Informed visitor management in protected areas – lessons learned from Croatian experiences

PROSTOR 26 [2018] 1 [55] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 26 [2018] 1 [55] 1-216 1-6 [2018] POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT Znanstveni prilozi Scientific Papers 146-155 Hrvoje Cariæ Marko Jakeliæ Informirano upravljanje posjeæivanjem u zaštiæenim podruèjima Informed Visitor Management in Protected Areas Pregledni znanstveni èlanak UDK 711.113:712(2)(497.5)”20” Scientific Subject Review UDC 711.113:712(2)(497.5)”20” 146 Sl. 1. Izvod iz grafikona koji prikazuje izraèun broja istodobno prisutnih motornih vozila na Donjem Kamenjaku temeljem podataka o ulascima i izlascima motornih vozila. Deblja isprekidana horizontalna linija oznaèava broj parkirnih mjesta [PM] prema važeæem PPPPO [1668 PM] - sredinom kolovoza, broj istodobno prisutnih motornih vozila u satima najveæeg optereæenja premašuje planirani broj pm za oko 50%. Fig. 1 Graph showing the number of vehicles simultaneously present in Donji Kamenjak based on the entry/exit traffic flow data. The bold broken line indicates the number of parking places [PM] according to the PPPPO [1668 PM] currently in force. The number of simultaneously present vehicles in peak season (mid August) during peak hours exceeds the parking capacity by 50%. Znanstveni prilozi | Scientific Papers 26[2018] 1[55] PROSTOR 147 Hrvoje Cariæ1, Marko Jakeliæ2 1 Institut za turizam HR - 10000 Zagreb, Vrhovec 5 2 Grgureviæ & partneri d.o.o. za planiranje i projektiranje HR - 10000 Zagreb, Èaniæeva 6 hrvoje.caric@iztzg.hr mj@grgurevic.com 1 Pregledni znanstveni èlanak UDK 711.113:712(2)(497.5)”20” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.05. - Pejsažna arhitektura Èlanak primljen / prihvaæen: 6. 5. 2018. / 8. 6. 2018. Scientific Subject Review UDC 711.113:712(2)(497.5)”20” Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02. - Urban and Physical Planning 2.01.05. - Landscape Architecture Article Received / Accepted: 6. 5. 2018. / 8. 6. 2018. Institute for Tourism Croatia - 10000 Zagreb, Vrhovec 5 2 Grgureviæ & partneri d.o.o. za planiranje i projektiranje Croatia - 10000 Zagreb, Èaniæeva 6 hrvoje.caric@iztzg.hr mj@grgurevic.com Informirano upravljanje posjeæivanjem u zaštiæenim podruèjima Informed Visitor Management in Protected Areas informirano odluèivanje nosivi kapacitet pokazatelji upravljanje posjetiteljima/posjeæivanjem zaštiæeno podruèje informed decision-making carrying capacity indicators visitor management protected area Rad se bavi kljuènim pitanjem upravljanja zaštiæenim podruèjima: kako informirano upravljati posjeæivanjem, bez ugrožavanja konzervatorskih ciljeva i zdravlja ekosustava, odnosno na kakvim podatcima i postupcima temeljiti upravljaèke procjene i odluke. Na osnovi prikazanih interdisciplinarnih iskustava u istraživanju nosivoga kapaciteta zaštiæenog podruèja, rad nudi smjernice za izradu studija upravljanja posjeæivanjem. This article deals with the key issue of the protected area management: how to efficiently manage the visits without jeopardizing the conservation goals and eco-system health and what data and procedures should govern the assessment and decision-making management process? Based on interdisciplinary experiences in the research of a protected area in terms of its carrying capacity, this article offers guidelines for a visitor management study. 148 PROSTOR 1[55] 26[2018] 146-155 H. CARIÆ, M. JAKELIÆ Informirano upravljanje posjeæivanjem… UVOD1 INTRODUCTION S Znanstveni prilozi | Scientific Papers Nadovezujuæi se kako na aktualni diskurs u RH tako i u SAD-u5, nadalje se u radu koristi izraz upravljanje posjeæivanjem. U kontekstu ZP, izraz posjeæivanje [engl. visitor use] odnosi se na „ljudsku prisutnost u zaštiæenom podruèju prirode u svrhu rekreacije, ukljuèujuæi edukaciju, interpretaciju, inspiraciju te fizièko i mentalno zdravlje”.6 S obzirom na oèekivani daljnji rast dolazaka i noæenja u RH, sve veæu potražnju i promociju posjeæivanja ZP, pritiske za razvojem raznovrsnih posjetiteljskih sadržaja i prateæe posjetiteljske infrastrukture, prateæe pojave koje prijete kako narušavanjem prirodnih vrijednosti tako i zadovoljstva (iskustava, doživljaja) posjetitelja - može se zakljuèiti kako se upravljanje ZP u RH nalazi pred izazovima koji traže žurna i uèinkovita rješenja. Sukladno navedenom, ovaj rad želi pridonijeti pronalaženju odgovora na jedno od kljuènih pitanja upravljanja zaštiæenim podruèjima: kako upravljati posjeæivanjem bez ugrožavanja konzervatorskih ciljeva i zdravlja ekosustava? Preciznije, rad se fokusira na sljedeæa pitanja: na kakvim podatcima i postupcima temeljiti upravljaèke procjene i odluke u tom specifiènom segmentu upravljanja ZP, odnosno kako informirano upravljati posjeæivanjem u sklopu cjelovitog sustava upravljanja ZP? loženost fenomena rekreacije i turizma na globalnoj razini oèita je u brojnosti selektivnih vrsta, trendova i tržišnih niša. U znanstvenim i struènim raspravama, koje tu složenost zahvaæaju iz rakursa ekonomije doživljaja te održivog upravljanja destinacijama i atrakcijama, sve istaknutije mjesto zauzima i tema upravljanja posjetiteljima [engl. visitor management]. Prema Albrecht (2017.), upravljanje posjetiteljima zahvaæa raznovrsne probleme, kao što su sadržaji za posjetitelje, ulazi i orijentacija, smjerovi prometa i tokovi posjetitelja, voðenje i interpretacija, a „(...) upravljanje posjetiteljima odnosi se na sve upravljaèke alate i intervencije kojima se regulira kretanje i ponašanje posjetitelja u destinaciji. Doživljaji posjetitelja i njihovo zadovoljstvo, oblikovani su tim intervencijama”. U radu se predstavljaju istraživanja i studije izraðene za znaèajni krajobraz [ZK] Donji Kamenjak i medulinski arhipelag. Primjer smatramo referentnim s tri kljuèna aspekta: 1 karakteristièno za RH, obilježen je izrazitom sezonalnošæu posjeæivanja koje pri vršnom