Location via proxy:   [ UP ]  
[Report a bug]   [Manage cookies]                
Prijeđi na sadržaj

Bukove prašume

Izvor: Wikipedija
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Albanija Austrija
Belgija Bugarska
Hrvatska Italija
Njemačka Rumunjska
Slovačka Slovenija
Španjolska Ukrajina
Bosna i Hercegovina Češka
Poljska Francuska
Sjeverna Makedonija Švicarska
Godina uvrštenja2007. (31. zasjedanje) prošireno 2011., 2017. i 2021.
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloix
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1133

Bukove prašume je zajednički naziv za 94 lokaliteta zaštićenih bukovih šuma u 18 europskih zemalja. Od kraja posljednjeg ledenog doba, europska bukva (Fagus sylvatica) se proširila iz nekoliko izoliranih utočišta u Alpama, Karpatima, Dinaridima, Mediteranu i Pirenejima u kratkom razdoblju od nekoliko tisuća godina u procesu koji još uvijek traje. Uspješna ekspanzija na cijelom kontinentu povezana je s prilagodljivošću stabla i tolerancijom na različite klimatske, geografske i fizičke uvjete[1]. UNESCO je najprije 2007. godine upisao karpatske prašume na popis mjesta svjetske baštine u Europi, pod nazivom Bukove prašume u Karpatima. One su predstavljale izvanredan primjer nedirnutog šumskog kompleksa u umjerenom klimatskom pojasu, koji se sastoji od 10 zaštićenih područja (na 29.279 ha) u sjevernim Karpatima (6 u Ukrajini i 4 u Slovačkoj) i prostirao se na potezu duljine 185 km, od planina Rakhiv i planinakog lanca Čornohora u Ukrajini, preko hridi Poloniny do Bukovskih planina i planine Vihorlat u Slovačkoj. God. 2011. godine pridruženo im je 5 sličnih šumskih kompleksa u Njemačkoj, površine 4.391 ha, pod nazivom Drevne bukove šume u Njemačkoj. Od 2017. godine na UNESCO-ovu se popisu vode pod službenim nazivom Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe, jer su im pridružene 63 bukove šume u još 9 europskih zemalja (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Italija, Rumunjska, Slovenija i Španjolska). Uključivanjem 63 nova područja na Popis svjetske baštine dobivena je cjelovitost područja koje ima iznimnu univerzalnu vrijednost i dokaz je postglacijalnog širenja te prirodnoga i neometanog razvoja ekosustava bukovih šuma Europe. Sve države uključene u nominaciju pokazale su iznimnu posvećenost zajedničkoj suradnji i izražena je zajednička namjera za očuvanje i održivo upravljanje bukovim šumama[2] Od 2021. godine, popis je proširen na još šest europskih država (Bosna i Hercegovina, Češka, Francuska, Poljska, Sjeverna Makedonija i Švicarska), a broj zaštićenih bukovih šuma na 94, ukupne površine od 98.124,96 ha, s tampon-zonom od 294.716,32 ha[1].

Šetalište u krošnjama Hainicha (Thüringen), Njemačka

Odlike

[uredi | uredi kôd]
Nacionalni park Paklenica, Velebit, Hrvatska
Rožanski kukovi na Velebitu
Šumski rezervati Krokar (Općina Kočevje), Slovenija

Prašume su dragocjen izvor genetskog materijala bukve i drugih vrsta povezanih i ovisnih o ovom šumskom ekosustavu i izniman su primjer procesa kolonizacije i razvoja kopnenih ekosustava poslije ledenog doba, koji još uvijek traje. Ove drevne bukove šume nezamjenjive su za razumijevanje širenja bukve sjevernom polutkom u raznim okolišima.

Ove bukove šume su najcjelovitiji i najpotpuniji primjer ekoloških uzoraka i procesa europske bukve (Fagus sylvatica) u različitom prirodnom okolišu. Zbog toga su nezamjenjiv izvor za razumijevanje povijesti i evolucije ove vrste koja se rasprostire cijelom sjevernom hemisferom i ima veliki ekološki i globalni značaj.

Šuma se mora održavati (kontrola požara, konzervacija starog drveća, planinskih livada, vodenih putova i ekosustava potoka, upravljanje turizmom i nadgledanje), ali tako da se ne naruše prirodni procesi same šume. Zbog toga, npr., od tri lokacije na planini Bukovské vrchy u Slovačkoj (Havešová, Rožok i Stužica), samo Stužica ima pješačku stazu za posjetitelje (slika desno). Četvrti zaštićeni lokalitet u Slovačkoj je Kyjovský prales na Vihorlatu, a sva četiri se nalaze u slovačkom nacionalnom parku Poloniny u najistočnijem i najnenaseljenijem dijelu države.

