Jasna Capo

The 60th International Academic Week held in early October 2022 in Tutzing gathered some forty scholars at various stages of their careers to discuss different forms and aspects of international return migration from various destination countries to the countries in Southeast Europe. We considered return migration of various kinds of migrants over time, and its consequences for society and culture in the countries of origin. Since the difference between migration and return is increasingly blurred and return takes on many guises, many contributions dealt with aspects of migration and its consequences rather than with return per se.
The uploaded text is the Preface to the volume written by J. Capo, R. Dimova and L. Jusufi. It is followed by J. Capo's introductory chapter.

L'A. interprete le cycle de Pâques en Croatie, de la fin du 19 eme siecle a la moitie du 20 eme siecle, a la lumiere de la theorie du rite de passage. Ce cycle comprenant le Carnaval, le Careme et Pâques, est un ensemble ceremoniel dans lequel les rites de separation (nettoyage de Carnaval), d'incorporation (nourriture benie, visites et echanges a Pâques) et de transition (menus sans viande, augmentation des devotions, silence et mortification du Careme) sont identifies. Ces rituels sont des consecrations religieuses par lesquelles l'homme devient une part du monde sacre, et la vie renouvellee avec la resurrection du Christ.

Installes depuis des generations sur l'ancien territoire yougoslave, a Srijem notamment, les grands-parents se portaient bien, paysans puissants sur des terres dont ils etaient proprietaires. Une fois leurs enfants retournes en Republique croate, ils se resignerent a s'installer la-bas egalement, sur des terres echangees. C'est alors que les relations entre les generations se sont distendues, et faute de s'approprier leur nouvel environnement, les grands-parents sont devenus dependants, inaptes a jouer leur role de ciment familial

The author proposes to interpret messages addressed in the past few years to St. Mary, the mother of God, in the chapel of St. Mary of Lourdes in the church of St. Peter and Paul in Osijek, in eastern Croatia. Their specificity resides in the fact that they are written on chapel walls. Taking into account the specific means by which they are written - on a wall - and the specific contents which they exhibit - prayers addressed to St. Mary - the author first discusses the appropriate genre into which they can be ranged. She concludes that wall inscriptions from the Osijek chapel cannot be considered graffiti since they do not exhibit some of their characteristics: their receivers are not anonymous, they are not a result of opposition or of a wish to transgress, or to make up for the communication deficit of some segment of the population, and their content is different. The analysis and interpretation of 1000 wall inscriptions from Osijek is based on their transcription. Throughout the text they are being contrasted with prayers found in Trsat (a North Croatian pilgrimage center) and analyzed by the same author, and, where possible, with prayers from Thierenbach, a pilgrimage center in Alsace, analyzed by Genevieve Herberich-Marx. It is hypothesized that some characteristics of the Osijek inscriptions are linked to the means by which they are written. These are the pronounced anonymity of messages, the age of the population writing them - youth of High school age, and, linked to their age, the motifs of addressing Mary - mainly school problems, problems with partners, meeting somebody, etc. These motifs are in sharp distinction to the motifs presented in Trsat and Thierenbach (health, general help, happiness and protection predominate) where, presumably, people of middle and older age have left messages for St. Mary. The messages in Osijek are very concrete and specific: help is sought immediately and for a definite problem, e.g. to meet one's lover today; not to get a bad mark in the test to be written tomorrow. The author concludes that while to Trsat people come in organized trips and seemingly with no predetermined motives for prayer; to the Osijek church people come deliberately, to pray for a specific motif. The youth in Osijek are turned upon themselves for, in the majority of cases, they pray for themselves and not for other people, as was the case in Trsat. Nevertheless, a special category of prayers is identified in Osijek - prayers for all those who suffer -in villages, towns and Croatian regions struck by the 1991/92 war. Finally, prayers point to Mary's presence in people's lives as helper, savior, giver, protector etc. In quite a number of prayers people address themselves to God, attributing him the same powers as to Mary. St. Mary is not called Mary of Lourdes or of Osijek as is the case in Trsat and in Thierenbach, both important pilgrimage centers in which Mary is thought to be miraculous. This is explained by the ignorance of youth that the statue around which they write messages on chapel walls represents the miracle of Lourdes and by the fact that the statue has not proven miraculous among the inhabitants of Osijek. Regarding the differences and similarities of prayers in Croatia and in a French center, the author concludes that the main difference lies in the way Mary is called and addressed, but that otherwise, prayers from Trsat and Thierenbach have much more similarities than the prayers in two Croatian centers. The reason in all probability lies in the age of visitors and indirectly in the form of the prayer and function of the church.

