The 2011 population census recorded 4,290,612 residents of Croatia among which 584,947 or 13.7% were born abroad. Even though the most of them were born in Bosnia and Herzegovina (70% or 409,357) no research was conducted about this... more
The 2011 population census recorded 4,290,612 residents of Croatia among which 584,947 or 13.7% were born abroad. Even though the most of them were born in Bosnia and Herzegovina (70% or 409,357) no research was conducted about this significant group of immigrants. This paper analyses the migration flows between Bosnia and Herzegovina and Croatia during the last 60 years, especially focusing on demographic data available from diverse secondary sources and data on migration history and transnational activities obtained through empirical study ?The Effects of Immigration from Bosnia and Herzegovina on the Sociodemographic Development of Croatian Urban Areas?. The survey was conducted in 2014 in Sesvete, district of City of Zagreb on a judgemental/purposive sample of 301 adult Croatian residents born in Bosnia and Herzegovina. Historical events (especially war) and economic developments had the influence on the number of immigrants as well as their motivation and decision to move from ...
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
The process of urban concentration of the population of Croatia and its ageing can be compared with similar trends worldwide. In the Croatian urban system, Zagreb stands out as the biggest and most important demographic, political,... more
The process of urban concentration of the population of Croatia and its ageing can be compared with similar trends worldwide. In the Croatian urban system, Zagreb stands out as the biggest and most important demographic, political, economic and cultural centre. After decades-long continuous growth, both Zagreb and the whole of Croatia registered a decrease in total population for the first time over the last 1991-2001 inter-census period, but at the same time a considerable increase in old population as well. All analytical indicator values of the population structure according to age show intense population ageing to be a characteristic of Zagreb at the beginning of the 21st century. The aim of this paper is to examine, on the example of Zagreb, the causes and consequences of population ageing in urban areas from a demo-geographic and sociological aspect. The age structure analysis of the Zagreb populationis based on the last three censuses held in 1981, 1991 and 2001, while spatia...
Research Interests:
U članku se analiziraju osnovni demografski procesi u Republici Hrvatskoj (NUTS 1), u njenim statističkim makroregijama (NUTS 2) i županijama (NUTS 3) u među-popisnom razdoblju 2001.-2011. U teorijskom dijelu raspravlja se o optimalnom... more
U članku se analiziraju osnovni demografski procesi u Republici Hrvatskoj (NUTS 1), u njenim statističkim makroregijama (NUTS 2) i županijama (NUTS 3) u među-popisnom razdoblju 2001.-2011. U teorijskom dijelu raspravlja se o optimalnom ustroju i uspostavi statističkih makroregija te o utjecaju demografskih čimbenika na njihovo formiranje. Autori se kritički postavljaju prema kvaliteti i sadržaju pojedinih demografskih kategorija u posljednjem popisu stanovništva te njegovoj neusporedi-vosti s prethodnim popisima. I nadalje je prisutna depopulacija srednjeg intenzite-ta, međutim teritorijalno veliki dio hrvatskog prostora zahvaćen je tim nepovoljnim obilježjem općega kretanja. Naime samo su Grad Zagreb i Zagrebačka županija u Kontinentalnoj Hrvatskoj u posljednjemu desetljetnome međupopisnom razdoblju zabilježili porast broja stanovnika, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj takav slučaj samo u Zadarskoj i Istarskoj županiji. Obje sastavnice općega kretanja stanovništva Hrvat-ske, prirodno kretanje i migracijski saldo, imaju negativni predznak. Od 21 NUTS 3 jedinice samo su dvije imale prirodni prirast (Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska), dok su ostale županije, pa čak i imigracijske, registrirale prirod-ni pad stanovništva. Iz migracijskih podataka očito je da se Hrvatska demografski polarizirala na Zagreb i okolicu kao gospodarsko i demografsko središte države te na priobalne županije, koje gospodarski razvoj i donekle migracijsku atraktivnost uglavnom temelje na još uvijek ekonomski atraktivnom turizmu. Većina županija Kontinentalne Hrvatske čini slabo razvijena, periferna područja depopulacije i opće-nito demografskog nazadovanja.
