Lemegeton
Lemegeton ili Manji ključ kralja Salomona (lat. Lemegeton Clavicula Salomonis) je grimorij nastao verojatno u 17. stoljeću. Autor je nepoznat, a samo delo atributirano je židovskom kralju Salomonu, čije ime se veže uz još neka dela iz područja magije i okultnog.
Ovaj grimorij daje popis, opis i karakteristike sedamdeset i dva demona koje je kralj Salomon zarobio u bronzano bure zapečačeno svojim pečatom i natjerao ih da mu služe. Popis demona oslanja se na starija dela iz oblasti demonologije, primjerice na popis Johanna Weyera, 16. veka.
Crowley i Mathers preveli su Lemegeton, točnije njegovu prvu knjigu, na engleski, 1904. godine.
Manji ključ kralja Salomona datira se u 17. veku i taj hronološki okvir uzima se kao period u kojem je konačno definisan ustroj i sadržaj same knjige. Nasuprot tome, većina materijala sadržanog u tekstovima može se pronaći u ranijim rukopisima od kojih neki sežu u 14. stoljeće, pa čak i u raniji srednjovjekovni period.[1]
Manji Ključ kralja Salomona podijeljen je u pet knjiga koje zajedno sačinjavaju cjelinu. Ne smije ga se miješati s drugim poznatim magijskim spisom istoga imena.
Prva knjiga je Knjiga Zlih duhova, zvana Goecija u kojoj se opisuje kako je kralj Salomon prizvao i potom zarobio zle duhove u brončanu bačvu zapečačenu magičnim simbolima i natjerao ih da mu služe.[2] Knjiga sadrži opis i karakteristike sedamdeset i dva demona i daje uputstva kako ih prizvati.
Goecija daje i sedamdeset i dva pečata čija uporaba u magičnim ritualima služi za prizivanje i kontrolu nad svakim od demona. Popis demona u Goeciji prilično je podudaran s onim kojeg je zapisao Johann Weyer 1563. godine u De Praestigiis Daemonum, dodatku njegova djela Pseudomonarchia Daemonum.[1][1]
Ovdje je priložen popis sedamdeset i dva demona Goecije poredanih po redosljedu koji se razlikuje od sličnog koji je napisao Johann Weyer u svom djelu Pseudomonarchia Daemonum:
|
1. kralj Bael |
25. grof/predsjednik Glasya-Labolas |
49. vojvoda Crocell |
Druga knjiga naziva se Theurgia Goetia i sadrži popis Zračnih Duhova, bilo zlih ili dobrih.[2] U ovoj knjizi daje se popis trideset i jednog vladajućeg Zračnog duha zajedno s načinima kako se zaštiti od njih, imenima njima podređenih duhova, molitvama za njihovo prizivanje i njihovim osobinama.
Sadržaj druge knjige ima podudarnosti sa Steganographijom Johanna von Tritheima iz 16. stoljeća, iako u potonjoj nedostoju magični pečati duhova.[1]
Treća knjiga Ars Paulina (Pavlovo umijeće) dobila je naziv prema Apostolu Pavlu, no autorstvo se pripisuje Salomonu. Prema legendi, Pavao je uznesen na treće nebo gdje je "čuo neizrecive riječi koje čovjeku nije slobodno govoriti (2 Kor 12,2-4)[3].
Knjiga je bila poznata još u srednjem vijeku, ali je sudeći po tekstu konačnu redakturu dobila u 17. stoljeću. U prvom dijelu bavi se Duhovima (anđelima) svakog sata u danu, njihovim pečatima, karakteristikama i slugama, te odnosima tih Duhova sa sedam planeta poznatih u to vrijeme. Drugi dio bavi se Duhovima kojima je dodijeljen svaki od stupnjeva Zodijaka i svaki od sati u danu, a na osnovu toga ih se zaziva ovisno o astrološkoj situaciji i dobu dana. Također, bavi se odnosom Duhova s četiri osnovna elementa (Vatra, Zemlja, Voda i Zrak), te njihovim imenima i pečatima.
Četvrta knjiga Legemetona nosi ime Ars Almadel. Ova knjiga daje instrukcije kako izraditi voštanu ploču s ucrtanim zaštitnim simbolima. Također, daju se upute kako prizvati anđele i kakvu im je vrstu pitanja dozvoljeno postaviti.[1] Nadalje, sadrži molitve, koje sačinjavaju mješavinu kabalističkih i magijskih riječi, kao i naputke kako koristiti te molitve.
Ars notoria je srednjovjekovni grimorij čiji se najstariji latinski rukopisi datiraju u 13. stoljeće, a moguće je da su i stariji.[1]
Prema nekim izvorima[4], peta knjiga Lemegetona zapravo nosi naziv Ars Nova i predstavlja zasebnu knjigu Lemegetona, budući da postoje rukopisi i izdanja Lemegetona koja sadržavaju samo prve četiri knjige, dok je Ars Notoria bila pridodana jednoj verziji Lemegetona kao dodatak.
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 http://www.esotericarchives.com/solomon/lemegeton.htm
- ↑ 2,0 2,1 Crowley, Aleister, str. 20.
- ↑ Biblija, str. 1281.
- ↑ http://asiya.org/article.php/GrimoiresandClassics/[mrtav link]
- Crowley, Aleister, Knjiga Goecija kralja Solomona, Beograd, 2008. (elektronsko izdanje)
- Biblija, Sveto pismo Starog i Novog Zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-209-132-8