Motivacija

BHS: Ovim radom ponuđen je prikaz relevantnih psiholoških studija, koje su za cilj imale ispitati neki od aspekata matematičkog obrazovanja. Prikazanim istraživanjima utvrđeno je da inteligencija značajno doprinosi matematičkim postignućima, dok ih matematička anksioznost umanjuje. Značajnu ulogu u rješavanju matematičkih zadataka ima i kapacitet radne memorije. Bitne su i mentalne reprezentacije postavljenih problema, te ostali misaoni procesi potrebni za njihovo rješavanje. Metakognitivne strategije učenja su takođe važan faktor uspjeha učenika i studenata na testovima iz matematike. U radu su opisane i komponente nadarenosti (za matematiku), a pobrojane su i neke determinante matematičke darovitosti. Ukratko su objašnjeni neki načini poučavanja matematike, za koje je potvrđeno da dovode do pozitivnih obrazovnih ishoda. Na kraju su priloženi rezultati istraživanja o osobinama nastavnika matematike i osobinama učenika koje doprinose njihovim matematičkim postignućima.

ENG: This article provides an overview of some relevant psychological studies aimed at examining some aspects of mathematical education. Within these studies, it was determined that intelligence significantly contributed to mathematical achievements, while mathematical anxiety reduced them. The capacity of the working memory plays a significant role in solving math tasks. Mental representations of the problems that are set, as well as some other thought processes needed to solve them play an important role as well. Metacognitive learning strategies are also a crucial factor for pupils' and students' success in math tests. Additionally, the paper describes the components of giftedness (for mathematics) and lists some of its determinants. Several methods of teaching mathematics proved to be useful for eliciting positive educational outcomes, were briefly explained. Finally, the results of research on math teachers' characteristics are enclosed as well as those of students contributing to their mathematical achievements.

Citation: Repišti, S. (2017). Neki doprinosi psihologije istraživanju matematičkog obrazovanja. Istraživanje matematičkog obrazovanja (IMO), 9, 35-46.

Motivation during e-learning on web is not rising avtomaticaly. That is the reason for necessity to restore the stimulative circumstances. There is no assistant during learning, which may awake or activate the student. Close to motivation is social inclusion, which stimulates the learning if it is good and pleasant.

We have much opportunities to grow up learning motivation with e-material and e-environment. But the possibility of keeping company with others is especially in learning environment. In this article some possibilities and tehnics of social inclusion are presented. In the focus are the circumstances which are tipical for e-environment and less the stimulations transmited from traditional classroom. We must remind that the student has a right to be alone if he wants to, and to decide what may be showen to others.  We remind the force of praise and the potency of optimistic and stimulative communication.

The sinergy of all factors created with motivation and social realtions is learning climate or learning chemistry. Stimulative learning climate suppprts the quality of learning. In good climate students reflexion, when evaluates the learning process, is positive.

Ko se je na področju izobraževanja uveljavila informacijsko komunikacijska tehnologija, se je močno povečala možnost za individualno in samostojno učenje. V obeh primerih ni stalno prisotnega učitelja in tudi ni sošolcev in drugih, ki so med učenjem lahko v oporo. Učitelj zna strokovno vzpostavljati motivacijo, zavzeta skupina pa vleče naprej ali vsaj ustvarja ugodno vzdušje. Dvom v uspešnost učenja takega učenja zaradi domnevno slabših možnosti za motivacijo in zaradi socialne izključenosti učenca pred računalnikom ni bil povsem utemeljen. Pri odraslih tudi ni mogoče potrditi teze, da je tako učenje samo za nekatere učence s posebnimi lastnostmi in sposobnostmi. Kolikor res drži, da z individualnim učenjem ob računalniku odpadejo nekatere možnosti za motiviranje med učenjem, praksa dokazuje, da jih lahko uspešno nadomeščamo.