optereæenju rezultira intenzivnim pritiscima na prirodne vrijednosti, uz istovremeni (pretpostavljeni) negativan utjecaj na zadovoljstvo posjetitelja; 2 - izražene namjere javne ustanove [JU] koja upravlja tim ZP da svoje daljnje upravljaèke odluke i akcije utemelji na što jasnijim pokazateljima koji kao polaznu osnovu koriste koncept nosivog kapaciteta ZP za rekreaciju; 3 - interdisciplinarnosti pristupa, odnosno koreliranja niza pokazatelja u istraživanjima i studijama provedenim za ovo ZP. U ovome se radu izraz ’zaštiæeno podruèje’ u opæenitom smislu koristi u skladu s IUCN definicijom2, pri èemu se za zaštiæena podruèja Republike Hrvatske preciznije odnosi na zaštiæene dijelove prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode3 - geografski jasno odreðene prostore koji su namijenjeni zaštiti prirode i kojima se upravlja radi dugoroènog oèuvanja prirode i prateæih usluga ekološkog sustava. Stoga je u sluèaju zaštiæenih podruèja [dalje: ZP] upravljanje posjetiteljima, odnosno posjeæivanjem kao jednim od oblika korištenja prostora, specifièno upravo zbog primata utvrðenog koncepta zaštite prirodnih vrijednosti (sukladno kategoriji zaštite) nad drugim oblicima i konceptima korištenja ZP.4 Razmatrajuæi navedeni primjer, uz osvrte kako na relevantne teorijske i konceptualne, tako i 1 Ovaj je rad dio znanstvenog projekta Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu: „Inovativni modeli formiranja javnih prostora - Upravljanje posjeæivanjem zaštiæenih podruèja prirodne i kulturne baštine” voditelja izv. prof. dr.sc. Krunoslava Šmita. 2 Dudley, 2008. 3 NN 80/13, 15/18; èl. 9., st. 1. toèke 49. i 50. 4 Marinoviæ-Uzelac, 2001. 5 *** 2018.; IVUMC, 2016. 6 IVUMC, 2016. 7 Sumner, 1936., prema Manning, 2007: 19 8 Sumner, 1942., prema Stankey i sur., 1984: 455-456 9 Wagar, 1964. i 1968., prema Manning, 2007. 10 Graefe i sur., 2011: 33 (slobodni prijevod) Znanstveni prilozi | Scientific Papers regulatorne okvire, autori žele pokazati: a) konceptualna polazišta i potencijal istraživanja nosivog kapaciteta - izraðenih studija - u donošenju informiranih upravljaèkih odluka; b) kako se razlièita istraživanja na tragu koncepta nosivog kapaciteta mogu pozicionirati unutar višestruko korisnih interdisciplinarno izraðenih studija upravljanja posjeæivanjem, a kojih se rasponi specifiènih tema i fokusi (naglasci, prioriteti) mogu prilagoditi specifiènostima i potrebama razlièitih ZP. OD NOSIVOG KAPACITETA DO POKAZATELJA ZA INFORMIRANE UPRAVLJAÈKE ODLUKE FROM CARRYING CAPACITY TO INDICATORS FOR INFORMED DECISION-MAKING IN MANAGEMENT Dostupna znanstvena i struèna literatura nudi širok raspon koncepata i metoda povezanih s planiranjem i upravljanjem ZP. U praksi odgovorni za upravljanje suoèeni su s odabirom najprimjerenijeg pristupa i postupaka za utvrðivanje specifiènih ciljeva upravljanja te podataka relevantnih za upravljaèke odluke i akcije, suoèavajuæi se s nizom pitanja vezanih za prikupljanje, obradu i praæenje tih podataka. U evoluciji sustava (okvira, modela) upravljanja ZP posebno mjesto zauzima koncept nosivog kapaciteta ZP. Uvoðenje pojma nosivi kapacitet u kontekst ZP i definiranje nosivog kapaciteta ZP bilježe se 1930-ih7 odnosno 1940-ih8 u SAD-u, proizlazeæi iz pitanja: koliko najviše posjetitelja, odnosno koliku razinu korištenja za rekreaciju, ZP može prihvatiti bez narušavanja svojih temeljnih vrijednosti i u skladu sa svojim dugoroènim oèuvanjem? U koncept se 1960-ih uvode komponenta zadovoljstva posjetitelja (preko pitanja percepcije gužve u ZP) i komponenta uèinaka upravljanja na nosivi kapacitet9, pa u daljnjim razradama koncept nosivog kapaciteta ZP postaje sve kompleksniji. Tako Graefe i sur. (1984.) konstatiraju kako nosivi kapacitet nije jedna apsolutna vrijednost koja èeka da bude otkrivena, veæ je prije rijeè o veæem broju vrijednosti koje moraju biti povezane s odreðenim 11 Graefe i sur., 2011. 12 Manning i sur., 2011.; Whittaker i sur., 2011. 13 IVUMC, 2016. IVUMC - Interagency Visitor Use Management Council; šest federalnih agencija: Bureau of Land Management, Forest Service, National Oceanic and Atmospheric Administration, National Park Service, U.S. Army Corps of Engineers i U.S. Fish and Wildlife Service. 14 Svjetska turistièka organizacija [World Tourism Organization - WTO] 1981. prihvatila je definiciju kapaciteta okoliša za turiste u turistièkoj destinaciji kao maksimalni broj ljudi koji istovremeno mogu posjetiti zadano podruèje a da ne uzrokuju destrukciju fizièkog, ekonomskog i sociokulturnog okoliša ni neprihvatljivo smanjenje kvalitete boravka ili posjeta toj destinaciji. 15 Vidjeti: Cariæ, Markoviæ, 2011.; Cariæ, Klariæ, 2011. Informirano upravljanje posjeæivanjem… H. CARIÆ, M. JAKELIÆ ciljevima upravljanja za odreðeno podruèje. Sukladno navedenom, znanstvena i struèna rasprava razvija se u razlièitim smjerovima do danas. Graefe i sur. (2011.) i Salerno i sur. (2013.) zakljuèuju da rasprave usredotoèene na konceptualne i teoretske aspekte nosivog kapaciteta ne pridonose iznalaženju odgovora na složene planske i upravljaèke izazove s kojima se suoèavaju ZP. Zbog tog su se razloga èetiri federalne agencije SAD-a odluèile usredotoèiti na praktièna pitanja upravljanja posjeæivanjem [engl. visitor use management], definirajuæi ga kao „dinamièni proces planiranja i upravljanja razinom, terminima i distribucijom posjeæivanja, posjetiteljskih aktivnosti i ponašanja, te biofizièkim settingom, kako bi se postiglo željeno stanje resursa i doživljaja posjetitelja, a korištenjem strategija kao što su edukacija, upravljanje lokalitetima, regulacija, prisila i racionalizacija/alokacija”.10 Ostvarivanje ovoga cilja jedino je moguæe ako æe se javnim ustanovama osigurati ljudski i materijalni resursi te alati monitoringa11, pri èemu je nužno razviti odgovarajuæe pokazatelje i standarde.12 Daljnjim razvojem koncepta u SAD-u, šest federalnih agencija suraðuje u vijeæu posveæenom