Research Interests:
U radu se analizira drugi dio rezultata empirijskog istraživanja provedenog u naseljima općine Gornja Rijeka, čiji je cilj bio proširiti spoznaje o uvjetima koji određu-ju kvalitetu života stanovništva ruralnih područja Hrvatske. Prema... more
U radu se analizira drugi dio rezultata empirijskog istraživanja provedenog u naseljima općine Gornja Rijeka, čiji je cilj bio proširiti spoznaje o uvjetima koji određu-ju kvalitetu života stanovništva ruralnih područja Hrvatske. Prema definiciji Cumminsa (1997.), materijalno blagostanje jedan je od temeljnih kompozitnih pokazatelja ukupne kvalitete života. Za potrebe ovoga rada mjereno je pitanjima o kvaliteti stanovanja, opremljenosti stanova elementarnom infrastrukturom i trajnim potrošnim dobrima, materijalnim stanjem (prihodima) kućanstva i ulozi poljoprivrede kao temeljne gospodarske grane u ukupnoj materijalnoj slici ruralnog kućanstva. Za potrebe istraživanja 2012. godine provedena je anketa na uzorku od 170 ispitanika u dobi od 18 do 60 godina, s podjednakim brojem muškaraca i žena. U hrvatskom selu 1960-ih godina započinje modernizacija u području stanovanja izgradnjom komunalne infrastrukture, značajnim poboljšanjem u kvaliteti izgradnje kuća, povećanjem stambenog prostora, ali i usvajanjem modernih sredstava za rad.
Research Interests:
The way an individual spends leisure time in his/her environment is one of the factors that influence his/her quality of life Due to the features of space (natural and anthropogenic environment), size and structure of settlement,... more
The way an individual spends leisure time in his/her environment is one of the factors that influence his/her quality of life Due to the features of space (natural and anthropogenic environment), size and structure of settlement, population, the prevailing economic branch and other attributes – the Municipality of Gornja Rijeka was selected for a case study in researching population’s quality of life in rural areas. The research was conducted by using the method of surveying during November and December of 2012 on a non-proportional judgment sample of170 examinees aged 18-60. The aim of the paper is to analyze part of results of the research through which the ways of spending leisure time were studied. In estimating the overall quality of life of the population in the selected area the focus was on the possibilities to engage in leisure activities in the settlements where they reside. The ways and the quality of spending leisure time were measured by closed type questions referring to ways and frequency of doing certain activities, and were later analyzed in relation to the selected sociodemographic variables (the examinee’s age, sex, marital status, household size), the health status and the personal income of an individual, whether they live from agriculture, patterns of support and sociability, perception of personal quality of life and the quality of life in the settlements where the examinees live. The results of factor analysis applied to 14 variables (leisure time activities) confirmed five factors by which it is possible to describe the way of spending leisure time for an inhabitant of a selected rural area – urban dimension, traditional dimension, sociability, hobbies and media. One of the conclusions of the research was that, in parallel to the decrease of differences in the rural and urban populations’ ways of life (especially when it comes to population aged 18-60), the differences in spending leisure time also decrease. It is primarily explained by an increasing employment of the rural population in non-agricultural activities, better transport connections between villages and cities and modern communication possibilities of rural households (internet). Also, the research has confirmed that the possibilities (infrastructure and organization) of leisure activities in the settlement where an individual lives significantly influence the overall quality of life estimate.
Research Interests:
According to the 2011 census, among the 584,947 people born abroad who live in Croatia 70 per cent were born in Bosnia and Herzegovina (B&H). With the aim of determining the perception of acceptance and sense of belonging to the new... more
According to the 2011 census, among the 584,947 people born abroad who live in Croatia 70 per cent were born in Bosnia and Herzegovina (B&H). With the aim of determining the perception of acceptance and sense of belonging to the new social environment, i.e. the City of Zagreb and Croatia, this paper presents the results of empirical research conducted on judgemental/purposive sample (N = 301) of adult Croatian citizens born in B&H and living in Zagreb-Sesvete. The results suggest that, on average, the immigrants from B&H feel very accepted in the local community, and their origin is not an obstacle to acceptance and adaptation to the social environment. They also cherish their relationships with neighbours. Furthermore, they show a higher level of sense of belonging to the city and the country in which they live as opposed to the country of origin.
Research Interests:
Prema popisima stanovništva od 1948. među stanovnicima Hrvatske rođenima u inozemstvu najviše je doseljenih iz Bosne i Hercegovine (BiH). U radu se analiziraju migracijski tokovi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u posljednjih... more
Prema popisima stanovništva od 1948. među stanovnicima Hrvatske rođenima u inozemstvu najviše je doseljenih iz Bosne i Hercegovine (BiH). U radu se analiziraju migracijski tokovi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u posljednjih šezdeset godina te demografski podaci o doseljenicima u Republiku Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine, što se dodatno podupire re-zultatima istraživanja "Utjecaj doseljavanja iz Bosne i Hercegovine na socio-demografski razvoj hrvatskih urbanih regija". Anketno istraživanje provedeno je 2014. u Sesvetama, "doseljeničkoj" gradskoj četvrti Zagreba, na prosudbenom uzorku stanovnika Hrvatske sta-rijih od 18 godina rođenih u Bosni i Hercegovini. U radu se donose rezultati vezani uz njihovu migracijsku povijest (vrijeme i motivi iseljavanja, mjesto odakle su se doselili i ranije migracijsko iskustvo te namjera o trajnom ostanku u Hrvatskoj) te odabrane transnacio-nalne aktivnosti. Provedene analize ukupnog iseljavanja iz Bosne i Hercegovine upućuju na postojanje dvaju osnovnih motiva doseljavanja u Hrvatsku: do kraja 1980-ih migracije su prvenstveno bile potaknute ekonomskom nerazvijenošću zemlje podrijetla, dok se 1990-ih mijenja migracijski obrazac te umjesto radnih dominiraju prisilne migracije uzrokovane ra-tom u BiH. Ispitanici u istraživanju u najvećoj su se proporciji u Hrvatsku doselili u 1990-ima te su u najvećem udjelu etnički Hrvati, a gotovo svi imaju hrvatsko državljanstvo. Go-ovo dvije trećine ispitanika (63,1%) do konačnog preseljenja u Hrvatsku nije imalo nikakvo migracijsko iskustvo, a preko 90% namjerava trajno ostati živjeti u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju aktivne transnacionalne veze doseljenika koje pripadaju društvenoj i kulturnoj kategoriji aktivnosti.