BHS: Cilj rada je identificiranje kriminalnih aktivnosti tipičnih za ''bijele ovratnike'', uz sociodemografska i psihološka obilježja ove grupe zaposlenika-počinitelja. Pregledom literature i statističkih podataka, utvrđeno je da su počinitelji ove vrste obično: oženjeni muškarci četrdesetih godina koji pripadaju bjelačkoj populaciji, i to visoke inteligencije i socioekonomskog statusa; narcisoidni oportunisti, utilitaristi, hedonisti, te osobe sklone manipulaciji i pretjeranom upravljanju dojmovima o sebi. Ove osobe nerijetko spadaju u grupu emocionalno stabilnih ekstraverata, koji većinom pokazuju otvorenost za nova iskustva. Pored toga, sebe percipiraju kao savjesne osobe. Različite su kriminalne radnje za koje ovi počinitelji odgovaraju pred zakonom: podmićivanje, pronevjere, falsificiranje, prevare, utaje poreza... Kriminalci iz grupe ''bijelih ovratika'' najčešće su motivirane pohlepom, korištenjem prilike koja im se ukazala, sviješću da ih je teško uhvatiti i uvjerenjem da posjeduju sposobnosti i vještine potrebne za određenu prevaru. Za njih je karakteristično korištenje racionalizacije i neutralizacije, kao mehanizama opravdavanja svojih nedjela. Natjecateljska, nemilosrdna organizacijska klima i toleriranje etički upitnih taktika poslovanja mogu ih dodatno motivirati za vršenje nedozvoljenih aktivnosti.

ENG: The aim of the article is identifying criminal activities that are typical of ''white collar workers'', along with the socio-demographic and psychological characteristics of this group of employees. On the basis of review of the literature and statistical data, it was found that theseperpetrators areusually: married men in theirforties who belong to the white population, with high intelligence levels and socioeconomic status; narcissistic opportunists, utilitarians, hedonists; and people prone to manipulation and impression management in favor of themselves. These individuals often belong to the group of emotionally stable extraverts, which mostly show openness to new experiences. In addition, they perceive themselves as conscientious persons. There are various criminal activities on the grounds of which these perpetrators are prosecuted: bribery, embezzlement, forgery, fraud, tax evasion... ''White collar'' criminals are often motivated by greed, using the opportunity that was offered to them, the awareness that it is hard to catch them, and the conviction that they have the ability and skills necessary for a specific fraud. They typically use rationalization and neutralization, as mechanisms to justify their misdeeds. Competitive, ruthless organizational climate, and tolerance to ethically questionable business tactics may further motivate them to carry out this kind of illicit activities.

Upravljanje ljudskim resursima predstavlja naučnu disciplinu koja u svom fokusu ima ljudski kapital kao jedan od oblika kapitala kojim preduzeće raspolaže. S obzirom na savremene tendencije u poslovanju, koje se pre svega odnose na nepredvidivost i dinamičnost okruženja, upravljanje ljudskim resursima postaje sve značajniji faktor u upravljanju preduzećem. Savremeni trendovi u poslovanju stavljaju ljude, odnosno zaposlene i menadžere na prvo mesto kada su u pitanju resursi preduzeća o kojima treba voditi računa na strateškom nivou.

Upravljanje ljudskim resursima predstavlja naučnu disciplinu koja u fokusu ima sve aspekte zaposlenosti u organizaciji, odnosno preduzeću. Putem upravljanja ljudskim resursima se stvara i konkurentska prednost za preduzeće kao celinu. Značaj ljudskih resursa je u savremenim uslovima toliko porastao da strategija ljudskih resursa zauzima, po značaju, mesto odmah iza strategije preduzeća.

Upravljanje ljudskim resursima predstavlja značajnu oblast izučavanja i primene ne samo u nauci o organizaciji čiji je sastavni deo, nego i u okviru strategijskog menadžmenta kao discipline čiji je osnovni rezultat generalna strategija preduzeća. Takođe, kroz savremene poglede na ljudski kapital, odnosno na zaposlene i menadžere, odnosno vođe, upravljanje ljudskim resursima zauzima značajno mesto u strategijskom menadžmentu preduzeća.