Popis lokaliteta na UNESCO-vom popisu svjetske baštine

[uredi | uredi kôd]

Albanski lokaliteti su: Lumi i Gashit (Kukeski okrug) i Rrajca (Elbasanski okrug).[3]

Austrijski lokaliteti su: Nacionalni park Kalkalpen (Gornja Austrija) i Dürrenstein (Donja Austrija).[4]

Belgijski lokalitet je Šuma Soignes koja se sa svojih 5000 ha rasprostire kroz sve tri belgijske regije (Flandrija, Valonija i Regija glavnoga grada Bruxellesa).[5]

Bosanskohercegovački lokalitet je Prašuma Janj, zaštićeni strogi rezervat prirode na području općine Šipovo (Republika Srpska).

Bugarski lokaliteti su 9 prirodnih rezervata u Nacionalnom parku središnjeg Balkana: Boatin, Tsarichina, Kozya Stena, Steneto, Stara reka, Dzhendema, Severen Dzhendem, Sokolna i Peeshti skali.[6]

Hrvatski lokaliteti su: Nacionalni park Paklenica, Hajdučki i Rožanski kukovi i Nacionalni park Sjeverni Velebit (Ličko-senjska i Zadarska županija).[7]

Ukrajinski lokaliteti su: Čornohora, Kuzij-Trybušany, Maramaroš, Stužycja–Užok, Svydovec i Uholka–Šyrikyi Luh, te 2017. dodani Prirodni rezervat Gorgany (Ivano-Frankivska oblast), Prirodni rezervat Roztochya (Lavovska oblast), Nacionalni park Podilski Tovtry (Hmeljnička oblast), Nacionalni park Synevyr i Nacionalni park Zacharovanyi Krai (Zakarpatska oblast).

Njemački lokaliteti su: Grumsiner (Brandenburg), Hainich (Thüringen), Jasmund i Serrahner (Mecklenburg-Vorpommern), te Kellerwald-Edersee (Hessen).

Rumunjski lokaliteti su: Izvoarele Nerei, Cheile Nerei-Beușnița, Domogled-Valea Cernei, Domogled-Valea Cernei (Karaš-severinska županija), Cozia i Lotrișor (Vâlcea (županija)), Codrul secular Șinca (Brașov (županija)), Codrul secular Slătioara (Suceava (županija)), Groșii Țibleșului, Izvorul Șurii, Preluci i Strâmbu Băiuț (Maramureş (županija).[8]

Slovenski lokaliteti su šumski rezervati Krokar (Općina Kočevje) i Snežnik – Ždrocle (Općina Ilirska Bistrica i Loška dolina, općina).[9]

Španjolski lokaliteti su: Hayedos de Picos de Europa (Kastilja i León), Hayedos de Navarra (Navara) i Hayedos de Ayllón koja pripada trima pokrajinama (Madrid, Kastilja-La Mancha i Kastilja i León).[10]

Talijanski lokaliteti su šuma Sasso Fratino u Nacionalnom parku Monte Falterona i Campigna (Toskana), te 5 šuma u Nacionalnom parku Lazio i Molise (Abruzzo): Valle Cervara, Coppo Vademogna, Coppo del Principe, Coppo del Morto i Val Fondillo.[11]

  • Havešová, Nacionalni park Poloniny (Slovačka)
    Havešová, Nacionalni park Poloniny (Slovačka)
  • Stužica, Nacionalni park Poloniny (Slovačka)
    Stužica, Nacionalni park Poloniny (Slovačka)
  • Rožok, Nacionalni park Poloniny (Slovačka)
    Rožok, Nacionalni park Poloniny (Slovačka)
  • Šuma Vihorlatský u ukrajinskom parku Vihorlat (Slovačka)
    Šuma Vihorlatský u ukrajinskom parku Vihorlat (Slovačka)
  • Čornohora, rezervat biosfere Karpati (Ukrajina)
    Čornohora, rezervat biosfere Karpati (Ukrajina)
  • Uholka-Široki Luh (Ukrajina)
    Uholka-Široki Luh (Ukrajina)
  • Svidovec (Ukrajina)
    Svidovec (Ukrajina)
  • Grumsiner Forst (Brandenburg)
    Grumsiner Forst (Brandenburg)
  • Nacionalni park Kellerwald-Edersee (Hessen)
    Nacionalni park Kellerwald-Edersee (Hessen)
  • Nacionalni park Jasmund (Mecklenburg-Vorpommern)
    Nacionalni park Jasmund (Mecklenburg-Vorpommern)
  • Serrahner Urwald (Mecklenburg-Vorpommern)
    Serrahner Urwald (Mecklenburg-Vorpommern)
  • Nacionalni park Hainich (Thüringen)
    Nacionalni park Hainich (Thüringen)
  • Prašuma Janj (BIH)
    Prašuma Janj (BIH)
  • Dlaboka Reka (Sjeverna Makedonija)
    Dlaboka Reka (Sjeverna Makedonija)


