaded with the amount of content that largely stifles the development of skills and creativity. Furthermore, futuristic methods or scenarios of the future have so far not been used in the field of social sciences and humanities. The paper proposes to upgrade the teaching of history by using futuristic methods that must first be presented to teachers and meaningfully designed activities in that way. Therefore, the possibilities of interdisciplinary teaching are opened up for the school subject of history.

Europljani su 24. veljače 2022. godine ostali šokirani vijestima koje su stigle iz Ukrajine. Premda se oružjem na ukrajinskim granicama zveckalo mjesecima ranije, gotovo nitko nije vjerovao da će do rata i doći. Europljani su rat, barem onaj rat koji se vodi na europskome teritoriju, ostavili u 20. stoljeću. U ovome pregledu društvenih, političkih i vojnih događaja koji su doveli do današnje situacije u Ukrajini tek površno ulazimo u prošlost države na europskome istoku.

It's time for Santa and Elves and if we keep playing with our imagination let us look to the online world. If we imagine a big microscope that can look behind web pages, codes and stuff we could probably see the smallest parts of the digital universe. And the smallest parts are just two numbers: 0 and 1. That's the binary numeral system which represents numeric values using two different symbols: typically 0 (zero) and 1 (one). Each digit is bit.Now let's go back to the " real " world. Why did I start this blog entry with the binary system? When I throw the word Facebook between teachers most of the time I get binary answers. Yes and No.

U radu se problematizira problematika i načini korištenja društvenih mreža u školskom okruženju s posebnim naglaskom na Facebook. Uspoređuju se podaci prikupljeni u dva istraživanja provedena 2013. i 2015. godine.
Rad će biti objavljen u Zborniku CUC2015 krajem 2015. godine.

Internet kao medij donosi utopističku ideju totalne demokratičnosti jer daje mogućnost da baš svatko tko je pismen i ima pristup internetu u nekoliko minuta objavi svoju vijest. Demokratičnost interneta ima međutim i crnu stranu u kojoj svatko može prezentirati informacije koje želi. Slično kao i u drugim segmentima života internet i društvene mreže postale su dio "lovišta" kriminalnih umova. Što može učiniti škola da u tome "lovištu" zaštiti učenike?

Nastavnici povijesti podučavaju o prošlosti, ali metode podučavanja nipošto ne smiju biti iz prošlosti. Sve veći potencijal u podučavanju povijesti pruža internet i društvene mreže. Uz najpopularniju mrežu Facebook učenici srednjih škola sve češće koriste i mreže poput Ask, Twitter, Pinterest i druge. Pinterest je specijalizirana društvena mreža u kojoj se stvaraju javni i privatni albumi fotografija. Kao takav povjesničarima nudi zanimljivu platformu za „učenje izvan učionice“ ili informalno samostalno istraživanje.

Od uvođenja Timeline prikaza profila Facebook je dobio potencijal iskoristivosti u nastavi povijesti. Primjena naučenog znanja je testirana na učenicima prvog razreda gimnazije u Srednjoj školi Čakovec. Učenici su prikazali znatnu kreativnost u izvršavanju zadatka dokazujući da Facebook ima potencijala u nastavi povijesti.

Dio fenomena interneta svakako je Facebook. Krenuo je iz visokoškolskih krugova i prije ili kasnije morao se spustiti na razinu srednjih i osnovnih škola, pa čak i u našoj republici. Postavlja se pitanje – što sad? Svi učenici imaju profil na Facebooku, a ima ga i dobar dio nastavnika. Neki učenici zaključuju da danas, ako nemaš profil, niti ne postojiš. To može otvoriti cijeli niz pitanja, no to su materijali za druge rasprave. Kako se ponašati u ovoj situaciji? Ignorirati? Prijateljevati? Na internetu u biti ima dosta rasprava i članaka upravo o ovoj temi. Svaki nastavnik prema svojim kriterijima može prosuditi o svojim postupcima. Pokušat ću navesti nekoliko pro et contra argumenata.