Menadžment ljudskih resursa se stalno menja i unapređuje, prateći kretanja, izazove i promene u oblasti privređivanja i u njemu su nastale krupne promene. S obzirom da ljudski resursi kao deo organizacije i strategijskog menadžmenta sprovode određene aktivnosti, kao što su planiranje, zapošljavanje, obuka i razvoj zaposlenih koje su značajne za funkcionisanje celokupnog preduzeća, može se reći da aktivnosti ljudskih resursa i menadžment ljudskih resursa u savremenoj ekonomiji imaju strateški značaj, odnosno da predstavljaju strateški značajnu poslovnu funkciju u preduzeću.

Motivacija kao pedagoška dimenzija stila rada nastavnika i njena povezanost sa školskim uspjehom NAŠA ŠKOLA 1-2/ 2010. 227 mr.Semir Šejtanić 1 Motivacija kao pedagoška dimenzija stila rada nastavnika i njena povezanost sa školskim uspjehom Uvod U vremenu koje karakteriše ubrzani razvoj nauke i tehnike kao i »eksplozija« znanja, problem uspjeha odnosno neuspjeha učenika u školi dobiva poseban značaj i težinu. Od optimalnog razvoja intelektualnih i moralnih sposobnosti nadolazeće generacije, i njihova stavljanja u funkciju razvoja društva, od načina njihove motivacije, u velikoj mjeri zavisi i razvoj toga društva. Da bi učenici spoznali i iskoristili svoje mogućnosti od velike važnost je okruženje u kojem rade, odnosno mogli bismo reći da je važno kako se učenici u školi osjećaju, kako uočavaju i doživljavaju pozitivne ugođaje i trajno ih ugrađuju u svoj sisitem vrijednosti. Ako želimo da se učenici u školi osjećaju ugodno i prihvaćeno, moramo iz nje, u što većoj mjeri isključiti prisilu. Istraživanja su pokazala (Šejtanić, 2009) da se prisilom, ili, rekli bismo autokratskim stilom rada 2 , ne mogu se postići dobri rezultati. Pojedini nastavnici misle da će lošom ocjenom " natjerati " , motivisati učenike da kvalitetno rade i da postižu dobre uspjehe. To je u potpunosti pogrešan pristup koji većinom donosi kontra efekat tj. učenici koji se silom prisiljavaju postižu još slabije rezultate. Kod ovih učenika javlja se prestanak interesovanja za školske aktivnosti i u prosjeku dobivaju slabe ocjene i loš obrazovni ishod. Učenje je težak intelektualni posao i nikoga ne možete natjerati da nešto nauči ako on to ne želi. 1 semir.sejtanic@yahoo.com 2 Autokratski stil je stil rad nastavnika koji samostalno donosi odluke i ne dozvoljava učenicima da iznesu svoje mišljenje. To je stil rada gdje je posebno naglašen autoritet nastavnika

Pomagačko ponašanje spada u prosocijalne oblike ponašanja, a istraživači se najviše interesuju za pokretačke snage pomagačkog ponašanja. Ovo istraživanje se bavi pomagačkim ponašanjem tokom perioda poplava maja 2014. godine u Srbiji, i motivacijom i empati-jom kao prediktorima stepena pomaganja. Uzorak se sastojao od 204 osobe koje su pomagale tokom perioda poplava (61.3% ženskog pola), prosečne starosti 29.7 godina. Tokom juna, jula i avgusta, is-pitanici su popunjavali Upitnik o načinima i stepenu pomaganja to-kom poplava, modifikovan Inventar volonterskih funkcija za procenu motivacije za pomaganje i Upitnik procene spremnosti za empatiju. Polazeći od teorije funkcionalne motivacije, koja izdvaja šest motiva za pomaganje, sprovedena je univarijantna analiza kovarijanse, u ko-joj su šest motiva i četiri aspekta empatije bili kontinuirani prediktori i pol kao kategorijalni prediktor stepena pomaganja. Rezultati pokazuju da ovakav prediktivni model objašnjava 30% varijanse pomagačkog ponašanja, a da se kao značajni prediktori ističu motiv Razumevanje i Socijalni motiv, kao i Empatija sa negativnim emocionalnim stanjima. Motivacija osobe da kroz pomaganje upozna svet i svoje sposobnosti, bolje razume ljude i osnaži svoje socijalne interakcije ukazuje na po-stojanje egoistične, ali i altruističke motivacije tokom perioda poplava u Srbiji. Prilikom ove krizne situacije pokazalo se da relevantnu ulogu ima i empatski paradoks, gde osobe koje imaju viši stepen empatije sa negativnim emocijama osoba u distresu u manjoj meri pomažu usled prevelikog intenziteta empatijske uznemirenosti. Ovi rezultati ukazuju na postojanje i istovremeno delovanje većeg broja motiva, kao i na ulogu empatije u pomaganju. Praktične implikacije nalaza odnose se na mogućnost selekcije pomagača u vreme kriznih situacija.