Potpuni popis lokaliteta

[uredi | uredi kôd]
ID Ime i lokacija Država Koordinate Površina (ha)
1133-001 Chornohora Ukrajina 48°08′25″N 24°23′35″E / 48.14028°N 24.39306°E / 48.14028; 24.39306 (Chornohora) 2.476,8
1133-002 Kuziy-Trybushany Ukrajina 47°56′21″N 24°8′26″E / 47.93917°N 24.14056°E / 47.93917; 24.14056 (Kuziy-Trybushany) 1.369,6
1133-003 Maramarosh Ukrajina 47°56′12″N 24°19′35″E / 47.93667°N 24.32639°E / 47.93667; 24.32639 (Maramarosh) 2.243,6
1133-004 Stuzhytsia – Uzhok Ukrajina 49°4′14″N 22°3′1″E / 49.07056°N 22.05028°E / 49.07056; 22.05028 (Stuzhytsia – Uzhok) 2.532
1133-005 Svydovets Ukrajina 48°11′21″N 24°13′37″E / 48.18917°N 24.22694°E / 48.18917; 24.22694 (Svydovets) 3.030,5
1133-006 Uholka – Shyrikyi Luh Ukrajina 48°18′22″N 23°41′46″E / 48.30611°N 23.69611°E / 48.30611; 23.69611 (Uholka – Shyrikyi Luh) 11.860
1133-007 Jasmund Njemačka 54°32′53″N 13°38′43″E / 54.54806°N 13.64528°E / 54.54806; 13.64528 (Jasmund) 492,5
1133-008 Serrahn Njemačka 53°59′11″N 13°11′52″E / 53.98639°N 13.19778°E / 53.98639; 13.19778 (Serrahn) 2.568
1133-009 Grumsin Njemačka 52°59′11″N 13°53′44″E / 52.98639°N 13.89556°E / 52.98639; 13.89556 (Grumsin) 274,3
1133-010 Hainich Njemačka 51°04′43″N 10°26′08″E / 51.07861°N 10.43556°E / 51.07861; 10.43556 (Hainich) 4.085,4
1133-011 Kellerwald Njemačka 51°08′43″N 8°58′25″E / 51.14528°N 8.97361°E / 51.14528; 8.97361 (Kellerwald) 4.271,4
1133-012 Lumi i gashit Albanija 42°28′53″N 20°3′26″E / 42.48139°N 20.05722°E / 42.48139; 20.05722 (Lumi i gashit) 8.977.48
1133-013 Rrajca Albanija 41°12′11″N 20°30′2″E / 41.20306°N 20.50056°E / 41.20306; 20.50056 (Rrajca) 2.569,75
1133-014 Dürrenstei Austrija 47°46′12″N 15°2′51″E / 47.77000°N 15.04750°E / 47.77000; 15.04750 (Dürrenstei) 1.867,45
1133-015 Kalkalpen – Hintergebirg Austrija 47°44′58″N 14°28′56″E / 47.74944°N 14.48222°E / 47.74944; 14.48222 (Kalkalpen – Hintergebirg) 2.946,2
1133-016 Kalkalpen – Bodinggraben Austrija 47°47′14″N 14°21′12″E / 47.78722°N 14.35333°E / 47.78722; 14.35333 (Kalkalpen – Bodinggraben) 890,89
1133-017 Kalkalpen – Urlach Austrija 47°48′15″N 14°14′22″E / 47.80417°N 14.23944°E / 47.80417; 14.23944 (Kalkalpen – Urlach) 264,82
1133-018 Kalkalpen – Wilder Graben Austrija 47°49′59″N 14°26′1″E / 47.83306°N 14.43361°E / 47.83306; 14.43361 (Kalkalpen – Wilder Graben) 1.149,75
1133-019 Šuma Sonian - Šumski rezervat “Joseph Zwaenepoel” Belgija 50°45′23″N 4°24′58″E / 50.75639°N 4.41611°E / 50.75639; 4.41611 (Sonian Forest) 187,34
1133-020 Šuma Sonian - Grippensdelle A Belgija 50°46′54″N 4°25′36″E / 50.78167°N 4.42667°E / 50.78167; 4.42667 (Grippensdelle A) 24,11
1133-021 Šuma Sonian - Grippensdelle B Belgija 50°47′1″N 4°25′57″E / 50.78361°N 4.43250°E / 50.78361; 4.43250 (Grippensdelle B) 37,38
1133-022 Šuma Sonian - Šumski rezervat Ticton A Belgija 50°44′3″N 4°26′51″E / 50.73417°N 4.44750°E / 50.73417; 4.44750 (Ticton A) 13,98
1133-023 Šuma Sonian - Šumski rezervat Ticton B Belgija 50°43′37″N 4°25′51″E / 50.72694°N 4.43083°E / 50.72694; 4.43083 (Ticton B) 6,5
1133-024 Središnji Balkan - Rezervat Boatin Bugarska 42°48′10″N 24°16′9″E / 42.80278°N 24.26917°E / 42.80278; 24.26917 (Rezervat Boatin) 1.226.88
1133-025 Središnji Balkan - Rezervat Caričina Bugarska 42°46′32″N 24°24′18″E / 42.77556°N 24.40500°E / 42.77556; 24.40500 (Rezervat Caričina) 1.485,81
1133-026 Središnji Balkan - Rezervat Kozja stena Bugarska 42°47′47″N 24°31′29″E / 42.79639°N 24.52472°E / 42.79639; 24.52472 (Rezervat Kozja stena) 644,43
1133-027 Središnji Balkan - Rezervat Stara reka Bugarska 42°44′43″N 24°42′26″E / 42.74528°N 24.70722°E / 42.74528; 24.70722 (Rezervat Stara reka) 2.466,1
1133-028 Središnji Balkan - Rezervat Severen Džendem Bugarska 42°42′11″N 24°49′8″E / 42.70306°N 24.81889°E / 42.70306; 24.81889 (Rezervat Severen Džendem) 591,2
1133-029 Središnji Balkan - Rezervat Džendema Bugarska 42°41′44″N 24°58′23″E / 42.69556°N 24.97306°E / 42.69556; 24.97306 (Rezervat Džendema) 1.774,12
1133-030 Središnji Balkan - Rezervat Severen Džendem Bugarska 42°44′44″N 24°56′5″E / 42.74556°N 24.93472°E / 42.74556; 24.93472 (Rezervat Severen Džendem) 926,37
1133-031 Središnji Balkan - Rezervat Piš skali Bugarska 42°45′54″N 25°4′29″E / 42.76500°N 25.07472°E / 42.76500; 25.07472 (Rezervat Piš skali) 1.049,1
