Marica Cuncic

Anonim, javni notar, djelovao je u Dubrovniku između 1210. i 1254. Napisao je 9 dokumenata na cirilici hrvatskim jezikom koji mu nije materinski. Ti dokumenti su ugovori, obecanja, povelje i obaveze, važni za povijest Dubrovnika, Bosne i Srbije. Izdani su vise puta.

CONTRIBUTION TO THE RECONSTRUCTION OF THE CROATIAN GLAGOLITIC BIBLE Some documents confirm that the Croatian Church Slavonic Bible written in the Glagolitic script was in use for some time but unfortunately it is not preserved. The Bible readings from the Croatian Glagolitic liturgical books are important in the reconstruction of the Croatian Church Slavonic Bible. The analytical bibliography research of the Bible readings are taken from the14th century Kopenhagen Missal, the Vatican Eighth Missal from 1435, and the 15th century Novi Missal. Results are presented in a table where the biblical reference is connected with the leaf and column in the sources. These results are compared to the already published biblical readings. Key words: reconstruction of the Bible, biblical readings, Croatian Church Slavonic, Glagolitic missals, Missal of Kopenhagen, Vatican Eighth Missal, Missal of Novi

© 2001 The Guilford Press A Division of Guilford Publications, Inc. 72 Spring Street, New York, NY 10012 www.guilford.com All rights reserved No part of this book may be reproduced, translated, stored in a retrieval system, or transmitted, in any form or by any ...

Čitanje Konavoskoga natpisa objavili su 2001. godine Niko Kapetanić i Mateo Žagar. Ovi autori prvi dio najjužnijega hrvatskoga natpisa čitaju na sljedeći način: [is]kl[e]sa goneslavo gospoinъ i stavljaju ga u 11. st. Godine 2005. Gordana Tomović je prvi dio natpisa pročitala: ê kl[i]sa(r)hъ ne sl(ê)pacъ ho(ž)d(ъ) bos nъ i pretpostavlja da je to srpski natpis iz 13. st. M. Žagar ponovno objavljuje 2009. god. čitanje iz 2001. Autorica ovoga članka donosi novo čitanje prvoga dijela natpisa koje glasi: ê kl[e]sa to na slêpo to ê koinъ odnosno ja klesa to na slijepo, to ja, koin. Klesati na slijepo i danas znači klesati bez predloška ili nacrta. Koinъ je kroatizirana grčka riječ κοινός koja znači običnu, neposvećenu osobu, i svjedoči o utjecaju grčkoga jezika u 11. st. u Konavlima. Klesar dakle nije bio ni redovnik ni svećenik, nego laik koji se toliko ponosi što zna pisati glagoljicu da tu činjenicu zapisuje u kamen. Paleografska se analiza sastoji od komentara na prijašnja dva čitanja i od slika slova prvotnoga i novoga čitanja.

A short description of activities of the association Friends of Nature "Lijepa nasa" ("Our Beautiful Land") on different levels: reforestation, anti-war appeals and help for defenders, publishing "Branimir", a magazine for defenders of Croatia, reconstruction of rural economy.

Analiticka glagoljska paleografija razvija egzktne metode mjerenja starih tipova glagoljskih slova. Svako se slovo tretira kao crtež. Autorica smatra mjerni odnos ili proporcije slova važnim elementom glagoljskoga pisma. Analizom mjernog odnosa idealiziranih tipova trokutaste, zatim okrugle i uglate glagoljice određuje raspoređenost raznolikosti slova u zadanom nizu. Ta raspoređenost raznolikosti otkriva kojim redosljedom su glagoljska slova stvorena. Rezultati analize osim toga pokazuju da se prvotna raspoređenost raznolikosti proporcija zadržala u svim tipovima jer ih povezuje prvotno crtovlje bez obzira na morfoloske transformacije prvotnoga trokutastoga tipa kasnije u okrugli i uglati.

The paper bifolia with Cyrillic text has the same call number as the 14th century fragment of the Croatian Glagolitic Missal in the Forschungsbibliothek Gotha, Germany. It has been identified as the Russian Church Slavonic Pomjannik', a prayer for the dead according to the Russian Orthodox Church tradition. The praise of repentance and generosity in alms giving is followed by the prayer for the late crown princess Anna Alexeevna, a daughter of Tsar Alexej Mihajlovic Romanov, and for her aunts, the three daughters of Tsar Mihajlo Fjodorovic Romanov, namely the crown princesses Irina, Anna and Tatjana. According to the latest date of death the text was not written before Aug. 24, 1706. The ornaments of the prayer text are not ordinary as the Pomjannik' had to be presented to emperor's family. The illumination was done by a scribe and miniaturist Radul whose name is written in the Latin script at the bottom of the illustration which has the characteristics of the 17th century linear painting.