U klasičnoj psihološkoj dijagnostici u sportu, postoji mogućnost, da pod uticajem različitih vrsta očekivanja i ličnih aspiracija, sportisti daju racionalno korigovane i socijalno poželjne odgovore. U predtakmičarskim situacijama, vrlo često nije reč o svesnoj nameri da se manupiliše svojim odgovorima, već nemogućnosti svesnog uvida u realno psihičko stanje za takmičenje. S obzirom da psihičko stanje pred takmičenje može da bude jedan od faktora koji značajno doprinose postignuću, vrlo je važna mogućnost što tačnije dijagnostike predtakmičarskog psihičkog stanja. Metod asocijacija bojama (Color association method), nastao od Lišerovog testa boja, ukazuje na nove persektive psihološke dijagnostike u sportu.

Ključne reči: motivacija, emocije, nivo aktivacije, asocijacije, boje

The insurance sector in India is rising rapidly to bring in growth and employment opportunities. Insurance companies are basically human intensive, and human resources act as an undoubted differentiator. Quality manpower and its retention would act as a litmus test. Turnover of sales force has been high because of low entry and exit barriers. The paper addresses issues of recruitment, retention and turnover of sales force in insurance companies. An attempt is made to integrate them to Maslowćs Need Hierarchy. A survey was conducted among 350 employees who worked in or had left insurance companies to analyze factors that influenced their decisions and job satisfaction. The data were treated with factor analysis. Factors such as Safety & Security, Social & Esteem and Personal Work Style emerged as the influencers to join insurance companies. Primary Needs and Social & Self Esteem Needs were the factors associated with job satisfactionč Stress, Career Advancement and Work Environment e...

The insurance sector in India is rising rapidly to bring in growth and employment opportunities. Insurance companies are basically human intensive, and human resources act as an undoubted differentiator. Quality manpower and its retention would act as a litmus test. Turnover of sales force has been high because of low entry and exit barriers. The paper addresses issues of recruitment, retention and turnover of sales force in insurance companies. An attempt is made to integrate them to Maslowćs Need Hierarchy. A survey was conducted among 350 employees who worked in or had left insurance companies to analyze factors that influenced their decisions and job satisfaction. The data were treated with factor analysis. Factors such as Safety & Security, Social & Esteem and Personal Work Style emerged as the influencers to join insurance companies. Primary Needs and Social & Self Esteem Needs were the factors associated with job satisfactionč Stress, Career Advancement and Work Environment e...

Putovanja inspirirana filmovima postaju društveno prepoznatljiva tek u posljednjih dvadesetak godina i to ponajviše zahvaljujući internetskoj i televizijskoj platformi koja dominira 21. stoljećem i redovito utječu na ukus i ideje ljudi. Film se promatra kao vrlo moćan medijski zapis koji izaziva emocionalne i psihološke vibracije i ujedinjuje dvije vrste kultura: filmsku kulturu i kulturu putovanja. Naime, u okruženju mračnog kina gledatelji kroz radnju i iskustvo likova primjećuju i kulturu destinacije, a pored toga velika pažnja pridaje se lokaciji na kojoj je zabilježen zapis. Između velikoga platna i posjeta lokaciji filma javlja se emocija, odnosno doživljaj koji se veže uz pojam filmskog turizma, jer gledatelj je privučen iskustvom koje mu je projicirano, a iz toga izvire motivacija zbog koje se on pretvara u filmskog turista. Također, putovanje se nudi kao eskapizam pri čemu filmska lokacija služi kao prepoznatljiva vrijednost i zbog toga se javljaju interni (push) faktori ci...