1133-032 Središnji Balkan - Rezervat Sokolna Bugarska 42°41′52″N 25°8′18″E / 42.69778°N 25.13833°E / 42.69778; 25.13833 (Rezervat Sokolna) 824,9
1133-033 Hajdučki i Rožanski kukovi Hrvatska 44°45′59″N 15°0′39″E / 44.76639°N 15.01083°E / 44.76639; 15.01083 (Hajdučki i Rožanski kukovi) 1.289,11
1133-034 Nacionalni park Paklenica - Suva draga-Klimenta Hrvatska 44°20′26″N 15°30′1″E / 44.34056°N 15.50028°E / 44.34056; 15.50028 (Suva draga-Klimenta) 1.241,04
1133-035 Nacionalni park Paklenica - Oglavinovac-Javornik Hrvatska 44°23′4″N 15°26′59″E / 44.38444°N 15.44972°E / 44.38444; 15.44972 (Oglavinovac-Javornik) 790,74
1133-036 Abruzzo, Lazio & Molise - Valle Cervara Italija 41°49′56″N 13°43′43″E / 41.83222°N 13.72861°E / 41.83222; 13.72861 (Valle Cervara) 119,7
1133-037 Abruzzo, Lazio & Molise - Selva Moricento Italija 41°50′49″N 13°42′20″E / 41.84694°N 13.70556°E / 41.84694; 13.70556 (Selva Moricento) 192,7
1133-038 Abruzzo, Lazio & Molise - Coppo del Morto Italija 41°51′37″N 13°50′48″E / 41.86028°N 13.84667°E / 41.86028; 13.84667 (Coppo del Morto) 104,71
1133-039 Abruzzo, Lazio & Molise - Coppo del Principe Italija 41°47′15″N 13°44′39″E / 41.78750°N 13.74417°E / 41.78750; 13.74417 (Coppo del Principe) 194,49
1133-040 Abruzzo, Lazio & Molise - Val Fondillo Italija 41°45′15″N 13°53′9″E / 41.75417°N 13.88583°E / 41.75417; 13.88583 (Val Fondillo) 325,03
1133-041 Monte Cimino Italija 42°24′31″N 12°12′11″E / 42.40861°N 12.20306°E / 42.40861; 12.20306 (Monte Cimino) 57,54
1133-042 Monte Raschio Italija 42°10′25″N 12°9′40″E / 42.17361°N 12.16111°E / 42.17361; 12.16111 (Monte Raschio) 73,73
1133-043 Sasso Fratino Italija 43°50′40″N 11°48′11″E / 43.84444°N 11.80306°E / 43.84444; 11.80306 (Sasso Fratino) 781,43
1133-044 Cheile Nerei-Beușnița Rumunjska 44°54′19″N 21°48′40″E / 44.90528°N 21.81111°E / 44.90528; 21.81111 (Cheile Nerei-Beușnița) 4.292,27
1133-045 Codrul secular Șinca Rumunjska 45°40′0″N 25°10′14″E / 45.66667°N 25.17056°E / 45.66667; 25.17056 (Codrul secular Șinca) 338,24
1133-046 Codrul Secular Slătioara Rumunjska 47°26′36″N 25°37′39″E / 47.44333°N 25.62750°E / 47.44333; 25.62750 (Codrul Secular Slătioara) 609,12
1133-047 Cozia - Masivul Cozia Rumunjska 45°19′54″N 24°19′32″E / 45.33167°N 24.32556°E / 45.33167; 24.32556 (Cozia - Masivul Coziaa) 2.285,86
1133-048 Cozia – Lotrisor Rumunjska 45°17′43″N 24°15′33″E / 45.29528°N 24.25917°E / 45.29528; 24.25917 (Cozia – Lotrisor) 1.103,3
1133-049 Domogled - Valea Cernei - Domogled-Coronini- Bedina Rumunjska 44°56′31″N 22°28′7″E / 44.94194°N 22.46861°E / 44.94194; 22.46861 (Domogled-Coronini- Bedina) 5.110,63
1133-050 Domogled - Valea Cernei - Iauna Craiovei Rumunjska 45°6′31″N 22°34′41″E / 45.10861°N 22.57806°E / 45.10861; 22.57806 (Iauna Craiovei) 3.517,36
1133-051 Domogled - Valea Cernei - Ciucevele Cerne Rumunjska 45°14′40″N 22°49′23″E / 45.24444°N 22.82306°E / 45.24444; 22.82306 (Ciucevele Cerne) 1.104,27
1133-052 Groșii Țibleșului – Izvorul Șurii Rumunjska 47°32′59″N 24°11′9″E / 47.54972°N 24.18583°E / 47.54972; 24.18583 (Izvorul Șurii) 210,55
1133-053 Groșii Țibleșului – Preluci Rumunjska 47°32′5″N 24°13′13″E / 47.53472°N 24.22028°E / 47.53472; 24.22028 (Preluci) 135,82
1133-054 Izvoarele Nerei Rumunjska 45°7′21″N 22°3′59″E / 45.12250°N 22.06639°E / 45.12250; 22.06639 (Izvoarele Nerei) 4.677,21
1133-055 Strimbu Băiuț Rumunjska 47°37′33″N 24°4′23″E / 47.62583°N 24.07306°E / 47.62583; 24.07306 (Strimbu Băiuț) 598,14
1133-056 Krokar Slovenija 45°32′31″N 14°46′8″E / 45.54194°N 14.76889°E / 45.54194; 14.76889 (Krokar) 74,5
1133-057 Snežnik-Ždrocle Slovenija 45°35′5″N 14°27′19″E / 45.58472°N 14.45528°E / 45.58472; 14.45528 (Snežnik-Ždrocle) 720,24
1133-058 Hayedos de Ayllon - Tejera Negra Španjolska 41°14′3″N 3°23′19″W / 41.23417°N 3.38861°W / 41.23417; -3.38861 (Tejera Negra) 255,52
1133-059 Hayedos de Ayllon - Montejo Španjolska 41°6′44″N 3°29′58″W / 41.11222°N 3.49944°W / 41.11222; -3.49944 (Montejo) 71,79
1133-060 Hayedos de Navarra – Lizardoia Španjolska 43°0′23″N 1°6′46″W / 43.00639°N 1.11278°W / 43.00639; -1.11278 (Lizardoia) 63,97
1133-061 Hayedos de Navarra – Aztaparreta Španjolska 42°54′39″N 0°48′58″W / 42.91083°N 0.81611°W / 42.91083; -0.81611 (Aztaparreta) 171,06
1133-062 Hayedos de Picos de Europa - Cuesta Fria Španjolska 43°10′21″N 4°59′16″W / 43.17250°N 4.98778°W / 43.17250; -4.98778 (Cuesta Fria) 171,06