razvoju najboljih praksi upravljanja posjeæivanjem na federalno upravljanim zemljištima i vodama, a upravljanje posjeæivanjem definiraju kao „proaktivan i prilagodljiv proces upravljanja karakteristikama posjeæivanja, prirodnog i upravljaèkog okruženja, korištenjem raznovrsnih strategija i alata kako bi se održalo željeno stanje resursa i doživljaja posjetitelja”.13 Nosivi kapacitet turistièkih destinacija14 i ZP veæ se dulje vrijeme razmatra u djelovanjima istraživaèkih institucija u RH (primjerice: Institut za turizam, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Institut Ruðer Boškoviæ) u rasponu od izraèuna nosivog kapaciteta kupališnih prostora15 do iskustava u istraživanju nosivog kapaciteta ZP. Izbjegavajuæi prethodno naznaèene teorijske i konceptualne rasprave, dominantni diskurs u RH držao se praktiène strane i kada je u pitanju nosivi kapacitet i kada je u pitanju razumijevanje održivog razvoja. U takvom je pristupu svrha odreðivanja parametara nosivog kapaciteta, odnosno kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja koji upuæuju na uèinke i limite odreðenih oblika korištenja, pružiti temelj za informirane procjene i odluke dionika u sustavu upravljanja ZP. Na širem planu, aktivnosti Svjetske turistièke organizacije Ujedinjenih naroda [United Nations World Tourism Organization - UNWTO)] još prije dvadesetak godina stavile su u žarište održivost turizma, a u suradnji s drugim meðunarodnim institucijama objavljene su vrijedne i utjecajne publikacije od kojih u ovom kontekstu istièemo:  Smjernice za održivi razvoj i upravljanje turizmom u nacionalnim parkovima i zaštiæenim podruèjima [UNWTO/UNEP/IUCN, 2002.] 146-155 26[2018] 1[55] PROSTOR 149 150 PROSTOR 1[55] 26[2018] 146-155 H. CARIÆ, M. JAKELIÆ Informirano upravljanje posjeæivanjem… Znanstveni prilozi | Scientific Papers koncepta nosivog kapaciteta, uz prepoznavanje potreba razlièitih dionika, objektiviziraju i racionaliziraju odnosi koncepata zaštite i koncepata korištenja zaštiæenog podruèja te postigne uporabljivost Studije kao struène podloge za nastavne planske i upravljaèke dokumente. U prikupljanju podataka za izradu Studije raðena su sljedeæa terenska istraživanja tijekom sezone 2016.: Sl. 2. ZK DKiMA - Brojanje parkiranih vozila (primjer: predjel Kršine), pomoæu CAD programa, na slikama ekstrahiranim iz videozapisa napravljenih dronom Fig. 2 ZK DKiMA - Registered parked vehicles (example: Kršine area) by means of a CAD program in the pictures extracted from the video made by a drone  Metodologije razvoja pokazatelja s primjerima za razlièite tipove destinacija, odredišta i vrsta turizma [UNWTO, 2004.a i 2004.b]. I Europska komisija intenzivira mehanizme upravljanja i izvještavanja temeljene na pokazateljima održivosti te nudi moguænosti financijskih potpora, a navedene dinamike RH je popratila u recentnom Akcijskom planu razvoja zelenog turizma.16 Stoga zakljuèujemo kako se na svim razinama (domaæim i meðunarodnim) i vezanim djelatnostima (upravljanje turistièkim destinacijama, upravljanje ZP) sve više pozornosti posveæuje uspostavi konkretnih parametara i pokazatelja radi informiranog odluèivanja. ZNAÈAJNI KRAJOBRAZ DONJI KAMENJAK I MEDULINSKI ARHIPELAG - STUDIJE SIGNIFICANT LANDSCAPE OF DONJI KAMENJAK AND THE MEDULIN ARCHIPELAGO - STUDIES Javna ustanova [JU] Kamenjak, koja upravlja znaèajnim krajobrazom Donji Kamenjak i medulinski arhipelag [ZK DKiMA], naruèila je 2016. godine izradu elaborata Studija nosivog kapaciteta ZK DKiMA17 [dalje: Studija] s ciljem uspostave operativnog koncepta nosivog kapaciteta i odreðivanja pokazatelja za predmetno podruèje. Paralelno, JU je zapoèela i s izradom plana upravljanja ZK DKiMA. Prema inicijalnim procjenama JU krajem sezone 2015. godine, intenzitet korištenja DKiMA poèeo je prijetiti narušavanju obilježja zbog kojih je zaštiæeno podruèje proglašeno. Takoðer, JU procjenjuje kako važeæi prostorni plan podruèja posebnih obilježja [PPPPO], u nekim svojim aspektima i rješenjima, postaje i ogranièavajuæi èimbenik pri naporima JU u upravljanju ZK DKiMA s ciljem oèuvanja i održivog korištenja prirodnih dobara. Stoga je svrha izrade Studije bila da se primjenom  istraživanje zadovoljstva posjetitelja i percepcije gužve,  obilazak prometnica uza snimanje georeferenciranog videozapisa,  videosnimanje bespilotnom letjelicom s visine 40-50 m i 400 m (Sl. 2.),  ruèno brojanje prometa kao dopuna i provjera postojeæeg sustava automatskog brojanja,  pješaèki obilasci predmetnog podruèja s detaljnim fotodokumentiranjem posebno koncentriranim na geomorfologiju i korištenje obale ZK DKiMA. Nakon detaljnog uvida u stanje u prostoru poseban je naglasak stavljen na obradu i analizu svih dostupnih podataka dobivenih brojanjem prometa kako bi se dobio što jasniji uvid u složenu dnevnu i sezonsku dinamiku broja motornih vozila (u kretanju i mirovanju) te procijenjenih ukupnih brojeva posjetitelja - istodobnih i ukupnih dnevnih. Pri obradi i usporedbi prikupljenih podataka uoèene su i neusklaðenosti u podatcima automatskog brojanja što je u koordinaciji s JU Kamenjak dovelo do unapreðenja aplikacije koja se koristi za brojanje prometa pa su naknadno pribavljeni i obraðeni korigirani podatci (Sl. 1.). Prema svim javno dostupnim podatcima, detaljna istraživanja i sustavni podatci - posebice o broju istodobnih posjetitelja za razlièite primjere, kako znaèajnih krajobraza tako i drugih kategorija zaštiæenih podruèja prirode RH - a koji bi se mogli koristiti kao pokazatelj u moguæim usporedbama, vrlo su rijetki i tek se razvijaju. Usuðujemo se tvrditi kako napori JU Kamenjak usmjereni k uspostavi kvalitetnog sustava brojanja prometa i posjetitelja, u funkciji sustava upravljanja posjetiteljima temeljem sustavnih struènih studija - predstavljaju rijedak i vrijedan primjer. U utvrðenomu postojeæem opæem konceptu korištenja, broj i distribucija motornih vozila u prostoru nedvojbeno se pokazao kao najznaèajniji