The experiences of Croatian labour migrants who returned to their region of origin -south-western ?umberak and thereabouts - are being discussed. The research into return-ees' experience in this area is intertwined with the research into the consequences of the shift in political space and the creation of the international Croatian-Slovenian border. The returnees are mostly afflicted by the problems of a marginalized border population in a depopulated region, which is in a particularly delicate position due to the new state border.

Résumé/Abstract Transmigrants, that is migrants who establish social fields which span geographic, cultural and political borders take actions, make decisions, feel concerns, and develop identities within social networks that connect them to two or more societies ...

A partir d'une recherche sur les rapatries croates des annees quatre-vingt-dix, l'A. evoque les dilemmes de l'anthropologue, en tant qu'elle est aussi citoyenne croate impliquee dans la societe locale et globale. Elle met en evidence le caractere profondement ambigu de la recherche de terrain et de sa restitution dans une societe soumise a un regime autoritaire, ou l'activite scientifique ne peut eviter d'incontrolables interpretations politiques, tant de la part du groupe etudie que de celle de la societe englobante.

U radu se razmatra potencijal iseljeničko-povratničkih socijalnih doznaka za razvitak RH. Socijalne doznake su ideje, vrijednosti i ponašanja koje su iseljenici stekli enkulturacijom i socijalizacijom u zemljama u kojima su živjeli. Riječ je o do sada nevaloriziranom području iseljeničko-povratničkog utjecaja na RH, izvan sfera transfera znanstvenoga znanja ili ekonomskih investicija. Socijalne doznake su ključne za razvitak jer obuhvaćaju kulturne vrijednosti i norme ponašanja koje oblikuju sve aspekte funkcioniranja društva. U konkretnoj povratničkoj priči koja se prezentira u radu, riječ je o socijalnim doznakama povezanima s kulturnim kapitalom, meritokracijom, pravnom državom te profesionalizacijom i transparentnim djelovanjem javnih i državnih institucija.

Ova publikacija proucava stvaranje i mijenjanje Zagreba međunarodnom imigracijom u grad. Među stanovnicima grada, koji se u etnoloskim i kulturnoantropoloskim istraživanjima poimaju kao njegovi stvaratelji, nalaze se i pojedinci koji su se u grad doselili iz inozemstva. Tridesetak tih migranata, pripadnika srednjih drustvenih slojeva koji su iz raznih razloga dosli u Zagreb da bi u njemu krace ili duže živjeli, u sredistu su ove publikacije. U fokusu publikacije je kako se migranti odnose prema Zagrebu, kako ga doživljavaju, sto u njemu zamjecuju, sto u njemu vole ili ne vole, kako se u njemu ekonomski snalaze. Njihovi iskazi podijeljeni su u tri dijela: prvi se tice materijalnosti i estetike grada, drugi je usmjeren na karakter i atmosferu grada, a treci nastoji zahvatiti potencijal i transformacije grada ocima migranata. Na kraju je izloženo pet migrantskih prica.

