Sanja ©egoviÊ1
Ivica AniÊ1
Jasmina StipetiÊ-OvËariËek2
Nada GaliÊ1
Boæidar PaveliÊ1
Mikropropusnost
poslijeendodontskih sustava
1Zavod za bolesti zuba
Stomatoloπkog fakulteta
SveuËiliπta u Zagrebu
2Zavod za fiksnu protetiku
Stomatoloπkog fakulteta
SveuËiliπta u Zagrebu
Saæetak
Svrha rada bila je upozoriti na nuænost poπtivanja pravila pri izradbi
poslijeendodontskih nadogradnji zuba. Poslijeendodontski sustav mora
osigurati retenciju i rezistenciju nadogradnje, rezistenciju preostaloga
zubnog tkiva, te dobro brtvljenje korijenskoga kanala. Mikropropusnost
se ipak moæe javiti i u definitivno ispunjenom kanalu, i u kanalu poslijeendodontski restaurativno opskrbljena zuba. Treba imati na umu da
nakon izradbe intraradikularnoga leæiπta u kanalu ostaje skraÊeno apeksno punjenje, 3-5 mm dugaËko, koje ne moæe sprijeËiti prolaz mikroorganizama i njihovih toksina u periradikularno tkivo. Zato pri izradbi
poslijeendodontske nadogradnje treba poπtivati pravila izabranoga
postupka i aseptiËke uvjete rada.
KljuËne rijeËi: poslijeendodontski sustavi, nadogradnja, mikropropusnost.
Uvod
STRU»NI RAD
Primljeno: 16. listopada 2002.
Adresa za dopisivanje:
Sanja ©egoviÊ
Zavod za bolesti zuba
Stomatoloπki fakultet
GunduliÊeva 5, 10000 Zagreb
sustava nadogradnji s obzirom na retenciju i rezistenciju sustava, te brtvljenje korijenskoga kanala (1, 7-10).
Uvjet za restauraciju jako razorenih zuba koji
su ostali s minimalnom koliËinom koronarnoga
zubnog tkiva ili bez njega jest pravilno provedeno
endodontsko lijeËenje s dobrim trodimenzijskim
brtvljenjem korijenskih kanala. No, upravo se koronarno brtvljenje postignuto restauracijom smatra
iznimno vaænim za dugotrajan uspjeh endodontskog
zahvata (1-5).
Nakon zavrπene endodontske terapije treba dobro
ocijeniti stanje lijeËenoga zuba te odabrati tip
intrakanalne nadogradnje i materijal potreban za
izradbu poslijeendodontskoga sustava. To je vrlo
vaæno kako bi svezivanje materijala meusobno, kao
i za zubna tkiva, bilo zadovoljavajuÊe i osiguralo
dobru prognozu opskrbljena zuba (11, 12).
Træiπte nudi vrlo mnogo intrakanalnih kolËiÊa od
razliËitih materijala za izradbu konfekcijskih nadogradnji, uz materijale za izradbu individualnih laboratorijskih nadogradnji. Provedene su mnoge studije
koje ispituju kakvoÊu u razliËitih poslijeendodontskih
Acta Stomatol Croat, Vol. 37, br. 2, 2003.
Acta Stomat Croat
2003; 211-215
Mikropropusnost ispuna korijenskoga kanala
Svrha ispuna korijenskoga kanala jest sprijeËiti
prodor mikroorganizama i njihovih toksina iz usne
ASC
211
Sanja ©egoviÊ i sur.
Poslijeendodontski sustavi
πupljine kroz korijenski kanal u periradikularno tkivo, i na koronarnom i na apeksnome kraju. Apeksno
brtvljenje, uz to, sprjeËava infekciju anahorezom i
prodor mikroorganizama koji zaostanu u endodontskom prostoru Ëak i nakon instrumentacije i dezinfekcije (13).