Pred vama je prvi posebni broj Hrvatskog povijesnog portala sa izabranim tekstovima koje smo na ovim stranicama objavili tijekom 2006. i 2007. godine. Za ove vruće ljetne dane izabrali smo sljedeće tekstove: Seikilova pjesma; Jota; Contrabands; Prvo zračno bombardiranje; Japanci u zasjedi; Bitka za Vukovar; Mata Hari; Novac obitelji Zrinski; Ignacije Loyola; Bojno polje Amerika; Ivan Novak; Zašto i kako proučavamo rani srednji vijek; Desant na Drvar: Kempeitai – japanska tajna policija; Ardenska ofenziva; Zagrebačka kriza; Unicef u Hrvatskoj; Povijest obrezivanja.

Sadržaj 2. posebnog izdanja Hrvatskog povijesnog portala:
Rimska historiografija carskog doba
Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba
Hrvatski studenti na srednjovjekovnim sveučilištima
Janus Pannonius ili Ivan Česmički
Francuska za vladavine Louisa XIV
Gdje je završilo srce Luja XIV.?
Besmrtni Bonaparte
Bitka kod Austerlitza – Napoleonova najsjajnija pobjeda
O Beethovenu kroz anegdote
Živjeti u Splitu na početku 19. stoljeća
Zašto se Janko Drašković opredijelio za štokavsko narječje?
Uspostava Banovine Hrvatske
Prepad na Scapa Flow
Otto Skorzeny
Zimbabve – demokracija na afrički način
Zadarsko područje u Domovinskom ratu
Dian Fossey
Piramide u Bosni – fikcija ili zbilja
Vrboska

20. nastavak kolumne "20 web alata za nastavu povijesti" - Klasičnoj karikaturi povjesničara s povećalom i knjigama u rukama u današnje vrijeme moramo dodati simbol Wi­Fi i digitalne gadgete. Čarobni štapić, de luxe model, za znanje i razumijevanje svega, ultimativno je nastavno sredstvo na popisu želja učitelja. Nažalost, svaka godina iskustva u razredu pokazuje nam da čarobnog štapića nema, ali svojevrsna čarolija postoji. Postoji umijeće čarobiranja ili balansiranja raznim nastavnim sredstvima u ostvarivanju ciljeva i ishoda učenja i poučavanja. Ploča, udžbenik, kreda ili internet samo su neka nastavna sredstva koja nam mogu pomoći. Kada IKT (informacijsko­komunikacijsku tehnologiju) prihvatimo kao dobrog pomoćnika, više nam neće izgledati kao da su povijest i računala udaljeni svjetovi. Opremljenost računalima i pristup internetu još nisu svakodnevica u našim školama, ali svakako možemo potvrditi da njihova prisutnost stalno raste. Bilo bi lijepo da to nije produkt inicijative pojedinaca, nego stvarno i veliko zauzimanje sustava. CARNet u programu e­Škole provodi više projekata informatizacije školskog sustava u razdoblju od 2015. do 2022. godine i nadamo se da će dotad uistinu svaka škola u Hrvatskoj biti optimalno digitalizirana. Učenje i poučavanje povijesti u Hrvatskoj pred važnim su zaokretom. U tijeku je stručna rasprava o prijedlogu kurikuluma nastavnog predmeta Povijest nakon koje slijedi i javna rasprava. Prema planiranom vremeniku cjelovite kurikularne reforme sljedeće jeseni manji dio škola krenuo bi u eksperimentalnu provedbu kurikuluma. Godinu nakon toga novi kurikulum povijesti ušao bi u pete razrede osnovne škole i prve razrede srednjih škola. To u biti znači da će sljedećih nekoliko godina učitelji i nakladnici nastavnih materijala biti u velikom poslu. Učitelji u opsežnom stručnom usavršavanju, a nakladnici u procesu razvoja novih udžbenika i popratnih materijala. Obje te skupine morale bi dobro promisliti kako što više i kvalitetnije iskoristiti potencijal IKT­a.