kritièni ili ’granièni’ pokazatelj (Sl. 1.). Studija razmatra èetiri osnovna parametra prihvatnog kapaciteta: 16 Vidjeti: ETIS, TOUERM i Guide on EU Funding for the Tourism Sector 17 „Studija nosivog kapaciteta znaèajnog krajobraza Donji Kamenjak i medulinski arhipelag” sastoji se od ela- Znanstveni prilozi | Scientific Papers 1. Okolišni i ekološki parametri - razmatraju aspekte utjecaja na kopnene ekosustave, more i obalni rub te su kao prioritetni za ovu prigodu selektirani utjecaji cestovnog prometa i upravljanje rizicima od požara. Prema dostupnim istraživanjima ustanovljeno je da skarabeji kao bioindikatorska vrsta indiciraju promjene u ekosustavu zbog emisije prašine iz prometa. Temeljem korelacije statistike posjeæivanja i bioindikatora (koprofagnih kornjaša) ustanovljena je povezanost smanjenja broja jedinki u odnosu na poveæanje dolazaka turista u destinaciju Medulin. Iz preliminarne procjene konstatirano je da ukupno 22 km prometnica (2500 m glavnih i 20.231 m sporednih) sudjeluje u emisiji prašine te da je kontakt-zona kontaminacije prašinom oko 22,7 hektara (izraèun od 50 m od prometnice u svakom smjeru). Takoðer je na osnovi dostupnih informacija i studija konstatirano da kombinacijom visoke vjerojatnosti nastanka požara i sporije evakuacije postoji visoka razina rizika. 2. Posjetiteljski parametri - temelje se na istraživanjima provedenima u predsezoni i sezoni, na osnovi èega je bila moguæa komparacija u razlièitim režimima i intenzitetima korištenja. Glavni rezultati istraživanja:  Od sedam analiziranih obilježja posjetiteljima je najveæi problem kolièina prašine koju je 36% posjetitelja percipiralo kao prilièan ili vrlo ozbiljan problem;  Èak 69% ispitanika ocijenilo je gužvu umjerenom ili velikom, zakljuèuje se da intenzitet korištenja u promatranom razdoblju vrhunca sezone prelazi granicu visoke razine korištenja i ulazi u prekomjernu razinu korištenja. Na najoptereæenijim lokacijama percepcija gužve ide i do 75%;  Percepcija gužve opæenito je ukazala na veæu zasmetanost brojem automobila;  Odreðena je razina broja posjetitelja preko koje poèinje znaèajnije rasti razina zasmetanosti;  Tek svaki drugi posjetitelj svjestan je da se nalazi na podruèju europske ekološke mreže NATURA 2000, a oni posjetitelji koji dolaze ciljano na ugostiteljsko/kupališni sadržaj još su i lošije informirani;  A 24% posjetitelja smatralo je da je kvaliteta prometnica prilièan ili vrlo ozbiljan problem. Iz svega navedenog jasan je problem percepcije gužve i korelacija gužve s ukupnim brojem automobila, te da problem prašine predstavlja najznaèajniji aspekt negativnog utjecaja na kvalitetu posjeta. Takoðer, informiranost o osnovnim obilježjima zaštiæenog borata koje su izradili: Grgureviæ & partneri d.o.o. za prostorno planiranje i projektiranje, Promet i prostor d.o.o., Institut za turizam i ADIPA - društvo za istraživanje i oèuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske. Informirano upravljanje posjeæivanjem… H. CARIÆ, M. JAKELIÆ podruèja - dostupnost informacija - nije zadovoljavajuæa, što upuæuje JU na odgovarajuæe akcije. 3. Prometni parametri - Promatrani su u dvije etape: analiza i preporuke. Analiza naèina kretanja i parkiranja motornih i nemotornih vozila te broja posjetitelja: za ovu su potrebu izvršena dodatna brojanja prometa kako bi se dobio što jasniji uvid u složenu dnevnu i sezonsku dinamiku broja motornih vozila (u kretanju i mirovanju), te procijenjenih ukupnih brojeva posjetitelja - istodobnih i ukupnih dnevnih. Naime, u utvrðenome postojeæem opæem konceptu korištenja, broj i distribucija motornih vozila u prostoru nedvojbeno se pokazao kao najznaèajniji kritièni ili ’granièni’ pokazatelj (Sl. 1.). Kao ilustracija intenziteta, utvrðeno je da u najoptereæenijim danima na podruèje DKiMA (dakle, na neureðene prometnice) uðe više vozila nego što prosjeèno dnevno ulazi i izlazi prometa iz RH u Republiku Maðarsku na graniènom prijelazu Gorièan. Analiza ostalih parametara prometnih tokova (gustoæa, kapacitet, razina usluge) takoðer pokazuje da su ispod granice prihvatljivosti za funkcionalno odvijanje prometa. Preporuke i prijedlozi razraðuju moguæe ciljeve i modele prometne mreže i prometne infrastrukture. Oèito je da postojeæa organizacija prijevoza ima brojna praktièna ogranièenja, ali i znaèajne utjecaje na okoliš, kao što su emisija prašine, vibracije, mala sigurnost prometa, male brzine kretanja i sl. U studiji je odreðeno 5 elemenata (vrsta kolnika, parking, javni prijevoz, pješaci i biciklisti) koji su razraðeni u 8 varijanti modela alternativnoga prometnog sustava (Sl. 2.). 4. Prostorni parametri - Prostorni parametri odreðeni su detaljnom analizom stanja te preciznim kartiranjem namjene i korištenja površina (odnosa planiranog i postojeæeg stanja) u kontekstu relevantnih propisa i dokumenata prostornog ureðenja. U elaboratu prostornih pokazatelja identificirane su zone intenzivnog korištenja unutar predmetnog podruèja, kljuèni pritisci te konflikti korištenja i zaštite koji se odvijaju na oko 345 ha DKiMA. Pomoæu terenskih istraživanja uspostavljeni su kljuèni pokazatelji prostorne i vremenske distribucije vozila i posjetitelja, pa je:  Konstatirana granica nosivosti s pozicije poštivanja važeæih dokumenata prostornog ureðenja, odnosno prostornih planova kao podzakonskih akata;  Ukupan dnevni broj posjetitelja/ha - u vrhuncu sezone prelazi uobièajene velièine (pokazatelj gustoæe po površini) kakve se prosjeèno bilježe u sluèaju zaštiæenih dijelova prirode koji se koriste i za rekreaciju;  U jeku turistièke sezone gustoæa korištenja svih poteza plaža (u užem smislu - žala i površina pogodnih za pristup moru) - proma- 146-155 26[2018] 1[55] PROSTOR 151 152 PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers 1[55] 26[2018] 146-155 H. CARIÆ, M. JAKELIÆ Informirano upravljanje posjeæivanjem… sjetitelja na zadanoj površini i anketiranja zadovoljstva posjetitelja;  koriste