• materijala za cementiranje i dentina - 1
• materijala za cementiranje i intrakanalnoga dijela
nadogradnje - 2
• koronarnog i intrakanalnoga dijela nadogradnje,
ako su napravljeni iz razliËitih materijala - 3
• koronarnoga dijela nadogradnje i preostaloga
zubnog tkiva - 4.
Endodontski izlijeËeni zubi moraju se πto je prije
moguÊe opskrbiti nekim od restaurativnih nadomjestaka, jer ispunjeni kanali mogu biti rekontaminirani
zbog (14):
• odgoene izradbe trajnoga restorativnog nadomjestka
• naruπena brtvljenja privremenim ispunom
• gubitka dijela ili cijelog privremenog ispuna.
Torabinejad (14) je in vitro dokazao prodor Staphyloccocus epidermidis i Proteus vulgaris kroz
cijelu duæinu korijenskih kanala restorativno neopskrbljenih zuba u 50% uzoraka nakon 19 i nakon 42
dana. MiletiÊ (15) je dokazala prodor bakterija i
gljivica kroz kanale punjene AH 26 i AH PLUS
cementima.
Cement za punjenje korijenskih kanala sluæi za
popunu praznih prostora izmeu gutaperka πtapiÊa,
te izmeu gutaperka πtapiÊa i zida korijenskoga
kanala. Pojavu propusnosti duæ punjenja korijenskoga kanala moæemo oËekivati (16):
• izmeu cementa i dentina
• izmeu cementa i gutaperke
• kroz sami cement.
Slika 1.
MoguÊe lokacije mikropropuπtanja unutar
poslijeendodontskih sustava
Figure 1. Locations of microleakage that could be expected
to occur in teeth restored with post and core
systems
Mikropropusnost poslijeendodontskih sustava
Restauracija endodontski lijeËenih zuba s minimalno preostalog tkiva zubne krune uobiËajeno se
provodi nekim od poslijeendodontskih sustava s prekrivanjem protetskom navlakom ili bez prekrivanja
(6). Izradba poslijeendodontske nadogradnje zuba
podrazumijeva nastojanje da se od nekoliko razliËitih
materijala (zubno tkivo, intrakanalni kolËiÊ, materijal
za izradbu koronarnoga dijela nadogradnje i cement
za intrakanalno cementiranje) uËini jedinstven sustav
koji Êe dobro brtviti korijenski kanal i biti otporan
na cikliËko djelovanje ævaËnih sila (17, 18).
Neuspjeh se kliniËki javlja tijekom vremena poπto se poslijeendodontski sustav izloæi cikliËkim optereÊenjima ævaËnim silama. Svako pojedinaËno izlaganje ævaËnoj sili manje je od pojedinaËne sile potrebne za moæebitno popuπtanje sveza unutar poslijeendodontskog sustava. Opetovano izlaganje malim
ævaËnim silama moæe prouzroËiti neuspjeh poslijeendodontske nadogradnje (6). Takvo ponavljano izlaganje djelovanju sila nazivamo zamor od optereÊenja (6).
U zubima opskrbljenim poslijeendodontskim
nadogradnjama propusnost se moæe oËekivati na
spojevima razliËitih materijala (Slika 1):
212
Preliminarni neuspjeh koji se javlja tijekom ispitivanja zamora opisali su Fan i sur. (19) te Libman
ASC
Acta Stomatol Croat, Vol. 37, br. 2, 2003.
Sanja ©egoviÊ i sur.
Poslijeendodontski sustavi
i Nicholls (20). Oni su definirali preliminarni neuspjeh kao “pojavu pukotine u materijalu za cementiranje zbog cikliËkog optereÊenja”. Pojava preliminarnoga neuspjeha kliniËki je neprepoznatljiva,
premda omoguÊuje propuπtanje izmeu restauracije
i zuba koje se moæe proπiriti u dublje dijelove intrakanaloga prostora (6).
Novije studije (6, 21, 22) dokazale su mikropropusnost endodontski lijeËenih zuba opskrbljenih
razliËitim poslijeendodontskim nadogradnjama cementiranim razliËitim vrstama materijala za cementiranje.
