Ngugi va Tiongo
| Ngugi va Tiongo | |
|---|---|
 | |
| Datum rođenja | 5. januar 1938. |
| Mesto rođenja | Kamiritu Kenija |
| Zanimanje | Književnik |
| Veb-sajt | Official website |
.jpg)
Ngugi va Tiongo (svah. Ngũgĩ wa Thiong'o,[1] izgovor: /ŋɡoɣe wa ðiɔŋɔ/), je pisac rođen 5. januara 1938. godine u Keniji.[2] Svojevremeno je pisao na engleskom a danas piše na gikuju jeziku. Opus mu se sastoji od romana, drama, novela, eseja, akademskih studija, kritika i dečjih knjiga. On je osnivač i urednik časopisa na gikuju jeziku Mutiiri. Ngugi je otišao u egzil nakon što je pušten iz kenijskog zatvora 1977. godine, od tada živi u SAD, a godinama je predavao na Jejlu, kao i na Njujorškom univerzitetu te Univerzitetu Kalifornije u Irvinu. Njegova kratka priča Uspravna revolucija: Ili zašto ljudi hodaju uspravno prevedena je na stotinak[3] jezika širom sveta.[4]
Godine 1977, Ngugi je započeo novi oblik pozorišta u svojoj rodnoj Keniji koji je nastojao da oslobodi pozorišni proces od onoga što je smatrao „opštim buržoaskim obrazovnim sistemom“, podstičući spontanost i učešće publike u predstavama.[5] Njegov projekat je nastojao da „demistifikuje“ pozorišni proces i da izbegne „proces otuđenja [koji] proizvodi galeriju aktivnih zvezda i nediferenciranu masu zahvalnih obožavalaca“ što, prema Ngugi, podstiče pasivnost kod „običnih ljudi“.[5] Iako je njegova orjentirna predstava, Ngahika Ndenda, koju je napisao zajedno sa Ngugi va Mirii, imala komercijalni uspeh, autoritarni kenijski režim ju je zatvorio šest nedelja nakon otvaranja.[5]
Ngugi je kasnije zatvoren na više od godinu dana. Usvojen kao zatvorenik savesti Amnesti internešenela, umetnik je pušten iz zatvora i pobegao je iz Kenije.[6] U Sjedinjenim Državama, trenutno je istaknuti profesor komparativne književnosti i engleskog jezika na Univerzitetu Kalifornije, Irvine. Takođe je ranije predavao na Univerzitetu Nortvestern, Univerzitetu Jejl i Univerzitetu u Njujorku. Ngugi se često smatrao mogućim kandidatom za Nobelovu nagradu za književnost.[7][8][9] On je osvojio Međunarodnu nagradu Nonino 2001. u Italiji, a 2016. nagradu Park Kjong-ni. Među njegovom decom su i autori Mokoma va Ngugi[10] i Vanjiku va Ngugi.[11]
Biografija
[уреди | уреди извор]Ngugi je rođen u Kamiritu, blizu grada Kijambu u centralnoj provinciji, u porodici koja pripada plemenu Kikuju. Kršten je kao Džejms Ngugi i pohađao je misionarsku školu. Njegovi rođaci su, s druge strane, bili pogođeni ustankom Mau-Mau, kada je njegov polubrat ubijen, a majka mučena. Tokom studija u Lidsu, 1964. godine, napisao je svoj prvi roman Ne plači, čedo, koji se smatra prvim romanom istočnoafričke književnosti. Napisao je taj i sledeći roman na engleskom.
Godine 1967. prihvatio je marksističke ideje Fraka Fanona, a zajedno s njima i antikolonijalizam. Zbog toga se odrekao hrišćanstva, engleskog imena, a konačno i engleskog jezika kao simbola kolonijalnog ugnjetavanja. Umesto engleskog, počeo je pisati na gikuju i svahili jeziku. Godine 1977. je zatvoren zbog kritike tadašnjeg potpredsednika Danijela Arapa Moija, a pet godina kasnije je pušten. Tada je otišao u SAD. Godine 2004. se vratio u Keniju, ali su ga u hotelskoj sobi napali razbojnici te mu silovali ženu.
Rane godine i obrazovanje
[уреди | уреди извор]Ngugi je rođen u Kamiritu, blizu Limurua[12] u okrugu Kijambu, Kenija, poreklom Kikuju, i krsten je kao Džejms Ngugi. Njegova porodica je bila zahvaćena ustankom Mau Mau; njegov polubrat Mvangi je bio aktivno uključen u Kenijsku kopnenu i slobodnu armiju, a njegova majka je mučena u postaji rezervnih snaga u Kamiritu.[13]
On je pohađao Srednju školu Alijanse i nastavio da studira na Univerzitetskom koledžu Makerere u Kampali, Uganda. Kao student prisustvovao je Konferenciji afričkih pisaca održanoj u Makerereu u junu 1962,[14][15][16][17] a njegova drama Crni pustinjak premijerno je izvedena u okviru događaja u Narodnom pozorištu.[18][19] Na konferenciji je Ngog zamolio Činua Ačebea da pročita rukopise njegovih romana Reka između i Ne plači, dete, koji će kasnije biti objavljeni u Hajnemanovoj Seriji afričkih pisaca, koja je pokrenuta u Londonu te godine, sa Ačebeom kao njegovim prvim savetodavnim urednikom.[20] Ngugi je stekao diplomu iz oblasti anglistike na Univerzitetskom koledžu Makerere, Uganda, 1963. godine.