Donose se tri nove cinjenice o Jurju Habdelicu: 1. Sillabus vocabulorum Grammaticae Emmanuelis Alvari... In Illyricam, sive Croatis & Sclavonibus vernaculam conversorum. Cum appendice generum, et declinationum nije izgubljena knjiga. Jedan se primjerak nalazi pod signaturom RIID-160-107 u Nacionalnoj i sveucilisnoj knjižnici u Zagrebu. 2. Svi povjesnicari književnosti pisu da se Habdelic rodio u Starom Cicu. Tocnije bi bilo reci da se rodio u Kucama u župi Staro Cice kako tvrdi Laszowski. Da se Habdelic nije rodio u Starom Cicu, potvrđuje i cinjenica da je Juraj plemeniti Habdelic sin Baltazara plemenitoga Habdelica i majke Margarete plemenite Kraljic koji prema tome nisu bili Starocicani. Habdelic se kao plemic nije mogao roditi u mjestu Staro Cice koje ne pripada Plemenitoj opcini Turopolje. 3. Pervi otca nassega Adama greh je Prvi tjedan duhovnih vježbi sv. Ignacija. To se vidi po geslu sv. Ignacija i Družbe Isusove: O. A. M. D. G., po samom naslovu knjige jer Adamov grijeh je sredisnja tema Prvoga tjedna DV, po stilu pisanja koji odgovara razmatranjima voditelja DV, po strukturi sadržaja koja se detaljno uspoređuje s Prvim tjednom DV, tematoloski (npr. tri moci duse, krivokletstvo, razlucivanje duhova) ; književno-teoretski (citanje i slusanje) ; po slicnosti sa suvremenom strukturom Prvoga tjedna (voditelji DV isusovci I. Fucek i S. Pavin) i po tematskom i kronoloskom mjestu koje Adama greh zauzima među drugim Habdelicevim djelima koja je, sudeci po njegovim vlastitim rijecima, kanio napisati a to je Isusov život: Nassega Zvelichitela zemelyzki sitek koji po tematici pripada Drugom tjednu DV i Muka Isusova koja po tematici pripada Trecem tjednu DV.

Knjiga "Iskrice sv. Ignacija: Misli sv. Ignacija Lojolskog za svaki dan u godini tumači Gábor Hevenesi". Kuče, Marignacija d. o. o., 2021., 394 str., 2 slike. Preveo Jozo Vela. Uredila i Pogovor napisala Marica Čunčić.
Ova je knjiga dio baze znanja civilizacije kakvu poznamo. To je prvi hrvatski prijevod latinskoga djela Scintillae ignatianae, sive sancti Ignatii de Loyola, Societatis Jesu Fundatoris, apophtegmata sacra, per singulos anni dies distributa et ulteriori considerationi proposita, Viennae, Austriae, Typis Joannis Georgii Schlegel, Universitatis Typographi, 1705.

Doktorski rad Alojzije Tvorić rezultat je opsežnoga znanstvenog istraživanja stotinjak hrvatskih molitvenika od kojih sedamdesetak pripada razdoblju od 16. do 19. stoljeća. Među njima je autorica odabrala korpus od četrnaest tiskanih latiničnih, jedan ćirilični i jedan rukopisni s posebnim osvrtom na dva koja na svim razinama raščlanjuje i uspoređuje, a vezana su uz dvije hrvatske plemkinje istoga imena: Anu Katarinu Frankopan Zrinski (1525.-1562/3.), suprugu bana Nikole Šubića Zrinskoga Sigetskoga (dalje: Ana), za koju je Nikola Dešić sastavio molitvenik Raj duše (dalje: RD) i Anu Katarinu Frankopan Zrinski (1625.-1673.), ženu Petra Zrinskoga (dalje: Katarina), autoricu molitvenika Putni tovaruš (Venecija, 1661., Ljubljana 1678. i 1715., 441 str.) (dalje: PT). Na odabranom korpusu dokazuju se autoričine teze da u tom razdoblju žene čitaju i pišu molitvenike, žene omogućuju njihovo objavljivanje, molitvenici se posvećuju ženama, sastavljaju i tiskaju za žene, moliteljice se utječu zagovoru Blažene Djevice Marije i drugih svetih žena, gramatičke kategorije odražavaju ženski rod i da se čak neki psalmi i liturgijski tekstovi prilagođuju ženskom rodu. To sve prestaje u 19. st. pojavom molitvenika biskupijskog tipa, što opravdava ograničenje istraživanoga korpusa do 19. st.