Research Interests:
U radu je analiziran razvoj stambenih zona Splita nakon Drugog svjetskog rata, od perioda stambene krize (1945.-1957.), programirane izgradnje (1958.-1970.) i izgradnje Splita 3 (1971.-1990.) do prevladavajuće nekontrolirane izgradnje... more
U radu je analiziran razvoj stambenih zona Splita nakon Drugog svjetskog rata, od perioda stambene krize (1945.-1957.), programirane izgradnje (1958.-1970.) i izgradnje Splita 3 (1971.-1990.) do prevladavajuće nekontrolirane izgradnje nakon 1991. Prikazane su karakteristike stambenog fonda Splita i provedena je tipologija stambenih naselja. Noviji stihijski razvoj stambenih naselja Splita doveo je do devastacije okoliša i produbljavanja gospodarskih i socijalnih problema grada.
U radu se razmatra značenje migracije u suvremenome demografskom razvoju Rijeke i njezina priobalja. Analiza je pokazala da je Grad Rijeka demografski regresivno područje iz kojeg se odvija dekoncentracija stanovništva uglavnom prema... more
U radu se razmatra značenje migracije u suvremenome demografskom razvoju Rijeke i njezina priobalja. Analiza je pokazala da je Grad Rijeka demografski regresivno područje iz kojeg se odvija dekoncentracija stanovništva uglavnom prema prigradskim naseljima. Istovremeno je priobalje prostor demografskog rasta koji je posljedica visokih imigracijskih stopa, dok je prirodno kretanje negativno, međutim nije takva intenziteta kao kod gradske riječke populacije. Usporedba vitalnog indeksa i podataka o migraciji upućuje na visoki stupanj povezanosti doseljavanja i prirodnoga kretanja, pa tako naselja bližega gravitacijskog područja, koja su prostor snažnog doseljavanja 90-ih godina 20. i prvoga desetljeća 21. stoljeća, imaju izraziti demografski rast i pozitivnu biodinamiku stanovništva. U usporedbi s njima naselja širega gravitacijskog područja imaju slabiji intenzitet trajnog preseljavanja stanovništva te znatno nepovoljnije ukupno i prirodno kretanje. Na temelju utvrđenoga demografskog s...
In the last inter-census period, between 1991 and 2001, Rijeka recorded population decrease for the first time after World War II as the result of negative natural movement and negative net migration. At the same time the number of... more
In the last inter-census period, between 1991 and 2001, Rijeka recorded population decrease for the first time after World War II as the result of negative natural movement and negative net migration. At the same time the number of inhabitants in the suburban region increased owing exactly to in-migration. Besides migration characteristics analysis of the population of the city and its suburban region based on the data of previous censuses, especially on that in 2001, basic results of the empirical research conducted in 2006 by the way of questionnaire method on the sample of 411 respondents in four settlements in the Rijeka suburban region are presented in the paper. The analysis of respondents’ replies to four questions regarding reasons for out-migration from their previous place of residence and settling in the Rijeka suburban region settlements points to solving housing problem as the main push factor of out-migration and main pull factor of in-migration to suburbs.
Research Interests:
This paper analyses changes and new tendencies related to housing and segregation patterns in Croatian cities following the process of transition from a centrally planned to a market economy. Housing in Croatia has experienced large... more
This paper analyses changes and new tendencies related to housing and segregation patterns in Croatian cities following the process of transition from a centrally planned to a market economy. Housing in Croatia has experienced large changes since the beginning of the 1990s, including a massive privatisation process of public housing, rising costs of housing and an increasing diversification of housing types. New developments and changes in housing policy have to a large extent influenced the development of residential differentiation in larger Croatian cities.