Bibliografija
[уреди | уреди извор]- Ne plači dete, 1964.
- Pšenično zrno, 1967.
- Krvave latice, 1977.
- Raspeti đavo, 1980.
- Wizard of the Crow, 2006.
Novele
[уреди | уреди извор]- Weep Not, Child (1964), ISBN 1-4050-7331-4
- The River Between (1965), ISBN 0-435-90548-1
- A Grain of Wheat (1967, 1992), ISBN 0-14-118699-2
- Petals of Blood (1977), ISBN 0-14-118702-6
- Caitaani Mutharaba-Ini (Devil on the Cross, 1980)
- Matigari ma Njiruungi, 1986 (Matigari, translated into English by Wangui wa Goro, 1989), ISBN 0-435-90546-5
- Mũrogi wa Kagogo (Wizard of the Crow, 2004), ISBN 9966-25-162-6
- The Perfect Nine: The Epic of Gĩkũyũ and Mũmbi (2020)
Zbirke kratkih priča
[уреди | уреди извор]- A Meeting in the Dark (1974)
- Secret Lives, and Other Stories, (1976, 1992), ISBN 0-435-90975-4
- Minutes of Glory and Other Stories (2019)
Drame
[уреди | уреди извор]- The Black Hermit (1963)
- This Time Tomorrow (three plays, including the title play, "The Rebels", "The Wound in the Heart" and "This Time Tomorrow") (c. 1970)
- The Trial of Dedan Kimathi (1976), ISBN 0-435-90191-5, African Publishing Group, ISBN 0-949932-45-0 (with Micere Githae Mugo and Njaka)
- Ngaahika Ndeenda: Ithaako ria ngerekano (I Will Marry When I Want) (1977, 1982) (with Ngugi wa Mirii)
Eseji
[уреди | уреди извор]- Homecoming: Essays on African and Caribbean Literature, Culture, and Politics (1972), ISBN 0-435-18580-2
- Writers in Politics: Essays (1981), ISBN 978-0-85255-541-5 (UK), ISBN 978-0-435-08985-6 (US)
- Decolonising the Mind: The Politics of Language in African Literature (1986), ISBN 978-0-85255-501-9 (UK), ISBN 978-0-435-08016-7 (US)
- Moving the Centre: The Struggle for Cultural Freedom (1993), ISBN 978-0-435-08079-2 (US), ISBN 978-0-85255-530-9 (UK)
- Penpoints, Gunpoints and Dreams: The Performance of Literature and Power in Post-Colonial Africa (The Clarendon Lectures in English Literature 1996), Oxford University Press, 1998, ISBN 0-19-818390-9
- Secure the Base: Making Africa Visible in the Globe (2016), ISBN 9780857423139
Memoari
[уреди | уреди извор]- Detained: A Writer's Prison Diary (1981)
- Dreams in a Time of War: a Childhood Memoir (2010), ISBN 978-1-84655-377-6
- In the House of the Interpreter: A Memoir (2012), ISBN 978-0-30790-769-1
- Birth of a Dream Weaver: A Memoir of a Writer's Awakening (2016), ISBN 978-1-62097-240-3
Druga nefikcija
[уреди | уреди извор]- Education for a National Culture (1981)
- Barrel of a Pen: Resistance to Repression in Neo-Colonial Kenya (1983)
- Mother, Sing For Me (1986)
- Writing against Neo-Colonialism (1986)
- Something Torn and New: An African Renaissance (2009), ISBN 978-0-465-00946-6[21]
- Globalectics: Theory and the Politics of Knowing (2012), ISBN 978-0231159517 „Globalectics: Theory and the Politics of Knowing on JSTOR”. doi:10.7312/ngug15950.
Knjige za decu
[уреди | уреди извор]- Njamba Nene and the Flying Bus (translated by Wangui wa Goro) (Njamba Nene na Mbaathi i Mathagu, 1986)
- Njamba Nene and the Cruel Chief (translated by Wangui wa Goro) (Njamba Nene na Chibu King'ang'i, 1988)
- Njamba Nene's Pistol (Bathitoora ya Njamba Nene, 1990), ISBN 0-86543-081-0
- The Upright Revolution, Or Why Humans Walk Upright, Seagull Press, 2019, Thiong'o, Ngugi wa; Thiongʼo, Ngũgĩ wa (2019). The Upright Revolution: Or, why Humans Walk Upright. Seagull Books. ISBN 9780857426475.
Reference
[уреди | уреди извор]- ^ Archived at Ghostarchive and the Wayback Machine: „Ngũgĩ wa Thiong'o: 'Europe and the West must also be decolonised'”. YouTube. 10. 9. 2019.