19. nastavak kolumne "20 web alata za nastavu povijesti" - U moru digitalnih alata rijetki su oni koje bismo mogli proglasiti namijenjenima isključivo poučavanju povijesti. U poplavi raznih digitalnih alata na internetu rijetki su napravljeni s ciljem poboljšanja ili dogradnje nastave povijesti. EUROCLIO (Europska organizacija nastavnika povijesti – na webu www.euroclio.eu) trenutačno provodi brojne projekte među kojima je i IHEA (Innovative History Education for All). Trogodišnji projekt financiran sredstvima Europske unije startao je početkom 2015. godine. Dio je još većeg projekta digitalizacije nastavnih resursa pod nazivom Historiana. Projekt IHEA povezuje stručnjake edukacije povijesti, istraživače i profesionalne web developere u zajedničkom naporu izrade digitalnih edukativnih alata koji će učenicima pomoći u razvoju kompetencija specifičnih za nastavu povijesti. Ambiciozna ideja je odgonetnuti što učitelji povijesti doista trebaju kako bi korištenjem tehnologije poboljšali poučavanje. Pri tome je poseban naglasak upravo na učiteljima koji nisu majstori korištenja IKT­a, a novi bi im alati mogli olakšati posao.

18. nastavak kolumne "20 web alata za nastavu povijesti" - Blogovi i razne varijante wikipedije mogu nam poslužiti za istraživanje i prezentaciju rezultata. Razni blogerski i wiki alati promijenili su način korištenja informacija. Upravo su oni zaslužni za ono što mnogi nazivaju internetskom demokratskom revolucijom u kojoj svatko ima svoj glas. Svatko može objaviti svoje ili tuđe misli i dokumente. No, ta se demokracija često može gledati i kao anarhija. Anarhija u kojoj svatko može objaviti informacije kakve god želi, lažirati, izmišljati i kreirati potpuno nove poglede na svijet, povijest, čovječanstvo, znanost, itd. Već nam je sada sve teže razlikovati koje su vijesti na internetu stvarne, a koje su izmišljene. Još sam 2010. godine u članku " Vrjednovanje internet stranica povijesne tematike " [Historijski zbornik, 2/2010, dostupno OVDJE ] upozoravao na potrebu sustavne analize i vrjednovanja internetskih stranica, te njihovo pažljivo korištenje u nastavi povijesti. Istraživanje – praćenje rada i prezentacija rezultata na blogu Blog je skratio ili izbrisao jednu stepenicu u procesu objavljivanja. Između autora i publike je izbacio posrednika (urednika, izdavača, nakladnika i sl.). U našem slučaju svaki učitelj i svaki učenik mogu besplatno pokrenuti, objavljivati i održavati stranice bloga. Postoje deseci takvih servisa, a tijekom godina se kao najkvaliteniji i najzastupljeniji istaknuo Word Press [www.wordpress.com]. Word Press je blog­aplikacija koja u skladu s nazivom vrlo podsjeća na svakodnevni Word koji koristimo. Funkcije uređivanja teksta su vrlo slične pa je alat jednostavan za korištenje i objavljivanje. Word Press možete koristiti tijekom istraživačkog procesa i voditi svojevrsni dnevnik rada, te na kraju objaviti svoj rad, zaključak ili prikupljene materijale. Vođenje bloga može biti korisno učitelju za praćenje vlastitog rada. Učenici uz vježbanje pisanja radom u Word Pressu stječu zgodno radno iskustvo u području elektroničkog izdavaštva. Važno je napomenuti kako uvijek vrijedi iskoristiti prigodu da se učenicima ukaže na sigurnost na internetu i odgovornost onih koji objavljuju sadržaje (istinitost, kritički osvrt).