prometno modeliranje;  koreliraju bioindikatore s posjeæivanjem;  koriste ’nove’, zapravo raširene i razmjerno dostupne tehnologije (informatièko modeliranje, snimanje dronom, georeferenciranje foto i videozapisa i sl.);  daju zakljuèke i/ili smjernice koje implicitno i eksplicitno upuæuju na kljuène upravljaèke odluke i buduæe planiranje upravljanja posjeæivanjem. Sl. 3. ZK DKiMA - Kartografski prikaz konflikata zaštite i korištenja: podruèja zaštite stanišnih tipova travnjaka i obale (svjetlije horizontalne crte) i zone intenzivnog korištenja (automobilistièki, biciklistièki i pješaèki promet u kretanju i mirovanju, te kupanje i rekreacija - zatamnjena podruèja). Fig. 3 ZK DKiMA - Map showing the conflicting tendencies in protection and use: the protected native grass lawns and the coastal area (lighter horizontal lines) vs intensive use zones (vehicular, cycle and pedestrian movable and holdup traffic as well as bathing and recreation - dark areas). trana kroz ’inverzni pokazatelj’ - iznosi 5-15 m2/kupaèu, što je ispod kriterija Regionalnoga plana upravljanja plažama („Službene novine Istarske županije” broj 14/15 i 17/15), koji se referira na standard 20 m2/kupaèu. Kako je u studiji poseban naglasak stavljen na obradu, analizu i korelaciju svih dobivenih podataka koji se zasnivaju na terenskim istraživanjima, prije svega prostorno-vremenske distribucije posjetitelja, osigurani su uvjeti za uspostavu konkretnih pokazatelja. Temeljem toga izraðeni su zorni kartografski/kartogramski prikazi kako bi omoguæili transparentnu identifikaciju konflikata izmeðu koncepata korištenja i koncepata zaštite prostora (Sl. 3.). Èesta praksa dominiranja jedne struke ili diskursa (npr. prostornih standarda i ogranièavanje na tzv. fizièki nosivi kapacitet ili fokusiranja samo na istraživanje posjetitelja njihovih motiva, doživljaja, zadovoljstva i percepcije gužve) može pokazati ogranièenosti u ovisnosti o temeljnim karakteristikama promatranog prostora, vrstama njegova korištenja, motrištima dionika itd. Upravo je zato vrijednost prikazanih studija u interdisciplinarnom pristupu s jasnim ciljem meritornog identificiranja konflikata korištenja i zaštite kako bi se ponudili racionalni i objektivni temelji za informirane upravljaèke odluke. U tom smislu, studije raðene za ZK DKiMA daju doprinos razumijevanju kako pristupiti informiranom upravljanju jer:  identificiraju kljuène (’kritiène’) aspekte okoliša (prašina, opasnost od požara);  fokusiraju se na precizan uvid u prostorno-vremensku distribuciju posjetitelja;  provode istraživanje zadovoljstva posjetitelja s fokusom na percepciju gužve;  provode istraživanja i izraèune u ’realnom vremenu’ koreliranjem trenutaènog broja po- Istraživanja ZK DKiMA velikim su dijelom interpretirana kroz prostorne pokazatelje, problematiku prometa u kretanju i mirovanju, te identificiranjem zona konflikata korištenja (posjeæivanja) i koncepta zaštite prirodnih vrijednosti. Kljuèno je da rezultati istraživanja u oba sluèaja daju osnove za informirane dalekosežne upravljaèke/planerske odluke. Nadalje, i sliènosti i razlike opisanih istraživanja upuæuju na moguænost razvoja i/ili prilagodbe primijenjenih modela, saznanja i iskustava u drugim ZP. SMJERNICE ZA IZRADU STUDIJA UPRAVLJANJA POSJEÆIVANJEM GUIDELINES FOR A STUDY ON VISITOR MANAGEMENT Zbog primata koncepta zaštite pojedinaèna istraživanja povezana s upravljanjem posjeæivanjem trebaju težiti utvrðivanju jasnih i mjerljivih pokazatelja i standarda biološkog i fizièkog stanja podruèja te iskustva i zadovoljstva posjetitelja.18 Nosivi kapacitet u užem (’tradicionalnom’) smislu samo je jedan od moguæih alata pa se može javiti i kao rezultat procesa, a ne prejudicirani parametar i glavni cilj. Stoga, koristeæi izraz istraživanja ’na tragu’ koncepta nosivog kapaciteta, govorimo o procesu kojim se dubinski analizira postojeæe i/ili planirano stanje korištenja konkretnog prostora, odreðuje više mjerljivih pokazatelja (indikatora) koji to stanje opisuju, mjeri intenzitet korištenja prostora i razina promjena u prostoru do kojih korištenjem dolazi, odnosno kvaliteta okoliša i doživljaja koji se nudi posjetiteljima itd. Žarište se usmjerava prema utvrðivanju prihvatljive razine promjena, odnosno problematici sustava upravljanja posjeæivanjem. Svrha procesa jest omoguæiti dosljednu primjenu doktrine informiranog upravljanja. Meðutim, detaljna elaboracija interdisciplinarnih istraživanja povezanih s upravljanjem posjeæivanjem ZP prelazi uvriježene preporuke za izradu plana upravljanja kao strateškog, odnosno sveobuhvatnog i jezgrovitog dokumenta, pa i samog 18 19 Manning, Lawson, 2002. Vidjeti primjerice: Viskaniæ, 2005: 14-16, 35-36, 70-71 Znanstveni prilozi | Scientific Papers (akcijskog) plana upravljanja posjetiteljima ZP.19 Stoga zakljuèujemo kako je odgovarajuæa istraživanja i elaboraciju okvira upravljanja posjeæivanjem primjereno obraditi zasebnom struènom podlogom - studijom upravljanja posjetiteljima. Pristup izradi studija upravljanja posjeæivanjem trebao bi biti prilagodljiv specifiènostima zaštiæenoga podruèja, tj. uvažavati specifièan kontekst pritisaka posjeæivanja na okoliš, osjetljivosti habitata, rizike i sl., te, uz cjelovit pregled, dati uvid i u kljuène lokacije unutar ZP. Nadalje, pristup bi trebao biti interdisciplinaran - ukljuèivati primjenu raznovrsnih iskustava (bio-konzervatorska, prostornoplanerska, krajobrazna, zelenog turizma, prometna, sociološka, zaštite okoliša i sl.) radi ostvarivanja korelacije odnosa, kao što su npr. zadovoljstvo posjetitelja i rizici po okoliš te dr. Uz interdisciplinarni tim koji obvezno ukljuèuje predstavnike odgovarajuæih službi javne ustanove koja upravlja zaštiæenim podruèjem, tijekom izrade studije poželjno je konzultirati širi niz dionika (putem struènih rasprava i/ili radionica s lokalnim dionicima), uvažavajuæi naèela participativnog i prilagodljivog upravljanja. Izraðena studija