- ^ „Ngũgĩ wa Thiong'o: A Profile of a Literary and Social Activist”. ngugiwathiongo.com. Архивирано из оригинала 29. 3. 2009. г. Приступљено 20. 3. 2009.
- ^ Kilolo, Moses (2. 6. 2020). „The single most translated short story in the history of African writing: Ngũgĩ wa Thiong’o and the Jalada writers' collective”. The Routledge Handbook of Translation and Activism (на језику: енглески). Routledge. ISBN 978-1-315-14966-0. S2CID 219925787. doi:10.4324/9781315149660-21. Приступљено 28. 9. 2021.
- ^ „Jalada Translation Issue 01: Ngũgĩ wa Thiong'o”. Jalada. 22. 3. 2016.
- ^ а б в Ngũgĩ wa Thiong'o, Decolonising the Mind: The Politics of Language in African Literature, 1994, pp. 57–59.
- ^ „Committee for the Release of Political Prisoners in Kenya Collection: 1975-1998”. George Padmore Institute. Приступљено 13. 5. 2018.
- ^ Evan Mwangi, "Despite the Criticism, Ngugi is 'Still Best Writer'". AllAfrica, 8 November 2010.
- ^ Page, Benedicte, "Kenyan author sweeps in as late favourite in Nobel prize for literature", The Guardian, 5 October 2010.
- ^ Provost, Claire, "Ngugi wa Thiong'o: a major storyteller with a resonant development message", The Guardian, 6 October 2010.
- ^ „MUKOMA WA NGUGI”. MUKOMA WA NGUGI.
- ^ „A Family Affair at Calabash: Lit Fest hosts First Family of Kenyan Letters”. Jamaica Observer. 18. 5. 2014. Архивирано из оригинала 17. 04. 2021. г. Приступљено 07. 08. 2022.
- ^ „Biografski dodaci” [Biographic appendices]. Republika: Časopis Za Kulturu I Društvena Pitanja (Izbor Iz Novije Afričke Književnosti) (на језику: српскохрватски). Zagreb, SR Croatia. XXXIV (12): 1424—1427. децембар 1978.
- ^ Nicholls, Brendon. Ngũgĩ wa Thiong'o, gender, and the ethics of postcolonial reading, 2010, p. 89.
- ^ „The First Makerere African Writers Conference 1962”. Makerere University. Приступљено 13. 5. 2018.
- ^ Kahora, Billy (18. 4. 2017). „Penpoints, Gunpoints, and Dreams: A history of creative writing instruction in East Africa”. Chimurenga Chronic. Chimurenga Who No Know Go Know.
- ^ Frederick Philander, "Namibian Literature at the Cross Roads"[мртва веза], New Era, 18 April 2008.
- ^ Robert Gates, "African Writers, Readers, Historians Gather In London", PM News, 27 October 2017.
- ^ John Roger Kurtz (1998). Urban Obsessions, Urban Fears: The Postcolonial Kenyan Novel. Africa World Press. стр. 15—16. ISBN 978-0-86543-657-2.
- ^ „About | Profile of a Literary and Social Activist”. Ngũgĩ wa Thiong’o website.
- ^ James Currey, "Ngũgĩ, Leeds and the Establishment of African Literature", in Leeds African Studies Bulletin 74 (December 2012), pp. 48–62.
- ^ Mwangi, Evan, "Queries over Ngugi's appeal to save African languages, culture", Daily Nation, Lifestyle Magazine, 13 June 2009.
Literatura
[уреди | уреди извор]- Toh, Zorobi Philippe. “Linguistic Mystifications in Discourse: Case of Proverbs in Ngugi wa Thiong’o’s Matigari”. Imaginaire et représentations socioculturelles dans les proverbes africains, edited by Lèfara Silué and Paul Samsia, Paris: L’Harmattan, 2020, pp. 63-71.
- Wise, Christopher. 1997. "Resurrecting the Devil: Notes on Ngũgĩ's Theory of the Oral-Aural African Novel." Research in African Literatures 28.1:134–140.
Spoljašnje veze
[уреди | уреди извор]
- zvanična stranica
- https://web.archive.org/web/20120322081655/http://www.nightlife-belgrade.com/sr/vest?vest=%2Fkolumna%2Fkulturni-meridijani%2Fkenijski-pisac-thiongo-povecao-sanse-za-nobela
- Leonard Lopate, "Writing in Exile", 12 September 2006. Interview with Ngũgĩ wa Thiongo on The Leonard Lopate Show, WNYC, New York public radio, following publication of Wizard of the Crow.
- Petri Liukkonen. "Ngũgĩ wa Thiong'o". Books and Writers
- Ngũgĩ wa Thiong'o – Overview
- biography and booklist
- The Language of Scholarship in Africa, 2012 lecture by Ngũgĩ wa Thiong’o, published in Leeds African Studies Bulletin 74 (December 2012), pp. 42–47.
- 'Publishing Ngũgĩ' by James Currey, in Leeds African Studies Bulletin 68 (May 2006), pp. 26–54.
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
| Akademske | |
| Ljudi | |
| Ostale | |