17. nastavak kolumne "20 web alata za nastavu povijesti" - Prošli smo tjedan naposljetku ipak otkrili odličnu aplikaciju za lente vremena, a uz to ćemo malo tipkati i o infografikama. Tema digitalnih lenta vremena dugo me frustrirala, što ste mogli primijetiti u prošlotjednom članku. Uz mnogo loših aplikacija, one koje su se činile dobrima obično bi u besplatnoj verziji imala takva ograničenja da ih se nije moglo koristiti. Naposljetku sam ipak pronašao novi digitalni alat koji je svoj javni život započeo prije godinu dana. HSTRY je projekt na kojem radi međunarodna ekipa ­ Claire

16. nastavak kolumne "20 web alata za nastavu povijesti" - Traženje digitalnih lenti vremena je poput misije na Mars – puno istraživanja s upitnim rezultatima, a možda nam ostanu samo krumpiri (gledali Marsovca?). Već smo u ovoj kolumni spominjali lentu vremena kada smo pisali o mogućnosti korištenja Facebookovih stranica. Lente vremena su sastavni i neizbježni dio poučavanja povijesti. Učenicima olakšavaju snalaženje u vremenu, odnosno olakšavaju shvaćanje procesa i proteka vremena. U nastavku ćemo prikazati nekoliko online mogućnosti izrade i korištenja lenti vremena. Alata za izradu digitalnih lenti vremena nema puno, a od onih koji se mogu naći dio ih ne radi (recimo Dipity ili Time Glider, koji je sada bez plaćanja ograničen za učenike), dio je kompliciran, a preostali mogu poslužiti svrsi. Nekako se čini da je ovo područje poprilično zanemareno. Capzles Nakon poduljeg traženja aplikacije koja stvarno radi ukazao se Capzles, koji radi upravo ono što i tražimo. Možemo kreirati vremensku lentu na koju dodajemo događaje. Pri tome dodajemo naslov, objašnjenje, grafički prilog, vremensku odrednicu uz opcijske dodatne postavke. Valjda napomenuti da postoje problemi s aplikacijom ako je koristite u internetskom pregledniku Chrome. Događaji na lenti mogu se dijeliti na društvenim mrežama, komentirati i ocjenjivati. Dobra strana ove aplikacije je mogućnost podizanja i korištenja vlastitih fotografija s računala. Primjeri kako izgleda vremenska lenta i detalji jednog događaja:

14. nastavak kolumne "20 web alata za nastavu povijesti"- Držati glavu u oblacima nije baš previše poželjno u školi, ali koristiti oblake u poučavanju može biti korisno. Na internetu ima nekoliko desetaka alata koji nam omogućuju raznovrsne prikaze " oblaka riječi ". To su alati u kojima možemo samostalno upisati pojedine riječi, kopirati tekst iz postojećih dokumenata ili učitati linkove, tj. web stranice. Obično takvi alati imaju neke osnovne zajedničke funkcije poput mogućnosti izbora stila fonta, veličine slova i boje slova/pozadine. Također je uobičajena funkcija takvih alata da se riječi koje se više puta ponavljaju automatski prikazuju većima, dok su one koje se prikazuju rjeđe ispisane manje. Pogledajte primjer takvog prikaza na sljedećem oblaku riječi koji prikazuje koji su pojmovi najčešći u novom prijedlogu kurikuluma povijesti (bez ishoda i njihove razrade):