upravljanja posjetiteljima zakljuèno treba sadržavati pregledan, komunikativan i uèinkovit sustav potpore odluèivanju, odnosno omoguæiti dionicima u sustavu upravljanja korištenje kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja kao podlogu za informirane procjene pri utvrðivanju specifiènih ciljeva upravljanja u samim planskim dokumentima i kasnijem praæenju stanja. Primjerice, temeljem evaluacije razlièitih varijanti provedene u sklopu studije, konaèno utvrðivanje npr. direktnih i indirektnih (’tvrdih’ i ’mekih’) strategija i tehnika upravljanja posjetiteljima20 pozicionira se u domenu nastavnoga akcijskog plana za specifièan segment upravljanja, tj. u domenu akcijskog plana upravljanja posjetiteljima [APUP] kao zasebnog dokumenta ili kao dijela plana upravljanja ZP. U kontekstu RH posebno je važno naglasiti da studije posjeæivanja i nosivog kapaciteta trebaju biti u jasnoj funkciji ne samo deklarativnog razvoja sustava prilagodljivog upravljanja u dinamièkom okruženju veæ i prostornih planova koji se odnose na ZP (bilo da je rijeè o propisanim PPPPO za nacionalni park i park prirode ili drugim prostornim planovima razlièitih razina i obuhvata (PPŽ, PPUO/G, odnosno UPU). Autori sugeriraju da se izrada studija upravljanja posjetiteljima podijeli u dvije osnovne etape: 20 To se èesto navodi kao glavna tema planova upravljanja posjetiteljima ZP - vidjeti, primjerice: IUCN, 2018. Informirano upravljanje posjeæivanjem… H. CARIÆ, M. JAKELIÆ I. Inventarizacija, analiza i evaluacija postojeæeg stanja - detaljna evaluacija postojeæih naèina posjeæivanja, rezultata dosadašnjih relevantnih istraživanja i upravljaèkog okvira, prakse i iskustava JU u provedbi plana upravljanja i/ili drugih upravljaèkih dokumenata. Po potrebi provode se dopunska istraživanja posjetitelja/posjeæivanja, odnosno utvrðuju smjernice za provoðenje takvih istraživanja u buduænosti; II. Utvrðivanje opæih ciljeva i okvira upravljanja posjetiteljima - preispituju se moguænosti i ogranièenja unapreðenja sustava upravljanja posjetiteljima, u planskim razdobljima sukladnim kako aktualnim potrebama JU tako i potrebi revizije odnosno izrade plana upravljanja. Nakon konzultiranja lokalnih dionika odreðuju se /predlažu opæi ciljevi upravljanja posjetiteljima. Preispitivanjem razlièitih modela razvija se prijedlog odgovarajuæeg okvira upravljanja posjeæivanjem. Ovisno o potrebama konkretnog ZP, pozicioniranim prema obvezi izrade/revizije plana upravljanja, odnosno prostornih planova koji se odnose na ZP, temeljem studije upravljanja posjeæivanjem, uz konzultiranje javnosti, mogao bi se nastavno izraditi i APUP, osnovne strukture kako slijedi:  glavni cilj, teme i specifièni [SMART] ciljevi upravljanja posjetiteljima ZP;  aktivnosti za postizanje ciljeva upravljanja posjetiteljima ZP;  pokazatelji za praæenje provedbe i procjenu uèinkovitosti upravljanja posjetiteljima ZP;  prioriteti, dionici, resursi JU i procjena troškova; pri èemu je moguæe da se za odreðene prostorne upravljaèke cjeline daju prijedlozi ’mikro-zoniranja’ i odgovarajuæih mjera upravljanja [engl. site-design/management]. Na tragu predloženih etapa izrade navodimo kljuène postupke, teme i fokuse studija upravljanja posjetiteljima/posjeæivanjem za razmatranje JU prilikom planiranja provedbe istih:  pregled (istraživanja i nalaza) monitoringa vrsta i staništa te koreliranje s antropogenim utjecajima, meðu kojima se što jasnije identificira utjecaj samog posjeæivanja;  analiza atrakcijske osnove i potencijalnih resursa za posjeæivanje, te odgovarajuæe interpretacije;  analiza prometnog sustava (promet u mirovanju, pješaci, biciklisti, plovila, brojanje prometa itd.);  analiza prostornoplanske dokumentacije i korištenih prostornih pokazatelja i standarda;  istraživanje posjetitelja (struktura, zadovoljstvo, potrošnja i dr.);  razumijevanje trendova u turizmu i analiza turistièkog okruženja; 146-155 26[2018] 1[55] PROSTOR 153 154 PROSTOR 1[55] 26[2018] 146-155 H. CARIÆ, M. JAKELIÆ Informirano upravljanje posjeæivanjem…  precizan uvid u prostorno-vremensku distribuciju posjetitelja (dnevna, tjedna, sezonska - posebno lokalne i istodobne gustoæe);  utjecaj posjeæivanja na resurse i vrijednosti;  postojeæi i potencijalni konflikti koncepata korištenja - ponajprije posjeæivanja - i zaštite;  koreliranje pokazatelja zadovoljstva posjetitelja i utjecaja posjeæivanja na resurse;  utvrðivanje mikrolokacijskih [engl. site-specific] standarda sukladno opæim ciljevima upravljanja;  uvid u modele (okvire) upravljanja posjetiteljima/posjeæivanjem i moguænosti njihove primjene na konkretno ZP;  pregled, varijante i prijedlog direktnih i indirektnih (’tvrdih’ i ’mekih’) strategija i tehnika upravljanja posjetiteljima/posjeæivanjem;  utvrðivanje naèina praæenja kritiènih pokazatelja;  uvoðenje principa zelenog raèunovodstva i analiza usluga ekosustava;  moguænosti uvoðenja zelene infrastrukture. ZAKLJUÈAK CONCLUSION Ovdje predstavljena iskustva primjene koncepta nosivoga kapaciteta ZP i informirani uvidi u paralelnu evoluciju koncepta nosivoga kapaciteta i modela upravljanja ZP upuæuju na:  vrlo širok raspon moguæih odreðenja sadržaja (problematike) upravljanja posjetiteljima / posjeæivanjem [engl. visitor management / visitor use management] kao jedne od tema unutar cjelovitog sustava upravljanja ZP. Fokus koji se pri planiranju i upravljanju odabire unutar toga raspona ovisi o posebnostima pojedinog ZP;  znaèenje primjene rezultata istraživanja na tragu koncepta nosivoga kapaciteta pri donošenju informiranih upravljaèkih odluka, odnosno u razvoju sustava potpore odluèivanju;  posebno znaèenje detaljnijih uvida u prostorno-vremensku distribuciju posjetitelja lokalne i istodobne gustoæe, karakteristike tokova itd.;  potrebu koordinirane provedbe istraživanja prostornih i prometnih pokazatelja, s istraživanjem posjetitelja (struktura, oèekivanja, zadovoljstvo) te koreliranja tih i okolišnih, ekoloških i ekonomskih pokazatelja;  svrhovitost izrade studija upravljanja posjetiteljima/posjeæivanjem, unutar zakonodavno-institucionalnog okvira RH ponajprije kao struènih podloga u postupcima izrade planova upravljanja ZP, ali i drugih planskih, strateških i inih dokumenata koji se na pojedino ZP odnose. Upravo takve studije predstavljale bi temelj informiranom odluèivanju - višestruko korisne struène podloge za izradu (akcijskih) planova upravljanja posjetiteljima/posjeæivanjem, (revizije) planova upravljanja, (izmjene i dopune) prostornih planova koji se odnose na ZP te znaèajan element sustava upravljanja ZP. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Literatura Bibliography 1. Albrecht, J.N. (2016.), Introduction to Visitor Management in Tourism Destinations, u: Visitor management in tourism destinations [ed. Albrecht, J.N.], CABI Tourism Management and Research Series 2. Cariæ, H.; Klariæ, Z. (2011.), Istraživanja prihvatnog kapaciteta - meðunarodna i hrvatska iskustva, u: Izazovi upravljanja turizmom, znanstvena edicija Instituta za turizam, knj. 5, Institut za turizam, Zagreb 3. Cariæ, H.; Markoviæ I. (2011.), Integralno planiranje u turizmu kao temelj održivog razvoja, u: Izazovi upravljanja turizmom, znanstvena edicija Instituta za turizam, knj. 5, Institut za turizam, Zagreb 4. Dudley, N. [ed.] (2008.), Guidelines for Applying Protected Area Management Categories, IUCN, x+86 pp., Gland, Switzerland 5. Graefe, A.R.; Vaske, J.; Kuss, F. (1984.), Social Carrying Capacity: An Integration and Synthesis of Twenty Years of Research, „Leisure Sciences”, 8: 275-295 6. Graefe, A.R.; Cahill, K.; Bacon, J. (2011.), Putting visitor capacity in perspective: A response to the capacity work group, „Journal of Park and Recreation Administration”, 29 (1) 7. IUCN - International Union for Conservation of Nature and Natural Resources (2018.), Tourism and Visitor Management in Protected Areas: Guidelines for sustainability. Best Practice Protected Area Guidelines [eds. Leung, Yu-Fai; Spenceley, A.; Hvenegaard, G.; Buckley, R.], Series No. 27, IUCN, xii+128 pp., Gland, Switzerland 8. IVUMC (2016.), Visitor Use Management Framework: A Guide to Providing Sustainable Outdoor Recreation Edition One, July, Interagency Visitor Use Management Council 9. Manning, R.; Lawson, S. (2002.), Carrying Capacity as ”Informed Judgment”: The Values of Science and the Science of Values, „Environmental Management”, 8, 30 (2): 157-168 10. Manning, R. (2007.), Parks and Carrying Capacity: Commons Without Tragedy, Island Press, Washington, USA 11. Manning, R.; Valliere, W.; Anderson, L.; Stansfield McCown, R.; Pettengill, P.; Reigner, N.; Lawson, S.; Newman, P.; Budruk, M.; Laven, D.; Hallo, J.; Park, L.; Bacon, J.; Abbe, D.; van Riper, C.; Goonan, K. (2011.), Defining, Measuring, Monitoring, and Managing the Sustainability of Parks for Outdoor Recreation, „Journal of Park and Recreation Administration”, Sep 27 [Online], 29: 3 12. Marinoviæ-Uzelac, A. (2001.), Prostorno planiranje, Dom i svijet, Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis, Zagreb 13. Salerno, F.; Viviano, G.; Manfredi, E.C.; Caroli, P.; Thakuri, S.; Tartari, G. (2013.), Multiple Carrying Capacities: from a management-oriented perspective to operationalize sustainable tourism in protected areas, „Journal of Environmental Management”, 128: 116-125 14. Stankey, G.H.; McCool, S.F. (1984.), Carrying capacity in recreational settings: Evolution, appraisal, and application, „Leisure Sciences: An Interdisciplinary Journal”, 6 (4): 453-473 15. Sumner, E.L. (1942.), The biology of wilderness protection, „Sierra Club Bulletin”, 27: 14-22 16. UNWTO/UNEP/IUCN (2002.), Sustainable Tourism in Protected Areas: Guidelines for Planning and Management, skupina autora: Eagles, Paul F.J.; McCool, Stephen F.; Haynes, Christopher D.A.; IUCN Gland, Switzerland and Cambridge, UK 17. UNWTO (2004.a), Tourism Congestion Management at Natural and Cultural Sites, World Tourism Organization, Madrid, Spain 18. UNWTO (2004.b), Indicators of Sustainable Development for Tourism Destinations A Guidebook, World Tourism Organization, Madrid, Spain 19. Viskaniæ, P. (2005.), Smjernice za izradu plana upravljanja, Agriconsulting SpA za Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 20. Whittaker, D.; Shelby, B.; Manning, R.; Cole, D.; Haas, G. (2011.), Capacity reconsidered: Finding consensus and clarifying differences, „Journal of Park and Recreation Administration”, 29 (1) 21. *** (2013. i 2018.), Zakon o zaštiti prirode, „Narodne novine”, br. 80/13 i 15/18, Zagreb 22. *** (2018.), Smjernice za planiranje upravljanja zaštiæenim podruèjima i/ili podruèjima ekološke mreže, MZOE - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i HAOP - Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, UNDP, Hrvatska Izvor Source Izvor ilustracija Illustration Source Sl. 1.-3. Arhiva Grgureviæ & partneri d.o.o., 2016. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Informirano upravljanje posjeæivanjem… H. CARIÆ, M. JAKELIÆ 146-155 26[2018] 1[55] PROSTOR 155 Sažetak Summary Informed Visitor Management in Protected Areas The purpose of this article is to present the results of a recent research into carrying capacity of the significant landscape of Donji Kamenjak and the Medulin archipelago and prove that they may be widely applicable in informed decision-making processes related to visitor management in protected areas. Three key aspects of this case study are highly relevant: 1. seasonal visits - a typical characteristic of Croatian tourism - results in intense pressure on natural resources and consequently a possible negative impact on visitors’ satisfaction; 2. intention of the authorities to base their further management decisions and activities on clear indicators which, in this case, start from the carrying capacity concept; 3. interdisciplinary approach, i.e. a series of indicators (tourist, environmental, ecological, and economic ones) are taken into consideration in the research conducted for this protected area starting from a detailed insight into space-time visitor distribution. In this case study special consideration is given to data gathering in coordinated field researches (carried out in the season 2016) such as: - analysis of visitors’ satisfaction and crowds perception; - road inspection and georeference video recording; - drone video recording at 40-50 m and 400 m altitude; - manual traffic volume count as a supplement and check-up of the automatic (machine) count; - walking tour of the site with detailed photo documentation (geomorphological analysis and coastline use analysis). In current visitor management processes more and more emphasis is placed on the establishment of concrete parameters and indicators for an informed decision-making process. In this case study, the following parameters of carrying capacity are considered: 1. Environmental and ecological parameters take into consideration aspects of the impact on off-shore ecosystems, the sea and the coastline. Priority in this area is given to road traffic effects and fire risk management; 2. Visitor parameters - based on researches conducted in pre-season and peak seasonal periods providing the basis for a comparison of various regimes and usage intensity; 3. Traffic parameters - based on the analysis of all kinds of traffic flows and especially, parking of motor and non-motor vehicles; 4. Spatial parameters - determined by an in-depth analysis and accurate mapping of the purpose and use of the area (the ratio between the planned and the existing situation) in the context of relevant regulations and space planning documents. These parameters of carrying capacity are vital for informed management because they: - help identify the key (”critical”) aspects of the environment; - provide clear and direct insight into space-time visitor distribution; - give insight into visitors’ satisfaction with emphasis on crowds perception; - clearly position the research and calculations in a specific time period through a correlation between the actual number of visitors on a given site at a particular moment and interviews about visitors’ satisfaction; - use traffic modelling; - correlate bioindicators with visits; - use ”new”, i.e. widely used and available technologies (information modelling, drone recording, georeference photo and video recordings, etc.); - point to the conclusions and/or offer guidelines which implicitly and explicitly suggest key management decisions as well as future planning strategies for visitor management. The authors suggest guidelines for a study on visitor management adaptable to the specific features Biografije Biographies Dr.sc. HRVOJE CARIÆ, viši znanstveni suradnik, Institut za turizam, Zagreb. Podruèja su mu djelovanja interdisciplinarni meðunarodni i domaæi projekti koji primjenjuju koncepte proizašle iz okolišne i ekološke ekonomije, kao što su: nosivi kapacitet, vrjednovanje bioraznolikosti, rizici zaštite okoliša, usluge ekosustava i pokazatelji održivosti turizma. MARKO JAKELIÆ, dipl.ing.arh., Grgureviæ & partneri d.o.o., u Zagrebu. Glavna su mu podruèja rada prostorno i urbanistièko planiranje te prostornoprogramske studije u obalnom podruèju Republike Hrvatske. HRVOJE CARIÆ, Ph.D., Senior Research Associate in the Institute for Tourism in Zagreb. His research interests are focused on interdisciplinary international and home projects applying the concepts from environmental and ecological economics such as: carrying capacity, biodiversity assessment, risks in environment protection, ecosystem services and sustainable tourism indicators. MARKO JAKELIÆ, Dipl.Eng.Arch., Grgureviæ & partners d.o.o., Zagreb. The main area of his work is spatial and urban planning. He carries out spatial planning and development studies for the Croatian coastal area. of a particular protected area, conceived as a twostage process: I Inventory-making, analysis and evaluation of the existing situation - thorough assessment of the present modes of visits, recent and relevant research results, management framework, practice and experiences in the implementation of management plans and/or other management documents. If necessary additional researches are carried out related to visitors / visits, i.e. guidelines are laid down for similar researches in the future. II Setting up general goals and visitor / visits management framework: possibilities and restraints on improving the visitor management system in planned periods are reviewed in accordance with the current needs as well as the need for revision or for making a new management plan. After consulting the local participants, the common goals of visitor management are drawn up and proposed. Finally, by checking up various models it is possible to develop a proposal that would best suit a particular visitor management framework. In conclusion the authors put forward arguments concerning the purpose and need for conducting visitor management studies within the legislative institutional framework of the Republic of Croatia. Such studies would primarily serve as professional bases in visitor planning and management processes, planning and management of protected areas but also in drawing up physical plans and other plans including strategic and other documents related to a particular protected area. Special emphasis is placed on the need for a detailed insight into space-time visitor distribution (local and simultaneous density, characteristics of the flows etc.) as well as the need for coordinated researches on spatial and traffic indicators accompanied by a research on visitors themselves (their structure, expectations, satisfaction). This would ultimately provide a basis for close coordination among various environmental, ecological, and economic factors.