Marija Agnezija PANTELIĆ, Hrvatsko glagoljsko srednjovjekovlje. Priredio Petar BAŠIĆ. Kršćanska sadašnjost d. o. o., Družba sestara milosrdnica sve-tog Vinka Paulskog u Zagrebu, Zagreb 2013., 725 str. Marija Agnezija Pantelić (1915.-2008.) istaknuta je hrvatska fi lologinja i paleoslavistica, doktorica fi lologije i počasna doktorica teologije, časna se-stra Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu. Zbornik radova sabranih djela Marije Agnezije Pantelić, od kojih je većina nasta-la za vrijeme njezina rada na Staroslavenskom institutu, izišao je post-humno. Za paleoslavistička istraživanja nagrađena je Nagradom za životno djelo Republike Hrvatske. Doktorirala je 1960. na hrvatskim glagoljskim kodeksima krbavskoga područja iz 14. i 15. st. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu podijelio joj je 1988. godine počasni doktorat svete teologije. Istraživanja je usmjerila na hrvatske glagoljske liturgijske knjige, misale i brevijare. Prema riječi-ma Stjepana Damjanovića M. A. Pantelić je »stekla ugled najkompetentnije istraživateljice hrvatskoglagoljske liturgijske građe koju je obrađivala s po-vijesnoliturgijskoga, jezičnoga, pismovnoga i iluminacijskoga vida često se baveći teškim pitanjima datacije i lokalizacije tekstova«. Bila je izvrsna znanstvenica zaslužna za brojna važna otkrića glagolj-ske srednjovjekovne pismenosti. Većina tih otkrića objavljenih u šezdesetak radova sabrana je u ovome zborniku koji je u okviru Odjela za hrvatski glagolizam uredio Petar Bašić pripremajući ga s Romanom Turčinovićem. Zbornik je izišao kao 3. knjiga u nizu Djela instituta za ekumensku teologiju i dijalog »Juraj Križanić« Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čiji je urednik Jure Zečević. Zbornik su recenzirali Marica Čunčić, Stjepan Damjanović i Ivan Golub, a korekturu i prijelom napravio je Roman Turčinović. Knjiga se sastoji od sljedećih poglavlja: I. Na izvorima ćirilometodske baštine, II. Hrvatskoglagoljski misali, III. Hrvatskoglagoljski brevijari, IV. Hrvatskoglagoljski kalendar i sanktoral, V. Blaž Baromić i njegovo doba te Predmetno i autorsko kazalo. U Uvodnoj riječi (5) urednika Petra Bašića navodi se kako je tekstove revidirala sama autorica, dok su neki tekstovi revidirani s njezinim dopu-štenjem, tako da sadrže više podataka od istovjetnih radova objavljenih u

Endogene teorije o postanku glagoljice istražuju grafičku strukturu slova da otkriju prvotan oblik ili grafički
ključ glagoljskoga pisma tražeći zajednički geometrijski višekratnik i značenje njihovih geometrijskih
oblika. Rozeta V. Jončeva proizvodi 38 glagoljskih slova i zajedno s linijskim sustavom ima uspješnu
primjenu u analitičkoj glagoljskoj paleografiji. Zahvaljujući logici te grafičke i geometrijske strukture
razvile su se egzaktne metode paleografskog istraživanja i dale odgovore na mnoga veoma važna pitanja
glagoljske paleografije. Ta je teorija istovremeno jednostavna, ima potvrdu u spomenicima i po
geometrijskoj strukturi odgovara kršćanskoj simbolici sadržanoj u rozeti. Gramatozofija S. Sambunjaka
dosadašnje rezultate istraživanja tumači nepouzdano, ne odgovara na pitanja glagoljske paleografije,
komplicirana je, grafički i geometrijski najčešće nelogična. Riječ “gramatozofija” (gramatologija i
aritmozofija) sugerira, a niz bibliografskih jedinica iz magije i ezoterije potvrđuju, da autor miješa znanost i
ezoteriju, neuspješno izvodeći iz mandale, uzete iz nekršćanske kulture, glagoljska slova. Autorica postavlja
granice geometriji i simbolici u glagoljskoj paleografiji poistovjetivši ih s kriterijima dobre teorije:
jednostavnost, rješavanje većeg broja pitanja, potvrda na spomenicima. Prema tim kriterijima gramatozofija
i mandala S. Sambunjaka ostaju izvan znanstvenih granica i ne zadovoljavaju uvjetima dobre teorije.

Uz kratku povijest, kontekst nastanka i opis Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje autorica istražuje zastupljenost i značenje Habdelićeva Dictionara, Zercala Marijanskoga i njegove knjige Pervi otca našega Adama greh u tome Rječniku. Dictionar je potpuno sa svim riječima ušao u Rječnik HKKJ. Statistički se pokazuje na manjem segmentu veličina udjela rječničkoga fonda Dictionara u cjelokupnom Rječniku HKKJ i donosi nekoliko područja rječničke građe kojom je Habdelić obogatio hrvatski kajkavski književni jezik i Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika.

Hrvatska glagoljska Biblija može se rekonstruirati iz čitanja u hrvatskim glagoljskim liturgijskim knjigama. Staroslavenski institut posjeduje kartoteku bibliografije tih biblijskih čitanja koju prenosi u web aplikaciju preko koje se mogu pretraživati, zbrajati i prikazati svi uneseni odlomci Svetoga pisma.