13. nastavak kolumne "20 web alata za nastavu povijesti" - Prije nekoliko godina, kada su našim televizijskim ekranima vladali Sulejman i Hurem, učenici su mi više puta rekli da sad znaju o njima više od mene. Odgovorio sam im da to ovisi o perspektivi iz koje gledamo. Multiperspektivnost je važan dio poučavanja povijesti. Učenici moraju razumjeti da se povijesne događaje, procese i osobe gleda na temelju proučavanja izvora te da različiti istraživači mogu imati različita tumačenja. Tako naš pogled na Sulejmana i Hurem, pretpostavljamo, nije isti kao nekim učenicima ili učiteljima iz Turske. To ovisi ne samo o našem poznavanju povijesti, nego i o iskustvu i vrijednostima istraživača. Pitanje kako " drugi " gledaju na nešto u povijesti uvijek je zanimljivo i danas ćemo govoriti o međunarodnom povezivanju. Naši daleki blizanci? Malo se odmičemo od samog naziva kolumne u kojoj predstavljamo alate jer ćemo danas govoriti o platformi za povezivanje, a eTwinning više nije novost ili potpuna nepoznanica u našim školama. Što je eTwinning? To je prije svega zajednica europskih škola. Djelatnicima i učenicima osnovnih i srednjih škola pruža platformu za komunikaciju, suradnju, razvoj projekata, usavršavanje i naposljetku za mobilnost u struci. Zajednica eTwinning promovira korištenje informacijsko­ komunikacijske tehnologije u poučavanju i međunarodnoj suradnji. Portal www.etwinning.net dostupan je na 25 jezika (uključujući hrvatski). Trenutačno ima više od 360.000 članova koji su radili na više od 47.000 projekata. Uključeno je čak 155.489 škola. Podršku za eTwinning u Hrvatskoj pružaju Agencija za mobilnost i programe Europske unije te eTwinning ambasadori (učitelji koji su se radom i promocijom platforme posebno istaknuli). Što nam zapravo donosi ta platforma i zašto se uključiti? eTwinning je zajednica učitelja koji su se samostalno prijavili zato što žele osuvremeniti proces poučavanja. To je već veliki startni kapital jer se registracijom priključujete kolegama koji su izrazito motivirani i susretljivi. Osnovna ideja eTwinninga

11. nastavak kolumne "20 web alata za nastavu povijesti" - ­Ponekad poželim da kreativni nered na svom stolu mogu pretvoriti u umnu mapu kako bih dokazao da to nije samo nered. Tijekom procesa učenja i poučavanja količina informacija u knjigama, bilježnici i glavi može biti golema. Ta količina nas može blokirati u našim namjerama i umanjiti kvalitetu učenja ili mogućnost rješavanja nekog problema. Osnovni proces koji primjenjujemo je organizacija informacija u smislene i logički povezane cjeline. U tom procesu kreiranje umnih mapa može nam biti izuzetno korisno. Umne mape možemo crtati na ploči u razredu, na folije na grafoskopu, u bilježnicu, na plakate ili uz pomoć online aplikacija. Danas ćemo pokazati takav primjer. Kako koristimo umne mape u poučavanju povijesti? Kreiranjem umnih mapa učenici vježbaju proces istraživanja i traženja povijesnih izvora, njihove kritičke analize i prikaz izvedenih zaključaka u obliku umne mape. Uzmimo neki konkretni primjer – recimo, Napoleon Bonaparte. Napoleon je obilježio važno razdoblje europske povijesti. Bio je vojskovođa, car, reformator, uzurpator, pobjednik i gubitnik, otac i suprug itd. Na njega možemo gledati iz različitih perspektiva. Što je važno o njegovu utjecaju u prošlosti? Kako su na njega gledali neprijatelji? Kako to prikazati? Kako povezati u smislenu cjelinu? Krenimo od te početne pozicije. Odabir naslova (ključnog pojma), slike i osnovnih smjerova za promišljanje:

Autori Andrea Vučetić i Sergej Filipović su u Napretku, 156(3), 319-340, u srpnju 2015. objavili prethodno priopćenje pod naslovom " Facebook – nova obrazovna plat-forma u nastavi povijesti " (dostupno u PDF formatu na portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske HRČAK-http://hrcak.srce.hr/166195). Sadržaj rada razrađen je na 22 stranice, a strukturalno je podijeljen na četiri poglavlja uz dvojezični sažetak, popis literature i podatke o autorima.