1133-063 Hayedos de Picos de Europa - Canal de Asotin Španjolska 43°10′16″N 4°53′21″W / 43.17111°N 4.88917°W / 43.17111; -4.88917 (Canal de Asotin) 109,58
1133-064 Gorgany Ukrajina 48°28′19″N 24°17′58″E / 48.47194°N 24.29944°E / 48.47194; 24.29944 (Gorgany) 753,48
1133-065 Roztochya Ukrajina 49°57′44″N 23°38′58″E / 49.96222°N 23.64944°E / 49.96222; 23.64944 (Roztochya) 384,81
1133-066 Satanіvska Dacha Ukrajina 49°10′26″N 26°14′56″E / 49.17389°N 26.24889°E / 49.17389; 26.24889 (Satanіvska Dacha) 212,01
1133-067 Synevyr – Darvaika Ukrajina 48°29′14″N 23°44′56″E / 48.48722°N 23.74889°E / 48.48722; 23.74889 (Darvaika) 1.588,46
1133-068 Synevyr – Kvasovets Ukrajina 48°23′6″N 23°42′46″E / 48.38500°N 23.71278°E / 48.38500; 23.71278 (Kvasovets) 561,62
1133-069 Synevyr – Strymba Ukrajina 48°27′11″N 23°47′48″E / 48.45306°N 23.79667°E / 48.45306; 23.79667 (Strymba) 260,65
1133-070 Synevyr – Vilshany Ukrajina 48°21′20″N 23°39′36″E / 48.35556°N 23.66000°E / 48.35556; 23.66000 (Vilshany) 454,31
1133-071 Zacharovanyi Krai – Irshavka Ukrajina 48°21′20″N 23°5′23″E / 48.35556°N 23.08972°E / 48.35556; 23.08972 (Irshavka) 93,97
1133-072 Zacharovanyi Krai – Velykyi Dil Ukrajina 48°25′21″N 23°9′42″E / 48.42250°N 23.16167°E / 48.42250; 23.16167 (Velykyi Dil) 1.164,16
1133-073 Prašuma Janj Bosna i Hercegovina 44°8′48″N 17°16′52″E / 44.14667°N 17.28111°E / 44.14667; 17.28111 (Prašuma Janj) 295,04
1133-074 Forêt de la Bettlachstock Švicarska 47°13′22″N 7°24′43″E / 47.22278°N 7.41194°E / 47.22278; 7.41194 (Forêt de la Bettlachstock) 195,43
1133-075 Valli di Lodano, Busai i Soladino (šumski rezervati) Švicarska 46°15′49″N 8°39′11″E / 46.26361°N 8.65306°E / 46.26361; 8.65306 (Valli di Lodano, Busai i Soladino) 806,78
1133-076 Gorje Jizera Češka 50°51′30″N 15°9′20″E / 50.85833°N 15.15556°E / 50.85833; 15.15556 (Jizera) 444,81
1133-077 Chapitre Francuska 44°38′4″N 5°59′55″E / 44.63444°N 5.99861°E / 44.63444; 5.99861 (Chapitre) 371,3
1133-078 Grand Ventron Francuska 47°58′20″N 6°56′23″E / 47.97222°N 6.93972°E / 47.97222; 6.93972 (Grand Ventron) 319,4
1133-079 Massane Francuska 42°28′58″N 3°1′45″E / 42.48278°N 3.02917°E / 42.48278; 3.02917 (Massane) 229,5
1133-080 Falascone (Foresta Umbra) Italija 41°48′21″N 15°58′41″E / 41.80583°N 15.97806°E / 41.80583; 15.97806 (Falascone) 254,3
1133-081 Pavari-Sfilzi (Foresta Umbra) Italija 41°50′20″N 16°1′25″E / 41.83889°N 16.02361°E / 41.83889; 16.02361 (Pavari-Sfilzi) 667,13
1133-082 Cozzo Ferriero (Nacionalni park Pollino) Italija 39°54′19″N 16°6′4″E / 39.90528°N 16.10111°E / 39.90528; 16.10111 (Cozzo Ferriero) 95,75
1133-083 Pollinello (Nacionalni park Pollino) Italija 39°53′43″N 16°11′54″E / 39.89528°N 16.19833°E / 39.89528; 16.19833 (Pollinello) 477,94
1133-084 Valle Infernale Italija 38°7′55″N 15°57′41″E / 38.13194°N 15.96139°E / 38.13194; 15.96139 (Valle Infernale) 320,79
1133-085 Dlaboka Reka Sjeverna Makedonija 41°45′47″N 20°35′16″E / 41.76306°N 20.58778°E / 41.76306; 20.58778 (Dlaboka Reka) 193,27
1133-086 Gornja litica i dolina Gorna Solinka (Bieszczady) Poljska 49°5′58″N 22°33′24″E / 49.09944°N 22.55667°E / 49.09944; 22.55667 (Gornja litica i dolina Gorna Solinka) 1.506,05
1133-087 Polonina Wetlinska i Smerek (Bieszczady) Poljska 49°10′51″N 22°30′12″E / 49.18083°N 22.50333°E / 49.18083; 22.50333 (Polonina Wetlinska i Smerek) 1.178,03
1133-088 Dolina potoka Terebowiec (Bieszczady) Poljska 49°5′37″N 22°43′29″E / 49.09361°N 22.72472°E / 49.09361; 22.72472 (Dolina potoka Terebowiec) 201
1133-089 Dolina potoka Wolosatka (Bieszczady) Poljska 49°4′1″N 22°44′4″E / 49.06694°N 22.73444°E / 49.06694; 22.73444 (Dolina potoka Wolosatka) 586,66
1133-090 Prašuma Havešová (Poloniny) Slovačka 49°0′35″N 22°20′14″E / 49.00972°N 22.33722°E / 49.00972; 22.33722 (Prašuma Havešová) 167,86
1133-091 Rožok (Poloniny) Slovačka 48°58′40″N 22°27′52″E / 48.97778°N 22.46444°E / 48.97778; 22.46444 (Rožok) 74,35
1133-092 Stužica - Bukovské Vrchy (Poloniny) Slovačka 49°5′3″N 22°29′42″E / 49.08417°N 22.49500°E / 49.08417; 22.49500 (Stužica - Bukovské Vrchy) 1.742,26
1133-093 Udava (Poloniny) Slovačka 49°10′31″N 22°13′39″E / 49.17528°N 22.22750°E / 49.17528; 22.22750 (Udava) 455,79
1133-094 Vihorlat Slovačka 48°54′56″N 22°11′13″E / 48.91556°N 22.18694°E / 48.91556; 22.18694 (Vihorlat) 1.552,75

