Pizza napoletana (tal. za „Napuljska pizza ”) ili Napolitana je vrsta pizze koja se pravi s rajčicama i mozzarella sirom . Rajčice moraju biti San Marzano rajčice , koje se uzgajaju na obroncima vulkana Vezuva , a sir Buffalo mozzarela , zaštićene vrste sira od mlijeka vodenih bivola poludivlje uzgajanih u močvarama Campanije i Lazija .[ 1]
Napuljska pizza ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo u Europskoj uniji (Traditional Speciality Guaranteed , TSG ), a umijeće napuljskih pizzaiuola („pizza majstora”) je upisano na UNESCO -ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2017. god.[ 2]
Napuljska pizza Margherita . Napuljska pizzeria Internazionale , Via Depretis, Napulj, oko 1910. Izvorna napuljska pizza se pravi od pšeničnog brašna (tip 0 ili 00), prirodnog napuljskog kvasca ili pivskog kvasca, soli i vode. Za bolje rezultate, treba se koristiti oštro brašno s velikim udjelom proteina, za peciva a ne za kolače. Pizzaiuolo vještina se sastoji od četiri faze pripreme tijesta i pečenja, koje podrazumijeva kružne pokrete pekara.[ 2] Tijesto se mijesi rukama ili jako sporim mikserom. Poslije nekog vremena dizanja, tijesto se oblikuje rukom i ne smije biti deblje od 3 mm . Pizza se peče 60 – 90 sekundi na 485 °C u krušnoj peći na hrastova drva. Kada se ispeče trebala bi biti mekana, elastična, nježna i prhka.
Postoji nekoliko vrsta napuljske pizze, ali je izvorna pizza Margherita u kojoj su osnovni sastojci rajčice, rezana mozzarella, bosiljak i ekstra djevičansko maslinovo ulje , ponekad posuto parmezanom . Druga verzija je pizza marinara koja se pravi s rajčicama, lukom , origanom i ekstra djevičanskim maslinovim uljem).
The Complete Luthier's Library. A Useful International Critical Bibliography for the Maker and the Connoisseur of Stringed and Plucked Instruments, Florenus Edizioni, Bologna, 1990. ISBN 88-85250-01-7 Svjetska baština u Italiji Kulturna dobra (53) Agrigento (Dolina hramova) (1997.) •
Akvileja (1998.) •
Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski
Palermo i katedralne crkve u
Cefalù i
Monrealeu (2015.) •
Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte
Asiza (2000.) •
Portici Bolonje (2021.) •
Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci
prošeka Coneglianoa i
Valdobbiadenea (2019.) •
Caserta (
Palača u Caserti ,
Vanvitellijev akvadukt ,
San Leucio ) (1997.) •
Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole
Banditaccia i
Monterozzi (2004.) •
Cilento i Vallo di Diano (
Paestum ,
Velia ,
samostan u Paduli ) (1998.) •
Cinque Terre ,
Portovenere i otoci (
Palmaria ,
Tino i
Tinetto ) (1997.) •
Crespi d'Adda (1995.) •
Ferrara (1995.) •
Povijesno središte Firence (1982.) •
La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) •
Hadrijanova vila (1999.) •
Ivrea ,
industrijski grad 20. stoljeća (2018.) •
Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli , Brescia , Castelseprio , Spoletu , Campello sul Clitunno , Benevento , Monte Sant'Angelo ) (2011.) •
Mantova i
Sabbioneta (2008.) •
Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) •
Medici vile i vrtovi (2013.) •
Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) •
Torre Civica, Piazza Grande i
Katedrala u Modeni (1997.) •
Povijesno središte Napulja (1995.) •
Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) •
Povijesno središte Pienze (1996.) •
Katedralni trg u Pisi (1987.) •
Pompeji ,
Herkulanej i
Oplontis (
Torre Annunziata ) (1997.) •
Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) •
Raetinska pruga 1) (2008.) •
Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije , Neonova krstionica , Arijanska krstionica , Nadbiskupska kapelica u Raveni , Nova bazilika Svetog Apolinarija , Teodorikov mauzolej , Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi ) (1996.) •
Rezidencije Savojske dinastije (1997.) •
Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) •
Sacri Monti (2003.) •
San Gimignano (1990.) •
Siena (1995.) •
Sirakuza i
Pantalica (2005.) •
Su Nuraxi (1997.) •
Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) •
Villa d'Este (2001.) •
Trulli Alberobella (1996.) •
Urbino (1998.) •
Crteži doline Val Camonica (1979.) •
Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone , Catania , Militello in Val di Catania , Modica , Noto , Palazzolo Acreide , Ragusa , Scicli ) (2002.) •
Val d'Orcia (2004.) •
Venecija i
njezina laguna (1987.) •
Verona •
Vicenza i
Paladijeve vile •
Villa del Casale (1997.) •
Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) •
Veliki lječilišni gradovi Europe (
Montecatini Terme ) (2021.)
Prirodna dobra (5) Nematerijalna (9)
1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana
2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]
3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština Cipra , Grčke , Hrvatske , Italije, Španjolske , Maroka i Portugala
6) Zajedno s više zemalja
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Italija