The textbook of Croatian culture Croatia at First Sight is intended for foreign students of Croatian studies, Slavic studies, history, international relations, and other similar fields. It is a propaedeutic textbook, meaning that it serves as an introduction to further study, and it is made up of ten texts which each cover one segment of Croatian culture. The textbook consists of the following chapters: The Geography of Croatia, The History of Croatia between Periodisation and Problematisation, The Political System and Politics of the Republic of Croatia, The Croatian Language at the Beginning of the 21st Century, Croatian Literature: Authors and Periods, Croatian Traditional Culture and Identity Past and Present, Croatian Film between Nationalised and National Cinema, Everyday Life in Croatia, Croatia’s Art Heritage, and Music in Croatia. These chapters were selected as being vital to understanding everything that is most often encompassed by the concept of culture. For their chapt...

Publikacija proucava stvaranje i mijenjanje Zagreba međunarodnom imigracijom u grad. Među stanovnicima grada, koji se u etnoloskim i kulturnoantropoloskim istraživanjima poimaju kao njegovi stvaratelji, nalaze se i pojedinci koji su se u grad doselili iz inozemstva. Tridesetak tih migranata, pripadnika srednjih drustvenih slojeva koji su iz raznih razloga dosli u Zagreb da bi u njemu krace ili duže živjeli, u sredistu su ove publikacije. U fokusu publikacije je kako se migranti odnose prema Zagrebu, kako ga doživljavaju, sto u njemu zamjecuju, sto u njemu vole ili ne vole, kako se u njemu ekonomski snalaze. Njihovi iskazi podijeljeni su u tri dijela: prvi se tice materijalnosti i estetike grada, drugi je usmjeren na karakter i atmosferu grada, a treci nastoji zahvatiti potencijal i transformacije grada ocima migranata. Na kraju je izloženo pet migrantskih prica.

Udžbenik hrvatske kulture Hrvatska na prvi pogled nastao je kao rezultat nastojanja da strani studenti kroatistike, slavistike, povijesti, međunarodnih odnosa i drugih srodnih struka dobiju sažet, zgusnut i relevantan izvor informacija o najvažnijim aspektima hrvatske kulture. Dugogodišnje iskustvo predavanja hrvatskoga kao inoga jezika na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i kontakt sa stranim studentima i profesorima koji predaju hrvatski jezik i slične predmete na stranim sveučilištima, pokazao je potrebu za osmišljavanjem, izradom i objavljivanjem propedeutičkoga udžbenika u kojem bi bile iznesene osnovne odrednice glavnih segmenata hrvatske kulture. Budući da je ono što se općenito podrazumijeva pod pojmom kulture, kao i ono što se podrazumijeva pod pojmom kulture neke zemlje, širok pojam koji i u najsažetijim crtama premašuje obujam svake, i najveće, knjige, ovaj je udžbenik donosi izbor tema i područja za koje se pokazalo da postoji najviše interesa među zainteresiranima za hrvatsku kulturu, odnosno ona koja su se pokazala polazišnima i ključnima za sagledavanje njezinih glavnih aspekata. Odabrana su područja: geografija Hrvatske, hrvatska povijest, umjetnička i etnološka baština Hrvatske, svakodnevna hrvatska kultura, hrvatski jezik, hrvatska književnost, glazba u Hrvatskoj, politički sustav Hrvatske i njezina politika te hrvatski film, a o svakome od tih područja napisano je po jedno poglavlje. Sva su poglavlja napisali ugledni hrvatski stručnjaci za ta područja, a svako je poglavlje dodatno pregledao i jedan ugledni stručnjak za isto područje koji je svojom recenzijom potvrdio prikladnost i kvalitetu izbora činjenica i interpretacija iznesenih u poglavlju sa stanovišta matične struke.

Perche l’antropologia europea e ancora un concetto controverso? In questo commento, propongo di individuare l’antropologia europea a partire dalla sua epistemologia, con la quale si intende principalmente la riflessivita della disciplina, e a partire dal suo contesto transnazionale che esige non solo la comunicazione oltre i confini nazionali, ma anche parita negli scambi tra antropologi europei. Sostengo, inoltre, che l’antropologia europea si fondi su un orizzonte comune di significato che e condiviso dagli antropologi europei. In tal senso, concludo che affrontare la “controversia” attorno all’antropologia europea implichi impegnarsi in ulteriori controversie.

