Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
U ovome tekstu istražuju se opce odrednice najznacajnijeg glazbenoteorijskog spisa splitskog polihistora dr. Julija Bajamontija. Rijec je o Glazbenom rjecniku s otprilike tristotinjak pojmova koje Bajamonti tumaci kompilirajuci misli o... more
U ovome tekstu istražuju se opce odrednice najznacajnijeg glazbenoteorijskog spisa splitskog polihistora dr. Julija Bajamontija. Rijec je o Glazbenom rjecniku s otprilike tristotinjak pojmova koje Bajamonti tumaci kompilirajuci misli o glazbi sto su ih u svojim djelima izrazili glasoviti glazbeni teoreticari od razdoblja antike do zadnje cetvrtine 18. st. Studija donosi popis povijesnih i glazbeno-teorijskih izvora koje susrecemo u predstavljenom spisu te razrađuje refleksije Bajamontijevih glazbenoteorijskih spoznaja na njegovu skladateljsku praksu.
Research Interests:
U knjizi se donosi povijesni i glazbeno- analiticki osvrt na kantatu Resurrexit skladatelja Josipa Hatzea (1879-1959), koja je u njegovom opusu dugo smatrana izgubljenom. Kroz prikaz drustveno-politickih okolnosti u kojima je skladba... more
U knjizi se donosi povijesni i glazbeno- analiticki osvrt na kantatu Resurrexit skladatelja Josipa Hatzea (1879-1959), koja je u njegovom opusu dugo smatrana izgubljenom. Kroz prikaz drustveno-politickih okolnosti u kojima je skladba nastala (1916) i analiticki prikaz i u usporedbu s drugim Hatzeovim djelima, revidira se i znacenje velikog splitskog skladatelja i njegov neosporan doprinos splitskoj i hrvatskoj glazbenoj kulturi.
Research Interests:
U radu je istaknut konstruktivisticki opis procesa ucenja i poucavanja, obuhvacen prakticnim usvajanjem didaktike. Konstruktivisticko-integracijski pristup planiranju nastavnog plana i procesa podrazumijeva integraciju razlicitih predmeta... more
U radu je istaknut konstruktivisticki opis procesa ucenja i poucavanja, obuhvacen prakticnim usvajanjem didaktike. Konstruktivisticko-integracijski pristup planiranju nastavnog plana i procesa podrazumijeva integraciju razlicitih predmeta i oslobađanje kreativnih potencijala u nastavi.
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
Ovom studijom nastojali smo rekonstruirati osobitosti splitske glazbene kulture u 20. stoljecu, njezine vrste, ishodista i znacenje u kontinuitetu, s težistem na institucionalno organiziranoj glazbenoj praksi i njezinoj povezanosti sa... more
Ovom studijom nastojali smo rekonstruirati osobitosti splitske glazbene kulture u 20. stoljecu, njezine vrste, ishodista i znacenje u kontinuitetu, s težistem na institucionalno organiziranoj glazbenoj praksi i njezinoj povezanosti sa sirim drustvenim kontekstom. Pristup sto ga je nametnuo tako postavljeni istraživacki cilj obuhvaca predstavljanje glazbene stvaranosti u sklopu kulturne ali i politicke povijesti izabrana vremena, ciji je rezultat u najvecoj mjeri i bila. U polju autonomnog, glazba do sredine 20. stoljeca gotovo da i nije postojala, jer se funkcionalno povezivala s oblicima svijesti i nacinima življenja sredine ciju su zbilju obilježile mijene režima, stranacka trvenja vlasti i vladara, gospodarske, politicke i kulturoloske razlike ostavivsi zamjetne tragove u njezinu povijesnome hodu. Stoga se pristup glazbi kao dijelu cjelokupnog drustveno-politickog i kulturnog života cinio jedino ispravnim. Predložena građa može se sagledati kao mozaicna cjelina satkana od dijelov...
