Tomica Vrbanc

Sažetak Rad obrađuje područje koje čini temelj aktivnosti na arhiviranju mrežnih publikacija, a to je zakonski okvir i odabir metode arhiviranja. Zakonski propisi i ove temeljne odluke utječu na svaki daljnji korak u arhiviranju, zbog čega je potrebno da se temelje na promišljenim i utemeljenim odlukama. Početak rada na arhiviranju mrežnih publikacija obilježilo je nedostatak definicije mrežne publikacije kao vrste publikacija, odnos prema obveznom primjerku, kao i nedostatak šire rasprave o odabiru metode arhiviranja. Budući da su za odabranu selektivnu metodu arhiviranja vrlo bitni kriteriji odabira građe, u radu će biti analiziran dokument kojim se oni definiraju i predlaže njegova dorada. Također se daje i prilog raspravi o prijedlogu novog Zakona o knjižnicama u ovom segmentu. Keywords: arhiviranje mrežnih publikacija, obvezni primjerak, metode arhiviranja, kriteriji odabira, DAMP (Digitalni arhiv mrežnih publikacija) Početak obrade i arhiviranja hrvatskih mrežnih publikacija Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) kao centralna knjižnica u Republici Hrvatskoj ima zadatak prikupljanja, opisivanja, čuvanja i davanja na korištenje svih vrsta publikacija objavljenih na njenom području, ali i onih izvan nje značajnih za nacionalnu kulturu i baštinu. Uz tiskane, audio-vizualne i mjesno dostupne elektroničke publikacije, mrežne publikacije smatraju se također dijelom ove baštine koju je potrebno sačuvati za budućnost i omogućiti njeno korištenje. U Hrvatskoj je, za razliku od nekih iskustava u svijetu 1 , značaj mrežnih publikacija prepoznat dosta rano, pa su već u Zakonu o knjižnicama iz 1997. godine "on-line" publikacije uključene u propise o obveznom primjerku. PAGE 1 1 Prema podacima sa stranice projekta PADI 2004. godine samo je šest zemalja imalo propise o obveznom primjerku koji uključuje i mrežnu građu. Vidi o tome: Legal deposit / PADI. Dostupno na: http://www.nla.gov.au/padi/ topics67.html.

The article explores various possibilities of applying Universal Bibliographic Control on finite internet resources created for and used solely in contemporary environments of advanced information-communication technologies. This exploration is focused on the ways and possibilities for choosing author headings, since the new environment also recognizes them as one of the most important access points for bibliographic records, aiding the users in their search, identification and selection of bibliographic resources, as well as serving as a navigation tool.
The topic of this article is observed primarily within the context of the first part of Eva Verona's Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga (Code and Manual for the Compilation of Alphabetical Catalogues), and this implies the choice of title elements from which the headings of the main and added entries are selected, as well as the terminology defined by the Code. The topic is further elaborated to include the actual implementation of these stipulations in the case of finite internet resources, thus calling for clear definitions and descriptions of the specific nature of this type of resources.
The article will show how principles, definitions and stipulations of the Code may be applied to bibliographic control of finite internet resources, proving that it can serve as a good basis and guideline for future updates and revisions which will include the specificities of this type of resources. Regarding these specificities, we will also need to define the sources of information relevant for the choice of headings, as well as to analyze the different types of authorship.

Sažetak: U radu se prikazuju i uspoređuju sheme metapodataka djelomično ili potpuno namijenjeni opisu osoba, nastale u trima različitim zajednicama metapodataka: Text encoding initiative (TEI), nastala za potrebe znanstvene istraživačke zajednice i obilježavanja elektroničkih tekstova metapodacima; FOAF (Frend Of A Friend) shema nastala kao rezultat projekta namijenjenog društvenom umrežavanju i UNIMARC za pregledne zapise, namijenjen upravljanju osobnim imenima za potrebe knjižničnih kataloga. Navedene sheme razlikuju se s obzirom na različite namjene, odnosno potrebe zajednice metapodataka koje ih razvijaju i korisnika kojima su namijenjeni podaci. Unatoč tome, pokazuje se kako sheme imaju i određene sličnosti, koje prije svega proizlaze iz osobina samog entiteta kojeg opisuju (tj. dijelovi imena za osobe, nacionalnost, spolu, itd.). Osim toga, u radu se naglašavaju neke dodirne točke u navedenim shemama koje proizlaze iz načela bitnih za različite datoteke koje koriste osobna imena za pristup podacima (publikacijama, tekstovima, mrežnim izvorima). Summary: In this paper are shown and compared some metadata schemes that are, either completly or in part, dedicated to description of persons. These shemes are created in three different metadata communities: TEI is created for the needs of scientific and research community and markup of electronic text; FOAF scheme is a result of social networking project; and UNIMARC Authorities is intended for management of personal names in libraries' catalogues. Schemes are

Sažetak Rad istražuje mogućnosti primjene Univerzalne bibliografske kontrole u okruženju informacijsko-komunikacijske tehnologije na omeđenu mrežnu građu koja je nastala i koristi se jedino u tom okruženju. Istražuju se načini i mogućnosti izbora autorskih odrednica zbog toga što se i u novom okruženju one prepoznaju kao jedna od najvažnijih pristupnica bibliografskim zapisima, koje pomažu korisniku u pronalaženju, identificiranju i odabiranju bibliografske jedinice, a također služe i kao pomagalo u kretanju katalogom. S jedne strane, tema rada obrađuje se u okviru koji određuje prvi dio Pravilnika i priručnika za izradbu abecednih kataloga Eve Verona, a to je izbor elemenata naslova iz kojih se biraju odrednice glavnih i sporednih kataložnih jedinica, kao i nazivlje koje je on definirao. S druge strane, temu određuje primjena ovih odredbi na omeđenu mrežnu građu pa će, stoga, biti potrebno definirati i opisati posebnosti te vrste građe. Prikazat će se kako se načela, definicije i odredbe Pravilnika mogu primijeniti i na bibliografsku kontrolu omeđene mrežne građe, te da on pruža dobar okvir i smjernice za buduća proširenja i razradu koja će uključivati posebnosti ove vrste građe. U odnosu na te posebnosti, bit će potrebno definirati i izvore podataka za izbor odrednica, kao i analizirati različite vrste autorskih udjela.