Der Aufsatz resümiert Trends in der kroatischen Ethnologie („hrvatska etnologija“) und Kulturanthropologie („kulturna antropologija“) im 21. Jahrhundert. Er behandelt drei Punkte: a) die thematische und theoretisch-methodische Diversifikation sowie die Diversifikation in der Ausbildung in der kroatischen Ethnologie/Kulturanthropologie und der kroatischen Ethnologen/Kulturanthropologen ; b) der öffentliche Status und die Praxis der angewandten beziehungsweise engagierten Ethnologie ; c) die Förderung der Sozial- und Geisteswissenschaften in Form von Infrastruktur und Finanzmittel durch staatliche Institutionen (Agenturen, Stiftungen, Ministerien) in Kroatien. Die Autorin zieht den Schluss, dass ein dem Fach inhärenter epistemologischer Wandel (Hinwendung zu zeitgemäßen, gesellschaftlich relevanten Themen und Engagement, die Eingliederung der Kulturwissenschaften) und der institutionelle und materielle (finanzielle) Rahmen für Wissenschaft und Forschung in der Ethnologie in hohem Maße ihre Diversifikation und ihren Kampf um den öffentlichen Status bestimmen.

This article proposes that the UNHCR-supported “durable solution” programs for former refugees from Bosnia and Herzegovina and from Croatia were at odds with the actual exilic experiences of former refugees. It introduce homemaking as an essential aspect of a successful durable solution and proposes supplementing the usual ethno-politicized understandings of home in the specific context with analyses of the process of homemaking at different scales—house (dwelling), community (the wider space of settlement containing natural, cultural, social, and economic aspects) and nation. The article also argues that repatriation and local integration in the country of first asylum—two allegedly distinct and opposite solutions to refugee crises—should be viewed as intertwined processes within a broader transnational context. It is concluded that their combination brought a durable solution to refugee predicaments in the specific case.

Zorica Rajkovic: Telling About Life (On Questions of Contemporary Oral Literary Genres) Pricanja 0 zivotu (lz probJematike suvremenih usmenoknjizevnih vrsta) Popular Literary Texts in Croatian Calendars in the First Halt' of' the 19th Century Pucko knjizevno stivo u hrvatskim kalendarima prve polovice 19. stoljeca Folk Dance among the Croats Narodna plesna kultura u Hrvata "Salonsko Kolo" as Cultural Identity in a Chilean Yugoslav Community (1917-1986) "Salonsko kolo" kao kulturni identitet u jugoslavenskoj zajednici u Cileu (1917-1986) Archeological Findings of' Musical Instruments in Yugoslavia Arheoloski nalazi glazbala u Jugoslaviji The Aesthetics of Dwellings (On the Example of a Village in Croatia) Stambena estetika (na primjeru jednog sela u Hrval~koj) Roadside Memorial Signs for Traffic Accident Victims Spomen-obUjezja zrtvama prometnih nesreea Customs Staged as Theatrical Performance Inscenacija obicaja kao kazalisna predstava Ritual Haggling...

Though twenty-five years have passed since the fall of the Berlin Wall and the collapse of communism in Eastern Europe, entrenched Cold War divisions remain in place on the European continent. One encounters still the notion of a European "East" that is different from the "West." It refers not to the geographic but the symbolic European "East," a former space of communist ideology and socialist societies. In geographic terms, it includes Central and Eastern Europe (from now on referred to as CEE, both in the adjectival and substantival form). Most of the former socialist countries in that area have joined the European Union, but this does not preclude the outdated notion of the "East" being widely used. The polarity "West"-"East" stands for many opposites: centre/core vs. periphery/margin, capitalism vs. former socialism (today post-socialist/post-communist space), democratic vs. undemocratic, developed vs. backward, modern...