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Ancient and Primeval Beech Forests of the Carpathians and Other Regions of Europe, UNESCO (engl.) Pristupljeno 12. lipnja 2022.
  2. ↑ Bukove šume Sjevernog Velebita i Paklenice na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, hina.hr 7. srpnja 2017.
  3. ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
  4. ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
  5. ↑ Extension du bien inscrit sur la liste du patrimoine mondial: Forêts primaires de hêtres des Carpates (Slovaquie, Ukraine) et anciennes forêts de hêtres d’Allemagne (Allemagne) (fr.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
  6. ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
  7. ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 10. srpnja 2017.
  8. ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
  9. ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
  10. ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
  11. ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Češkoj
Kulturna dobra (15)
Český Krumlov (1992.)  · Hodočasnička crkva sv. Ivana Nepomuka (1994.)  · Povijesno selo Holašovice (1998.)  · Krajolik za uzgoj i osposobljavanje konja za svečane kočije u Kladruby nad Labem (2019.)  · Palača Kroměříž s parkom (1998.)  · Kutná Hora (1995.)  · Lednice–Valtice (1996.)  ·  Dvorac Litomyšl (1999.)  · Stup Presvetog Trojstva u Olomoucu (2000.)  · Povijesno središte Praga (1992.)  · Povijesno središte Telča (1992.)  · Židovska četvrt i Bazilika sv. Prokopija u Třebíču (2003.)  · Veliki lječilišni gradovi Europe (Frantiskovy Lazne, Karlovy Vary i Mariánské Lázně) (2021.)  · Vila Tugendhat u Brnu (2001.)
Češka zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2021.)
Nematerijalna svjetska baština (5)
Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj1) (2016.)  · Slovački verbunk, regrutacijski ples (2008.)  · Sokolarstvo2) (2010.)  · Pokladni običaji u području Hlinecko (2010.)  · Povorka kraljeva u jugoistočnoj Češkoj (2011.)

1) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  2) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  3) Zajednička svjetska baština 18 europskih zemalja 

v • u
Svjetska baština u Ukrajini
Kulturna dobra (6)Ukrajinska zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.)
Nematerijalna svjetska baština (2)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine  3) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  * Svjetska baština u opasnosti

v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [4]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

v • u
Svjetska baština u Austriji
Kulturna baština (11)
Povijesno središte Beča (2001.) • Povijesno središte Graza i Dvorac Eggenberg (1999.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio), Zajedno s Njemačkom i Slovačkom (2021.) • Hallstatt-Dachstein u području Salzkammerguta (1997.) • Nacionalni park Nežidersko jezero1) (2001.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Povijesno središte Salzburga 1996.) • Dvorac Schönbrunn (1996.) • Željeznica Semmering (1998.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden bei Wien) (2021.) • Dolina Wachau (2000.)
Austrijska zastava
Prirodna baština (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna svjetska baština (3)

1) Zajednička svjetska baština s Mađarskom 2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja 3) Zajedno s 12 drugih europskih zemalja 4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja 

v • u
Svjetska baština u Belgiji
Kulturna dobra (14)
Povijesno središte Bruggea (2000.) • Grand Place u Bruxellesu (1998.) • Građevine Victora Horte u Bruxellesu (2000.) • Palača Stoclet u Bruxellesu (2009.) • Flandrijski Béguinage (naselja beginskog sestrinstva) (1998.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu1) (2016.) • Muzej Plantin-Moretus u Antwerpenu (2005.) • Neolitski rudnik kremena Spiennes (2000.) • Ustave na Središnjem valonskom kanalu (1998.) • Katedrala Notre-Dame u Tournaiju (2000.) • Kolonije dobrohotnosti, zajedno s Nizozemskoj (2021.) • Važni Valonski rudnici (2012.) • Lječilišni grad Spa (2021.) • Zvonici u Belgiji i Francuskoj2) (1999.)
Belgijska zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)
Karneval Aalst (2010.) • Karneval Binche (2008.) • Koračnice Entre-Sambre-et-Meuse (2012.) • Houtem Jaarmarkt, anualni zimski sajam i stočna tržnica u selu Sint-Lievens-Houtem • Krakelingen i Tonnekensbrand, svečanost kruha i vatre o svršetku zime u Geraardsbergenu (2010.) • Leuvenski generacijski repertoar (2011.) • Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu (2013.) • Pivska kultura u Belgiji (2016.) • Procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj4) (2008.) • Procesija svete krvi u Bruggeu • Sokolarstvo5) (2012.)

2) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [5]  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja 

v • u
Svjetska baština u Bugarskoj
Kulturna dobra (7)
Bojanska crkva u Sofiji (1979.) • Crkve u stijenama Ivanova (1979.) • Tračanska grobnica u Kazanlăku (1979.) • Madarski konjanik (1979.) • Stari grad Nеsebăr (1983.) • Manastir Rila (1983.) • Tračanska grobnica u Sveštarima (1985.)
Bugarska zastava
Prirodna dobra (3)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2017.) • Nacionalni park Pirin (1983.) • Rezervat Srebrna (1983.)
Nematerijalna
svjetska baština (5)
Bistričke babe, arhajska polifonija, plesovi i rituali oblasti Šopluk (2008.) • Tradicionalno tkanje tepiha iz Čiprovaca (2014.) • Martenica, kulturni običaji proslave 1. ožujka2) (2017.) • Nestinarstvo stari paganski vatreni ritual na dan sv. Konstantina i Helene (2009.) • Surva, pučki festival oblasti Pernik (2015.)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [6]  2) Zajednička svjetska baština zajedno s Makedonijom, Moldavijom i Rumunjskom 

v • u
Svjetska baština u Bosni i Hercegovini
Kulturna dobra (3)
Most Mehmed-paše Sokolovića (2007.) • Stari most i stari dio grada Mostara (2005.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici1) (2016.)
Zastava BiH
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume (2007.) • Vjetrenica (2024.)
Nematerijalna svjetska baština (5)
Berba trave na Ozrenu (2018.) • Konjičko drvorezbarstvo (2016.) Strljanica (2020.) • Tradicija uzgoja lipicanaca2) (2022.) • Tradicionalni vez iz Zmijanja (2014.)

1) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske 

2) Zajednička svjetska baština Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Mađarske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke
v • u
Svjetska baština u Hrvatskoj
Kulturna baština (8)
Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Dubrovnik (1979.) • Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.)
Hrvatska zastava
Prirodna baština (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.) • Plitvička jezera (1979.)
Nematerijalna
svjetska baština (22)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Međimurska popevka (2018.) • Nijemo kolo (2011.) • Ojkanje (2010.) • Pljočkanje5) (2022.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Sokolarstvo6) (2021.) • Suhozid7) (2018.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Tradicija uzgoja lipicanaca8) (2022.) • Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Transhumanca (2023.) 6)
v • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (43)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (6)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  6) Francuski prekomorski posjedi  

v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [8]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

v • u
Svjetska baština u Rumunjskoj
Kulturna dobra (7)
Manastir Horezu (1993.) • Drvene crkve Maramureşa (1999.) • Moldovske oslikane crkve (1993.) • Dačanske utvrde u brdima Orăştie (1999.) • Rudarski krajolik Roșia Montană (2021.) • Povijesno središte Sighişoara (1999.) • Transilvanijske utvrđene crkve (1993.)
Rumunjska zastava
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe3) (2017.) • Delta Dunava (1991.)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Căluş (2008.) • Colindat, božićni obred muških skupina (2013.) • Doina (2009.) • Umješnost izrade Horezu keramike (2012.) • Momački plesovi u Rumunjskoj (2015.) • Tradicionalni zidni tepisi u Rumunjskoj i Moldaviji1)* (2015.) • Martisor, kulturni običaji proslave 1. ožujka2) (2015.)

1) Zajednička svjetska baština zajedno s Moldavijom  2) Zajednička svjetska baština zajedno s Makedonijom, Moldavijom i Bugarskom  2) Zajednička svjetska baština 18 zemalja Europe

v • u
Svjetska baština u Poljskoj
Kulturna baština (14)
Sabirni logor Auschwitz (1979.) • Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj (2003.) • Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata1) (2013.) • Dvorana stoljetnice u Wroclawu (2006.) • Crkve mira u Jaworu i Świdnici (2001.) • Maniristički samostan i hodočasnički park Kalwaria Zebrzydowska (1999.) • Krakovsko staro mjesto (1978.) • Teutonska utvrda u Malborku (1997.) • Park Muzakowski2) (2004.) • Tarnowskie Góry, rudnik i njegov vodovodni sustav (2017.) • Srednjevjekovni dio grada Toruńa (1997.) • Povijesno središte Varšave (1980.) • Rudnici soli Wieliczke i Bochnie (1978.) • Stari dio grada Zamośća (1992.)
Poljska državna zastava
Prirodna baština (1)

1) Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Poljske i Bjelorusije 

v • u
Svjetska baština u Slovačkoj
Kulturna dobra (6)
Rudarski grad Banská Štiavnica (1993.) • Povijesno središte Bardejova (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio)4) (2021.) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) (1993.) • Slovačke drvene crkve na Karpatima (2008.) • Selo Vlkolínec (1993.)
Slovačka zastava
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) (1995.)
Nematerijalna
svjetska baština (5)
Fujara i njezina glazba (2008.) • Kultura gajdi (2015.) • Višeglasno pjevanje Horehronie (2017.) • Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj3) (2016.) • Glazba iz Terchová (2013.)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [9]  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  4) Zajednička svjetska baština Njemačke, Austrije i Slovačke 

v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [10]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [11] 

v • u
Svjetska baština u Švicarskoj
Kulturna baština (9)
Povijesno središte Berna (1983.) • Tri dvorca, obrambene zidine i gradska jezgra Bellinzona (2000.) • Urbanizam urarskih gradova La Chaux-de-Fonds i Le Locle (2009.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Terasasti vinogradi Lavauxa (2007.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Müstairski samostan Svetog Ivana u Val Müstairu (1983.) • Kneževska opatija St. Gallen sa zadužbinskom bibliotekom i crkvom (1983.)
Švicarska zastava
Prirodna baština (3)
Tektonski geotop Arena Sardona kantona Glarus (2008.) • Alpsko područje Jungfrau-Aletsch između Wengena i Fiescha (2002.) • Monte San Giorgio1) (2003.)
Nematerijalna svjetska baština (2)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [12] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bukove_prašume&oldid=7011787"