Fogel (21) je tehnikom propusnosti tekuÊine dokazao da Para Post nadogradnje cementirane cink
fosfatnim cementom, polikarboksilatnim cementom
ili kompozitnim cementom ne mogu zadovoljavajuÊe brtviti kanal.
Slika 3.
Kontrolna radiografska snimka zuba 24 nakon
preparacije leæiπta za intraradikularni dio
nadogradnje
Figure 3. Control X-ray of tooth 24 after intraradicular post
space preparation
Ako se naruπi brtvljenje postignuto izradbom poslijeendodontskoga sustava, preostalo punjenje u
apeksnome dijelu kanala, dugo 3-5 mm, bit Êe upitna
barijera za sprjeËavanje prolaska toksina i mikroorganizama u periapeksno tkivo (Slika 2, 3). U tako
skraÊenu punjenju mjehuriÊi zraka mogu se lakπe
meusobno spojiti nego u intaktnom punjenju i omo-
guÊiti propusnost duæ cijeloga preostalog punjenja.
Zna se da se bakterije zaostale u kanalu razmnoæavaju i da mogu u nekoliko dana prodrjeti kroz 3-5
mm dugo apeksno punjenje (17).
»imbenici koji utjeËu na postupak cementiranja i brtvljenje poslijeendodontskih sustava
Cementiranje nadogradnje u intrakanalno leæiπte
vrlo je vaæna faza jer taj postupak mora omoguÊiti
dobro brtvljenje korijenskoga kanala i dobru retenciju nadogradnje. Dobro brtvljenje poslijeendodontskom nadogradnjom mora sprijeËiti mikropropusnost skraÊenoga punjenja korijenskoga kanala koje
je preostalo u apeksnome dijelu kanala nakon izradbe leæiπta za intrakanalni dio nadogradnje.
Moramo imati na umu nekoliko Ëimbenika koji
mogu utjecati na kakvoÊu cementiranja i brtvljenja
poslijeendodontskih sustava:
• Izradba intraradikularnoga leæiπta odmah nakon
punjenja korijenskoga kanala, a prije nego πto se
cement potpuno stvrdne, moæe tijekom mehaniËke preparacije intrakanalnog sustava naruπiti
cjelovitost punjenja kanala i tako oπtetiti apeksno
brtvljenje (23)
• Uklanjanje zaostatnog sloja pri uporabi staklenoionomernih cemenata (16, 21, 24) i kompozitnih
cemenata (25) za cementiranje nadogradnji
Slika 2.
Apeksno punjenje dugo 3-5 mm koje ostaje u
kanalu nakon preparacije leæiπta za
intraradikularni dio nadogradnje
Figure 2. Apical root canal filling 3-5 mm in length
remaining after intraradicular post space
preparation
Acta Stomatol Croat, Vol. 37, br. 2, 2003.
ASC
213
Sanja ©egoviÊ i sur.
Poslijeendodontski sustavi
• Izbor vrste nadogradnje i materijala za cementiranje (22)
• Nepotpuno uklanjanje materijala za ispun kanala
ili za privremeno zatvaranje kaviteta iz prostora
predviena za poslijeendodontsku nadogradnju
(Slike 4 a i b) moæe nepovoljno utjecati na adheziju materijala za cementiranje (21)
Slika 4b. Radiografska snimka zuba 22 i 23 - vide se
tragovi materijala za punjenje kanala zaostali na
zidovima pri preparaciji intraradikularnoga
leæiπta nadogradnje
Figure 4b. X-ray of teeth 22 and 23 - traces of the root canal
filling material are visible on the walls of the
intraradicular post space
leæiπtima kontaminiranim eugenolom. Naprotiv,
Schwartz i sur. (29) ispitivali su utjecaj cemenata
s eugenolom i bez eugenola na retenciju intrakanalnih nadogradnji cementiranih cinkoksifosfatnim i kompozitnim cementima i nisu dokazali
utjecaj tipa cementa za punjenje kanala na retenciju.