U ovome se radu istražuju opce oldrednice najznacajnijeg glazbeno-teorijskog spisa splitskog polihistorika dr. Julija Bajamontija. Rijec je o "Glazbenom rjecniku" s otprilike tristotinjak pojmova, koje Bajamonti tumaci... more
U ovome se radu istražuju opce oldrednice najznacajnijeg glazbeno-teorijskog spisa splitskog polihistorika dr. Julija Bajamontija. Rijec je o "Glazbenom rjecniku" s otprilike tristotinjak pojmova, koje Bajamonti tumaci kompilirajuci misli o glazbi sto su ih u svojim djelimaizrazili glasoviti glazbeni teoreticari od razdoblja antike do posljednje cetvrtine 18. st. Studija donosi popis povijesnih i glazbeno-teorijskih izvora koje susrecemo u Bajamontijevu spisu.
... Snjeana Dobrota; Filozofski fakultet Sveučilita u Splitu Ivana Tomić Ferić; Filozofski fakultet Sveučilita u Splitu. Puni tekst (Hrvatski) Str. 263 - 278 (pdf, 131.4 KB) downloads: 857. Saetak The authors have discussed the... more
... Snjeana Dobrota; Filozofski fakultet Sveučilita u Splitu Ivana Tomić Ferić; Filozofski fakultet Sveučilita u Splitu. Puni tekst (Hrvatski) Str. 263 - 278 (pdf, 131.4 KB) downloads: 857. Saetak The authors have discussed the sociocultural conditionality of music. ...
Research Interests:
Research Interests:
Svjedoceci vremenu slobodoumnosti i demokratizacije svih sfera drustvenog života, sazreo je trenutak za refleksivno promisljanje o ideoloski angažiranoj umjetnosti minuloga stoljeca i njenoj osjenjenosti politickim zbivanjima unutar... more
Svjedoceci vremenu slobodoumnosti i demokratizacije svih sfera drustvenog života, sazreo je trenutak za refleksivno promisljanje o ideoloski angažiranoj umjetnosti minuloga stoljeca i njenoj osjenjenosti politickim zbivanjima unutar specificnog prostornog i vremenskog kontinuuma. S druge pak strane, pokusaj dezideologizirane, dakle, znanstveno postulirane rasprave o glazbi kao eminentno artistickoj (estetickoj) disciplini, podrazumijeva odmak od njenog, makar i eksplicitno naglasenog, ideoloskog ozracja. U tom procjepu između znanosti, ideologije i atrizma, pokusalo se, temeljem primarnih izvora i dostupne građe iz dnevnog i periodicnog tiska, rasvijetliti specificnost drustveno-povijesnog realiteta glazbe spomenutog razdoblja na primjeru "splitskih" skladatelja (Gotovac, Tijardovic, Papandopulo, Bombardelli) ciji je kreativitet na razlicite nacine, u vecoj ili manjoj mjeri, bivao suocen s ideologiziranim prostorima. Ta cinjenica, međutim, ne oslobađa obveze da se pogledom...
Ovom se studijom nastoje rekonstruirati osobitosti glazbene kulture u Mostaru u prvoj polovini XX. stoljeća, njezine vrste, ishodišta i značenje u kontinuitetu, s težištem na institucionalno organiziranoj glazbenoj praksi i njezinoj... more
Ovom se studijom nastoje rekonstruirati osobitosti glazbene kulture u Mostaru u prvoj polovini XX. stoljeća, njezine vrste, ishodišta i značenje u kontinuitetu, s težištem na institucionalno organiziranoj glazbenoj praksi i njezinoj povezanosti sa širim društvenim kontekstom. Pristup što ga je nametnuo tako postavljeni istraživački cilj obuhvaća predstavljanje glazbene stvaranosti u okviru kulturne, ali i političke povijesti izabrana vremena, čiji je rezultat u najvećoj mjeri i bila. U polju autonomnoga, glazba do sredine XX. stoljeća gotovo da i nije postojala jer se funkcionalno povezivala s oblicima svijesti i načinima života sredine čiju su zbilju obilježile mijene režima, stranačka trvenja vlasti i vladara, gospodarske, političke i kulturološke razlike ostavivši zamjetne tragove u njezinu povijesnome hodu. Stoga se pristup glazbi kao dijelu cjelokupnoga društveno- političkog i kulturnoga života činio jedino ispravnim. Predložena građa može se promotriti kao mozaična cjelina sat...
