Sukobi

Tekst se bavi analizom spoljne politike SAD prema Latinskoj Americi tokom XX veka sa posebnim osvrtom na period tokom Hladnog rata. Kroz komparativnu analizu politika SAD prema Gvatemali, Čileu i Nikaragvi, kao i instrumenata koji su korišćeni za njihovo sprovođenje autor pokazuje da je intervencionizam jedna od glavnih determinanti američkog spoljnopolitičkog delovanja prema latinoameričkom kontinentu.

U ovomu radu će biti prikazana distinkcija između vjerovanja, religijskog vjerovanja, religije, teologije kao religijskog naučavanja vjerovanju, eksplikacija pojma religijskih sukoba, (ne)mogućost ozbiljenja ideala teološke epistemologije, te mišljenje religijskih sukoba kao sukobljavanje epistemologija. Hipoteza kao sud za kojega se pretpostavlja da je istinit kako bi se njime objasnile određene činjenice ili kao pretpostavka na temelju činjenica ogleda se u tezi da religijski sukobi se ozbiljuju kao sukobljavanje epistemologija ukoliko se iz područja fenomena kojima religije u mnogomu operiraju uzdignemo na područje principa na osnovu kojih se ti fenomeni kao takvi daju. Tako će biti mišljeni religijski sukobi kroz pitanje teoloških epistemologija koje su svodive na tri osnovne: fundamentalna teologija koja kao izvor vjere ima Objavu ili Sveti tekst, racionalna teologija koja kao izvor vjere ima razum, te spiritualna teologija koja kao izvor vjere ima osobno zrenje ili otkrovenje. Iako je predmet rada mišljenje religijski sukoba kao sukobljavanje epistemologija, ipak će se pokazati za  neophodno i mišljenje konkretnih fenomena religije koji se kao takvi daju na osnovu neke od teoloških epistemologija, a srazložno neophodnosti razumijevanja fenomenalnog područja gdje se i ozbiljuju religijska sukobljavanja. Ipak, glavna tendencija rada jeste mišljenje sukobljavanja teoloških epistemologija kao eksplikacija religijskih sukoba.
Ključne riječi: religija, sukobi, vjera, teologija, epistemologija, principi, fenomeni, Objava, razum, zrenje