• KliniËki uvjeti (moguÊnost kontaminacije slinom)
• Smjeπtaj u zubnome luku (30, 31): maksilarna
prednja regija smatra se podruËjem najveÊega
rizika za neuspjeh, πto djelomiËno moæe biti
uzrokovano djelovanjem ævaËnih sila nepovoljna
smjera.
Slika 4a. Nepotpuno uklanjanje materijala za punjenje
korijenskih kanala sa zidova pri preparaciji
intraradikularnoga leæiπta za nadogradnju
Figure 4a. Incomplete removal of the root canal filling
material from the walls of the intraradicular post
space
• Postupak cementiranja (26): stavljanje cementa
na nadogradnju i/ili stavljanje cementa u kanal
lentulospiralom, papirnatim πtapiÊem ili endodontskim instrumentom; ili stavljanje cementa
samo na nadogradnju, πto proizvoaË preporuËuje
za cementiranje Panavia Ex cementom a πto moæe rezultirati neravnomjernim rasporedom cementa duæ zidova korijenskoga kanala (18).
• Nepravilan postupak s materijalima
• Nekompatibilnost kompozitnih cemenata s materijalima za punjenje korijenskih kanala koji sadræe eugenol; eugenol inhibira polimerizaciju
kompozita (27). Tjan i Nemetz (28) su opazili
slabiju retenciju intrakanalnih nadogradnji u
214
ZakljuËak
Sve faze endodontskog i poslijeendodontskog
postupka jednako su vaæne u ostvarivanju dobra
brtvljenja korijenskoga kanala poslijeendodontskom
ASC
Acta Stomatol Croat, Vol. 37, br. 2, 2003.
Sanja ©egoviÊ i sur.
Poslijeendodontski sustavi
14. TORABINEJAD M, UNG B, KETTERING JD. In vitro
bacterial penetration of coronally unsealed endodontically
treated teeth. J Endodon 1990; 16: 566-9.
15. MILETI∆ I. Bacterial and fungal microleakage of AH 26
and AH PLUS root canal sealers. Disertation. Zagreb, 2000.
16. CHAILERTVANTIKUL P, SAUNDERS WP, MACKENZIE D, WEETMAN DA. An in vitro study of the coronal
leakage of two root canal sealers using an obligate anaerobe
microbial marker. Int Endod J 1996; 29: 249-55.
17. WU MK, PEHLIVAN Y, EVANGELOS G. Microleakage
along apical root canal fillings and cemented posts. J
Prosthet Dent 1998; 79: 264-9.
18. RAYGOT CG, CHAI J, JAMESON L. Fracture resistance
and primary failure mode of endodontically treated teeth
restored with a carbon fiber-reinforced resin post system
in vitro. Int J Prosthodont 2001; 14: 141-5.
19. FAN P, NICHOLLS JI, KOIS JC. Load fatigue of five
restoration modalities in structurally compromised premolars. Int J Prosthodont 1995; 8: 213-20.
20. LIBMAN W, NICLOLLS JI. Load fatigue of central incisors restored with cast dowel cores and full crowns. Int J
Prosthodont 1995; 8: 155-61.
21. FOGEL HM. Microleakage of posts used to restore endodontically treated teeth. J Endodon 1995; 21: 376-9.
22. BACHICHA WS, DiFIORE PM, MILLER DA, LAUTENSCHLAGER EP, Pashley DH. Microleakage of endodontically treated teeth restored with posts. J Endodon 1998;
24: 703-8.
23. JEFFREY IWM, SAUNDERS WP. An investigation into
the bond strength between a root canal sealer and root-filling
points. Int Endod J 1987; 20: 217-22.
24. CALT S, SERPER A. Smear layer removal by EGTA. J
Endodon 2000; 26: 459-61.
25. FERRARI M, MANNOCCI F. A “one-bottle” adhesive
system for bonding a fibre post into a root canal: an SEM
evaluation of the post resin interface. Int Endod J 2000;
33: 397-400.