Tradicija glazbenog obrazovanja u Splitu postojana je i kontinuirana još od vremena mletačke uprave, kada su malobrojni glazbeni profesionalci raspoređeni na mjesta katedralnih kapelnika i orguljaša brinuli o osposobljavanju novoga,... more
Tradicija glazbenog obrazovanja u Splitu postojana je i kontinuirana još od vremena mletačke uprave, kada su malobrojni glazbeni profesionalci raspoređeni na mjesta katedralnih kapelnika i orguljaša brinuli o osposobljavanju novoga, mladog naraštaja pjevača i svirača. Njihovu praksu nastavili su učitelji glazbe angažirani po postojećim gradskim žarištima glazbenog izvođenja i obrazovanja o kojima je brinula općinska uprava. Osim toga, nesmetano su se razvijale i privatne poduke. S ciljem sistematizacije postojećih, relevantnih i dostupnih izvora o različitim oblicima individualne i skupne, društvene i privatne glazbene izobrazbe u Splitu u vremenskome slijedu od šezdesetih godina 19. do kraja 20. stoljeća, načinili smo sintezu zbivanja naglašavajući veze između poduke i društveno- političkih prilika, poglavito u vremenima previranja nakon ponarođenja općinske uprave (1882.), te kušnje i stagnacije tijekom sedmomjesečne talijanske okupacije i, uopće, ratnih godina između 1940. i 1945...
... Authors: Tomić-Ferić, Ivana. Title: Glazbeno-teorijski rad dr. Julija Bajamontija ( Musical-theoretical work of doctor Julije Bajamonti ). ... Abstract: U ovome se radu istrauju opće oldrednice najznačajnijeg glazbeno-teorijskog... more
... Authors: Tomić-Ferić, Ivana. Title: Glazbeno-teorijski rad dr. Julija Bajamontija ( Musical-theoretical work of doctor Julije Bajamonti ). ... Abstract: U ovome se radu istrauju opće oldrednice najznačajnijeg glazbeno-teorijskog spisa splitskog polihistorika dr. Julija Bajamontija. ...
U namjeri predstavljanja novih muzikoloških spoznaja o životu i djelovanju dr. Julija Bajamontija (1744. – 1800.), jednog od najznamenitijih prosvjetitelja cjelokupne hrvatske povijesti, tekst rasvjetljuje njegovu stvaralačku aktivnost i... more
U namjeri predstavljanja novih muzikoloških spoznaja o životu i djelovanju dr. Julija Bajamontija (1744. – 1800.), jednog od najznamenitijih prosvjetitelja cjelokupne hrvatske povijesti, tekst rasvjetljuje njegovu stvaralačku aktivnost i podastire pregled rukopisnih i tiskanih radova nastalih za petogodišnjeg boravka na Hvaru (1785. – 1790.). Uz liječnički rad, splitski je polihistor istraživao otočnu povijest, zanimao se za izvore, stare pisce, hvarsko narječje i hvarske renesansne pjesnike, te se čitavo vrijeme aktivno bavio glazbom – svirao je povremeno pro bono u katedrali, radio na novim skladbama, te podučavao mladog Josipa Raffaellija, darovitog hvarskog skladatelja i orguljaša koji je svoju glazbenu naobrazbu nastavio u Italiji. Njihovu uspješnu glazbenu suradnju potvrđuje zajednička izvedba Bajamontijeve kantate La Passione di Gesù Cristo (1788.), skladane na stihove slavnog Pietra Metastasija, koju su na Veliki četvrtak 1789. dvojica glazbenika izveli u dvorani Biskupske p...