La translocalité explique mieux que la transnationalité la morphologie sociale et les réalités vécues par les populations de migrants, y compris les formes d’interaction sociale, de modèles d’organisation, de pratiques culturelles et d’autres activités mises en œuvre par rapport à leur patrie respective et à leurs compatriotes translocaux dans les autres pays. L’étude de ces pratiques chez les migrants bosniaques et croates montre que les lieux de culture et les identités locales matérialisées transcendent l’espace géographique et le temps chronologique – que la mobilité et l’attachement à une localité ne sont pas intrinsèquement contradictoires, mais peuvent être des processus complémentaires.

Hrvatska radna migracija u Njemačku kao transnacionalni fenomen Durieux JASNA ČAPO DVA DOMA Durieux Knjiga Jasne Čapo o i njihovim potomcima (transnacionalne gene-gastarbajterima racije) plod je petnaestogodišnjeg istraživanja kvalitativnom metodologijom. Oba ta aspekta čine izuzetnu kvalitetu ove studije. Kulturnoantropološka metodologija omogućava pristup individualnim pričama i obiteljskim kontekstima-drugim riječima, pristup ljudima. Dugotrajnost istraživanja pak omogućuje uvid u dina-miku života. koji su dosad najčešće figurirali u znanstvenoj literaturi Gastarbajteri, kao statistički broj, a u popularnoj kulturi kao karikatura ili stereotip, u ovoj studiji su zbiljski ljudi u dugome životnome vijeku, sa svim dobrobitima i teškoćama, radostima i bolima odluke da odu raditi u inozemstvo. Kroz te živote prelamaju se političko-ekonomski i društveni trendovi koje autorica detaljno ispisuje, ali u sre-dištu autoričine etnografije uvijek je čovjek, onaj koji te trendove živi, gradeći transnacionalni socijalni prostor. Njegova je pak glavna karakteristika uključivost-uključuje dvije države, dva doma i hibridne identitete koji uključuju i hrvatsko i njemačko. Valentina Gulin Zrnić Monografija rezultat je autoričina dugogodišnjeg bavljenja migracijskim Dva doma temama iz etnološke i kulturnoantropološke perspektive te svojevrsna kruna nje-zina dosadašnjega etnološkog rada. Kreativno osmišljenim metodološkim instrumentarijem u sklopu kvalitativne istraživačke paradigme, Jasna Čapo ekstra-hira iz narativa svojih brojnih sugovornika ključne teme i koncepte koji su diffe-rentia specifica života i razmišljanja hrvatskih radnih migranata u Njemačkoj i nji-hovih potomaka ispisujući monumentalnu znanstvenu o jednoj velikoj na-sagu cionalnoj i transnacionalnoj temi: hrvatsko-njemačkome svagdanu i blagdanu. Odgovarajuće narativne analize i interpretacije argumentirano i virtuozno uklapa u interdisciplinarni okvir etnologije i kulturne antropologije, demografije i sociolo-gije, političke, društvene i kulturne povijesti te povijesti znanosti. Velimir Piškorec Studija nudi dubinske uvide u kompleksnost migracijskih putanja, motiva, osobnih i obiteljskih sudbina iseljenika iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine koji su od 1960-ih naovamo mijenjali zavičajno, domaće i poznato podneblje s gospodarski prospe-ritetnijim i donekle socijalno sigurnijim njemačkim tržištem rada. Kroz longitudi-nalno, istraživanje o životima onih koji su nekoć u očima bivšeg režima smatrani "radnicima na privremenom radu u inozemstvu", autorica etnografski utemeljeno, analitički britko i spisateljski pitko, opisuje i analizira fenomen gastarbajterstva obogaćujući tako ne samo teorijski okvir u polju migracijskih studija, nego i empirijske uvide nužne za svako buduće istraživanje ove specifične teme. Unutar transnacionalne istraživačke paradigme autorica zadobiva i održava dugogodišnje povjerenje svojih brojnih kazivača, te analitički minuciozno rekonstruira mitove, narative i ideologeme o njihovoj privremenosti, povratku i (re)migraciji, a potom prezentira zaključke koji potiču na razmišljanje o životu i identitetima migranata i njihovih potomaka, posebice o dinamičnim procesima njihova uključivanja u društvo, bivanja, vezanosti i pripadanja, dvodomnosti i učestale mobilnosti u transnacionalnom socijalnom prostoru. Drago Župarić-Iljić Fotografija na naslovnici: iz serije , Zagreb 1978.