26. STOCKTON LW. Factors affecting retention of post systems: A literature review. J Prosthet Dent 1999; 81: 380-5.
nadogradnjom. Zato terapeuti moraju rabiti pravilne tehnike izradbe u aseptiËnim uvjetima kako bi
osigurali uspjeh i dobru prognozu nadograenoga
zuba.
Literatura
1. METZGER Z, ABRAMOVITZ R, ABRAMOVITZ I,
TAGGER M. Corelation between remaining length of root
canal fillings after immediate post space preparation and
coronal leakage. J Endod 2000; 26: 724-8.
2. SWANSON K, MADISON S. An evaluation of coronal
microleakage in endodontically treated teeth. Part 1. Time
periods. J Endodon 1987; 13: 56-9.
3. TORABINEJAD M, UNG B, KETTERING JD. In vitro
bacterial penetration of coronally unsealed endodontically
treated teeth. J Endodon 1990; 16: 566-9.
4. MAGURA ME, KAFRAWY AH, BROWN CE, NEWTON
CW. Human saliva coronal microleakage in obturated root
canals: an in vitro study. J Endodon 1991; 17: 324-31.
5. KHAYAT A, LEE S, TORABINEJAD M. Human saliva
penetration of coronally unsealed obturated root canals. J
Endodon 1993; 19: 458-61.
6. FREEMAN MA, NICHOLLS JI, KYDD WL, HARRINGTON GW. Leakage associated with load fatigue-induced
preliminary failure of full crowns placed over three different
post and core systems. Int Endod J 1998; 24: 26-32.
7. ESKITASCIOGLU G, BELLI S, KALKAN M. Evaluation
of two post core systems using two different methods
(fracture strength test and a finite elemental stress analysis.
J Endod 2002; 28: 629-33.
8. SIRIMAI S, RIIS DN, MORGANO SM. An in vitro study
of the fracture resistance and the incidence of vertical root
fracture of pulpless teeth restored with six post-and-core
systems. J Prosthet Dent 1999; 81: 262-69.
9. KRASTEVA K. Clinical application of a fiber-reinforced
post system. J Endod 2001; 27: 132-3.
27. CRAIG RG. Restorative dental materials. 7th ed. St. Louis:
CV Mosby Co., 1985: 237.
10. AL-HAZAIMEH N, GUTTERIDGE DL. An in vitro study
into the effect of the ferrule preparation on the fracture
resistance of crowned teeth incorporating prefabricated post
and composite core restorations. Int End J 2001; 34: 40-6.
28. TJAN AHL, NEMETZ H. Effect of eugenol - containing
endodontic sealer on retention of prefabricated posts luted
with an adhesive composite resin cement. Quint Int 1992;
839-44.
11. VICHI A, GRANDINI S, DAVIDSON CL, FERRARI M.
An SEM evaluation of several adhesive systems used for
bonding fiber posts under clinical condition. Dent Mater
2002; 18: 495-502.
29. SCHWARTZ RS, MURCHISON DF, WALKER III WA.
Effects of eugenol and noneugenol endodontic sealer on
post retention. J Endodon 1998; 24: 564-7.
12. FERRARI M, VICHI A, GRANDINI S, GORACCI C.
Efficacy of a self-curing adhesive resin cement system on
luting glass-fiber posts into root canals: an SEM investigation. Int J Prosthodont 2001; 14: 543-9.
30. MILOT P, STEIN RS. Root fracture in endodontically
treated teeth related to post selection and crown design. J
Prosthet Dent 1992; 68: 428-35.
13. WU MK, WESSELINK PR. Endodontic leakage studies
reconsidered. Part I. Methodology, application and relevance. Int Endod J 1993; 26: 37-43.
Acta Stomatol Croat, Vol. 37, br. 2, 2003.
View publication stats
31. MENTINK A, MEEUWISSEN R, KAYSER A, MULDER J.
Survival rate and failure characteristics of the all metal post
and core restoration. J Oral Rehabil 1993; 20: 455-61.
ASC
215