Vođenje je najzahtjevnija menadžerska funkcija čiji je cilj usmjeravanje i motiviranje radi obavljanja određenog zadatka. Menadžment i vođenje dva su različita pojma koja su u suštini međusobno povezani, a da bi se postigao uspjeh potrebni su i menadžment i kvalitetno vođenje, jer se međusobno nadopunjuju.Vođenje se obično sastoji od četiri grupe aktivnosti, a koje uključuju: motivaciju, vodstvo, interpersonalne procese, grupe i konflikte te komuniciranje. Umijeće vođenja ovisno je o sposobnostima koje posjeduje pojedinac, kao i je li ta osoba ujedno i vođa. U teoriji i praksi vođenja postoji više različitih stilova vođenja, od autokratskog s vođom kao jedinom osobom koja donosi odluke do demokratskog gdje se u proces donošenja odluka uključuju i podređeni.Leadership is the most challenging managerial function which aims to guide and motivate the purpose of performing a specific task. The management and conduct of the two different concepts which are essentially connected to each ot...

32 poglavlja: Osnove psihologije ličnosti, S. Freud, C. G. Jung, J. Lacan, K. Horney, D. Winnicott, A. Freud, M. Klein, H. Sullivan, A. Maslow, C. Rogers, V. Frankl, W. Glasser, P. Zimbardo, H. J. Eysenck, R. Cattell, G. Allport, Petofaktorski model, HEXACO, Model velikih sedam, Jednofaktorski model, Dvofaktorski model, McAdamsov pristup, Diferencijalna (K) teorija, Kružni modeli ličnosti, Psihofiziološki modeli, Neurokorelati crta ličnosti, Evolucijski pristup, Istraživanja (Zimbardove vremenske perspektive; Petofaktorski, HEXACO i Model velikih sedam; Model velikih pet i Generalni faktor ličnosti); Perspektive razvoja psihologije ličnosti; Studije slučaja; Rječnik ključnih termina; Indeks opisivača ličnosti...

Ovo, drugo prošireno izdanje, ima 470 stranica, uz ilustracije, tabele, grafikone i sheme. Dodana su još neka pitanja za provjeru razumijevanja gradiva, te ona koja potiču primjenu izloženih sadržaja. Glavne dopune ogledaju se u nekoliko novih poglavlja: McAdamsov pristup, Rushtonova Diferencijalna teorija, Studije slučaja, Neuroanatomski i neurofiziološki korelati ličnosti, Evolucijski pristup proučavanju i opisivanju ličnosti i Indeks opisivača ličnosti. Autor je priložio tri svoja istraživanja, koja su većinom zasnovana na psihometrijskoj validaciji određenih instrumenata, te kriterijskoj valjanosti nekih konstrukata ličnosti, koji pripadaju savremenim modelima njene strukture. Za ovo izdanje, autor je proveo kratku anketu među nekoliko psihologa ličnosti kod nas i ''u svijetu''. Prikazani su njihovi odgovori na pitanja koja se odnose na najveći dosadašnji doprinos u ovoj psihološkoj disciplini, usaglašavanje (''pomirenje'') saznanja proisteklih iz socijalne i psihologije ličnosti, te na perspektive budućeg razvoja ove discipline.
Recenzenti: doc. dr. sc. Joško Sindik i Naida Rustempašić, MA
Lektor: Ilda Imamović
Ilustrator: Faruk Hajdarović

Autor je preuzeo na sebe distribuciju knjige, koja se može naručiti putem maila selman9r@yahoo.com