Ovom studijom nastojali smo rekonstruirati osobitosti glazbene kulture u Mostaru u prvoj polovici 20. stoljeća, njezine vrste, ishodišta i značenje u kontinuitetu, s težištem na institucionalno organiziranoj glazbenoj praksi i njezinoj... more
Ovom studijom nastojali smo rekonstruirati osobitosti glazbene kulture u Mostaru u prvoj polovici 20. stoljeća, njezine vrste, ishodišta i značenje u kontinuitetu, s težištem na institucionalno organiziranoj glazbenoj praksi i njezinoj povezanosti sa širim društvenim kontekstom. Pristup što ga je nametnuo tako postavljeni istraživački cilj obuhvaća predstavljanje glazbene stvaranosti u sklopu kulturne ali i političke povijesti izabrana vremena, čiji je rezultat u najvećoj mjeri i bila. U polju autonomnog, glazba do sredine 20. stoljeća gotovo da i nije postojala, jer se funkcionalno povezivala s oblicima svijesti i načinima življenja sredine čiju su zbilju obilježile mijene režima, stranačka trvenja vlasti i vladara, gospodarske, političke i kulturološke razlike ostavivši zamjetne tragove u njezinu povijesnome hodu. Stoga se pristup glazbi kao dijelu cjelokupnog društveno-političkog i kulturnog života činio jedino ispravnim. Predložena građa može se sagledati kao mozaička cjelina satkana od dijelova što predočuju mjesta i oblike muziciranja, djelovanje istaknutih pjevačkih društava, amaterskih i profesionalnih glazbenih udruženja, školstva i organiziranih manifestacija putem kojih je glazba živjela u gradu Mostaru..
Ključne riječi: Mostar, glazbeni život, pjevačka društva, povijest, kultura
Ključne riječi: Mostar, glazbeni život, pjevačka društva, povijest, kultura
Research Interests:
U tekstu se istražuju zajednicke odrednice Rousseauove i Bajamontijeve glazbeno-esteticke orijentacije. Temelj studije predstavlja komparativna analiza Rousseauova Glazbenog rjecnika (Dictionnaire de musique, 1767.) i Bajamontijeva... more
U tekstu se istražuju zajednicke odrednice Rousseauove i Bajamontijeve glazbeno-esteticke orijentacije. Temelj studije predstavlja komparativna analiza Rousseauova Glazbenog rjecnika (Dictionnaire de musique, 1767.) i Bajamontijeva rjecnika Musica (vjerojatno iz posljednje cetvrtine 18. stoljeca). Tragovi Rousseauove misli ogledaju se u onim natuknicama Bajamontijeva rjecnika koje razrađuju problematiku starogrcke notacije, a korelativnost njihove glazbeno-esteticke orijentacije najocitija je u natuknicama o opernoj problematici. Nasuprot prosvjetiteljskom racionalizmu, Bajamontijev pristup glazbi bitno je određen odbljescima tipicno rousseauovskog estetickog sentimentalizma u kojem umjesto suda par voye d'analyse (posredstvom analize) vrijedi sud par voye de sentiment (posredstvom osjecaja).
Research Interests:
U tekstu je prikazana problematika razvitka glazbenih sposobnosti djece sa sociopsihologijskog stajalista. U okviru istraživanja provedeno je mjerenje tonske i ritamske komponente glazbenih sposobnosti pomocu testa Primary Measures of... more
U tekstu je prikazana problematika razvitka glazbenih sposobnosti djece sa sociopsihologijskog stajalista. U okviru istraživanja provedeno je mjerenje tonske i ritamske komponente glazbenih sposobnosti pomocu testa Primary Measures of Music Audiation (PMMA) (Gordon, 1982) na uzorku od 128 ispitanika predskolske i rane skolske dobi. Zakljuceno je da su tonska i ritamska komponenta pod znatnim utjecajem maturacije i formalnog glazbenog obrazovanja. Rezultatima istraživanja potvrđeno je i postojanje povezanosti između tonske i ritamske komponente, bez obzira na dob i stupanj obrazovanja. U sljedecim istraživanjima bilo bi zanimljivo ispitati utjecaj intenzivnog glazbenog obrazovanja na razvitak tih komponenata.