Transfer znanja i iskustva u oba smjera S tehnološkom logistikom i vrsnim organizatorima lociranima u Zagrebu dvije nedavno održane konferencije na trenutak su izbrisale prostorne udaljenosti i vremenske zone na kojima diljem svijeta žive Hrvati i njihovi potomci. Riječ je o šestoj konferenciji Meeting Second Generation i o prvome Summitu udruge Crodiaspora. Tekst i foto: Jasna Čapo U listopadu i studenome održana su dva iznimno zanimljiva događaja po-svećena hrvatskom ise-ljeništvu i mogućnosti-ma njegova povezivanja s domovinom. Riječ je o šestoj konferenciji Meeting Second Generation/Meeting G2.6 naslovlje-noj "Najbolji kad je najteže" (https:// meeting-g2.com/) i o prvome Summitu udruge Crodiaspora (https://crodiaspo-ra.com/). S tehnološkom logistikom i glavnim organizatorima lociranima u Zagrebu ovi događaji na trenutak su iz-brisali prostorne udaljenosti i vremen-ske zone na kojima diljem svijeta žive Hrvati i njihovi potomci. Ujedno su re-alizirali istinski "globalni osjećaj mjesta", tj. osjećaj zajedničke pripadnosti i za-jedničkih interesa virtualno umrežene, a fizički raspršene globalne Hrvatske s raznih strana svijeta. Meeting G2.6, iza kojega je petogo-dišnje iskustvo prethodnih face-to-face konferencija, adekvatni prostor i infor-matička potpora, organizirao je panele uživo, s osobama koje su u Zagrebu, s povremenim uključivanjem osoba izvan grada i države. Također, unaprijed su snimljeni prilozi s različitim sugovornici-ma sa svih strana svijeta, uglavnom na engleskom, od umjetnika do poslovnih ljudi hrvatskoga podrijetla iz velikoga broja država. Crodiaspora Summit najvi-še se koristio ovom drugom metodom; ti su prilozi trajno, uz registraciju, dostu-pni na njihovim mrežnim stranicama. TEMATSKA SRODNOST Tematski, riječ je o srodnim konferen-cijama i, općenitije, idejama iz kojih su izrasle. Zamišljene su među skupinama lokalnih entuzijasta, povratnika iz ise-ljeništva, kao i među osobama bez ise-ljeničke pozadine. Zajednička misija im je povezivanje i produbljivanje postoje-ćih kontakata, tj. umrežavanje Hrvata di-ljem svijeta i transfer znanja i iskustva u oba smjera. Meeting G2 već je višegodiš-nja uspješna platforma, izrasla iz želje za prezentiranjem "najboljih hrvatskih poslovnih priča" sa svih strana svijeta, s ciljem povećanja ulaganja iseljeništva i izvoza hrvatskih proizvoda. Kao svoje specifične ciljeve novoosnovana udru-ga Crodiaspora navodi pronalaženje rje-šenja za izazove s kojima se Hrvati glo-balno suočavaju kako bi se potaknulo iseljenike i njihove potomke na povra-tak. Premda namijenjene i informiranju mnogobrojnoga hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka o mogućnostima života i rada u Hrvatskoj, obje platfor-me prije svega inspirira vizija razvoja i rasta hrvatske ekonomije i pronalaže-nja najboljih političkih, gospodarskih i društvenih rješenja u zemlji. Pokrenuli su ih povratnici s dugogodišnjom adre-som u Zagrebu: u ime Crodiaspore to su npr. John Gašparac (iz Kanade), Don Markušić (iz Australije), Mate Pavković i Joseph Kuštra (oboje iz SAD-a); u ime