Geographer

U Šibeniku je 20. svibnja 2020., u osamdeset osmoj godini života preminuo prof. dr. sc. Ante Kalogjere, znanstvenik, geograf, metodičar, praktičara, prostorni planer, umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru i član Hrvatskoga geografskog društva u Zadru. U mirovini je bio od listopada 2001. godine, ali je i dalje surađivao u akademskom radu. Rođen je 30. kolovoza 1931. u Korčuli gdje je završio osnovnu i započeo srednju školu, potkraj 1946. preselio se u Zagreb u kojem je završio gimnaziju 1952. godine i upisao se na Prirodoslovno-matematički fakultet, na studij geografije. Kao vrstan student bio je demonstrator te je počeo objavljivati radove u stručnim publikacijama. Bio je aktivni član Hrvatskoga geografskog društva, pa je 2017. zaokružio šezdeset pet godina članstva u strukovnoj udruzi. Diplomirao je 27. prosinca 1956. u klasi akademika prof. dr. sc. Josipa Roglića radom Prilog poznavanju reljefa otoka Korčule, opredijelivši se time za osnovno usmjerenje u fizičkoj geografiji, iako je u kasnijem radu sveobuhvatno proučavao geografsku stvarnost pojedinih prostora Hrvatske.

The contribution aims to emphasize the need to preserve, protect, manage
and develop the “World heritage”, a complex systemic reality in which its animated and inanimate components, too often due to excesses and disharmony,
interact with harmful methods for themselves and for the whole system. In addition to an introductory part, aimed at summarizing and motivating the aims
of the search for a “useful eco-geography”, basic indications are provided on
how geography has evolved and on how the human population is problematically articulated, analyzing the reports “ in giving and having ”of man with
living organisms and with physical reality; reports that often disrupt ecosystems, highlighting the need for sustainable development. Furthermore, the
topic of environmental protection is addressed, as an opportune conclusion of
a work that provides useful considerations on environmental transformations
and resource depletion.

Josip Faričić, s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, dana 28. lipnja 2006. na Odsjeku za geografiju PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom "Sjevernodalmatinski otoci u procesu litoralizacije – razvoj, problemi i perspektive". Dr Josip Faričić prvi je diplomant (1998.) iz prvog naraštaja mlade katedre geografije na Sveučilištu u Zadru, osnovane 1994. godine. Također, prvi je magistrirao iz te generacije zadarskih geografa (2003.), a sada i prvi koji je doktorirao. Obrana je održana pred povjerenstvom koje su činili predsjednik, prof. dr. sc. Ivo Nejasmić, mentor prof. dr. sc. Damir Magaš i član doc. dr. sc. Danijel Orešić. Faričić je u opsežnoj raspravi na 500 stranica dao novi doprinos geografskom proučavanju litoralizacijskih procesa u hrvatskom priobalju te, kako je sam naveo u prijavi disertacije, "Zaključci rada trebali bi pridonijeti stvaranju znanstvenog temelja za buduća istraživanja, a posebno implementaciji rezultata u praksi prostornog planiranja i uređenja proučavanog prostora. Cilj je realno vrjednovanje mogućnosti i ograničenja prirodno-geografskih i socio-geografskih sastavnica otočnih mikrosustava kako bi se, u skladu s paradigmom održivog razvitka, na najbolji način omogućio optimalan razvoj otočnoga prostora zadarske i šibenske regije."razvoj, problemi i perspektive. Disertacija uz glavne teze, uključuje popis literature, popis tablica i popis slika te sažetak na engleskom jeziku. U tekstu je raspoređeno 75 tablica i 98 slika. Disertacija je rezultat interesa mladog znanstvenika za istraživanje složene geografske problematike hrvatskih otoka, koji je materijalizirao tijekom višegodišnjeg rada (od 1999.) na znanstvenom projektu Geografske osnove razvitka malih hrvatskih otoka te sudjelovanjem u izvođenju dijela nastave (seminar) iz predmeta Regionalna geografija Hrvatske. Posebno zainteresiran za historijsko-geografski i regionalno-geografski pristup proučavanju geoprostora, u disertaciji je ostvario sintetsku raspravu na temelju brojnih izvora geografskih podataka, koristeći se arhivskom pisanom i kartografskom građom, demografskim i gospodarskim statistikama, domaćom i svjetskom znanstvenom i stručnom literaturom (ukupno 580 bibliografskih jedinica) te višekratnim terenskim istraživanjima otoka Sjeverne Dalmacije. Svojim radom pristupnik je dao izvorni znanstveni doprinos proučavanju kompleksne geografske preobrazbe sjevernodalmatinske otočne skupine pod utjecajem litoralizacijskih procesa, osobito naglašenih tijekom posljednjih pedesetak godina.