Research Interests:
Glazbeni rjecnik splitskog polihistora Julija Bajamontija njegovo je najopsežnije glazbenoteorijsko djelo, datirano u posljednju cetvrtinu 18. stoljeca. To je prvi, enciklopedijski koncipiran glazbeni rjecnik u Hrvatskoj, u kojem se... more
Glazbeni rjecnik splitskog polihistora Julija Bajamontija njegovo je najopsežnije glazbenoteorijsko djelo, datirano u posljednju cetvrtinu 18. stoljeca. To je prvi, enciklopedijski koncipiran glazbeni rjecnik u Hrvatskoj, u kojem se obrađuju brojni glazbenoteorijski pojmovi, oblici i instrumenti od razdoblja antike do Bajamontijeva vremena, a koncipiran je oko 1788. godine. Ne može se, međutim, pouzdano tvrditi koliko dugo je Bajamonti radio na sastavljanju i kompiliranju građe, ali se cini opravdanim konstatirati da posao prakticki nije u potpunosti dovrsio. Originalni rukopis od 165 listova pisan je na papiru formata 14, 5 x 19, 2 cm, uvezan u tvrde, kartonske korice 14, 5 x 20, 1 cm, na kojima je nalijepljena etiketa sa signaturom I a 9 i olovkom dopisan naslov Musica, a danas se cuva u Muzeju grada Splita. Rjecnik donosi nesto vise od tri stotine glazbenih termina, a citavo je djelo kompilacijski rad, buduci da je objasnjenje svakog termina zapravo citat iz nekog bilo glazbenog ...
Research Interests:
Kao zagovornik suvremene znanosti i jedan od najznamenitijih prosvjetitelja ne samo dalmatinske vec i cjelokupne hrvatske povijesti, Julije Bajamonti kriticnoscu i recentnoscu svojih znanstvenih stavova stajao je uz bok europske... more
Kao zagovornik suvremene znanosti i jedan od najznamenitijih prosvjetitelja ne samo dalmatinske vec i cjelokupne hrvatske povijesti, Julije Bajamonti kriticnoscu i recentnoscu svojih znanstvenih stavova stajao je uz bok europske intelektualne elite iluminizma. Uvid u sirinu njegovih glazbenih, literarnih i znanstvenih bavljenja kao i sadržajna analiza dijela korpusa sacuvane bastine, razotkrivaju moderan stil Bajamontijeva pisma, blizak razini europske misli prosvijecenoga osamnaestog stoljeca. Ta se razina ocituje u udaljavanju od skolasticke filozofije i njezinih kasnijih izdanaka, od patosa bliskog baroknoj tradiciji i usmjerena je ka prakticnom umovanju u kojem se filozofija spaja s politikom u namjeri da na drustvenom planu stvori bogatu, suvremenu naciju. Prevladati teoloski dogmatizam misaonom sumnjom, nepokolebljivo vjerovati u snagu dokaza na temelju znanstvenog iskustva, uzdizati principe moralnointelektualne savjesti i slobode misli, razotkrivati retoriku jalovih kazuisti...
Research Interests:
Studija istražuje građu glazbenog rjecnika Musica iz ostavstine splitskog polihistora Julija Bajamontija (1744.-1800.). Rijec je o prvom, enciklopedijski koncipiranom glazbenom rjecniku na domacem tlu s otprilike tristotinjak glazbenih... more
Studija istražuje građu glazbenog rjecnika Musica iz ostavstine splitskog polihistora Julija Bajamontija (1744.-1800.). Rijec je o prvom, enciklopedijski koncipiranom glazbenom rjecniku na domacem tlu s otprilike tristotinjak glazbenih termina iz podrucja teorijske i organologijske problematike. Obrađujuci pojmove koji zahtijevaju pomicanje fokusa pozornosti s kozmolosko-numerickih na antropolosko-psiholoske i esteticko-filozofijske teme povezane s glazbom, autorica ukazuje na viseslojnu artikulaciju imanentnu izvornom tekstu. U radu se razrađuju kompleksi odnosa glazbe s prirodnim znanostima, medicinom, psihologijom, poezijom i filozofijom, u onoj mjeri u kojoj izricito korespondiraju s Bajamontijevom elaboracijom pojmova u njegovu rjecniku. Takav pristup pruža pravu sliku Bajamontijeve polihistoricnosti, njegove zaokupljenosti sirokim spektrom i danas aktualnih tema, te, posljedicno, istice povijesnu relevantnost istraživacke jezgre ovoga rada.