Daniela Zivkovic

This study reports the descriptive and inferential statistical findings of a survey of academic reading format preferences and behaviors of 10,293 tertiary students worldwide. The study hypothesized that country-based differences in schooling systems, socioeconomic development, culture or other factors might have an influence on preferred formats, print or electronic, for academic reading, as well as the learning engagement behaviors of students. The main findings are that country of origin has little to no relationship with or effect on reading format preferences of university students, and that the broad majority of students worldwide prefer to read academic course materials in print. The majority of participants report better focus and retention of information presented in print formats, and more frequently prefer print for longer texts. Additional demographic and post-hoc analysis suggests that format preference has a small relationship with academic rank. The relationship betwe...

Efemerna građa u knjižnicama je jedna od rijetko spominjanih tema suvremenog knjižničarstva. Stoga autorice pažnju posvećuju istraživanju pojma efemerna građa, njegovoj definiciji u raznim izvorima kao i različitosti mjerila za odabir takve građe objavljenim u domaćoj i inozemnoj literaturi. Raspravljaju odnos između pojmova efemerna građa, sitni tisak i siva literatura te navode prikupljene primjere takve građe u hrvatskim i inozemnim knjižnicama. Naglašavaju da efemerna građa kao neprocjenjiv izvor informacija, koji se može promatrati s raznih kulturoloških vidova, dobiva u novije vrijeme na značenju pokretanjem projekata digitalizacije u knjižnicama i drugim baštinskim ustanovama.Ephemera belongs to one of the rarely mentioned issues of contemporary librarianship. Therefore authors investigate the term ephemera, its definition in various sources and diversity of selection criteria published in Croatian and foreign literature. They discuss relationship between terms like ephemera,...

Contemporary libraries are seen as educational, cultural and information institutions that contribute to the growth of knowledge and democracy in a society. Their main task is to provide free access to information resources for their users who need information in their work, learning or recreation. Libraries support the development of active citizens and help individuals to form their opinion on a variety of topics. They offer equity in access to all categories of citizens and have to provide varied and diverse information which can be accessed and used by various means. The word information as used here is to be understood in its generic meaning encompassing all kinds of library materials and information resources, including works with copyrights. Author’s rights to exploit his/her work and be rewarded for it has been guaranteed in Croatia and in some other countries by the Constitution. This means that the author’s rights belong among the basic rights guaranteed to an individual a...

bwohl sich das elektronische Publizieren schon seit ca.15 Jahren entwickelt, gewinnt das elektronische Buch erst seit 1998 in Überlegungen und Konzeptionen der Verlagshäuser an Bedeutung. Es dauerte einige Jahre, neben dem gedruckten Medium überhaupt Alternativen zuzulassen, von der Akzeptanz des Buches in elektronischer Form als kommerzielles Erzeugnis einmal ganz abgesehen. Ein elektronisches Buch besteht aus einer oder mehreren elektronischen Dateien monographischen Charakters, die online oder in materieller Form (CD-ROM, DVD usw.) veröffentlicht werden. Der Text kann von Bild und Ton begleitet werden. Das elektronische Buch kann Hyperlinks zu verwandten Internetinhalten beinhalten und interaktiv sein, indem es die Interventionen des Lesers zulässt. Jedes E-Buch soll durch eine eigene ISBN (International Standard Book Number) identifiziert werden, die entweder allein oder als ein Bestandteil von DOI (Digital Object Identifier) oder URN (Uniform Resource Name) gebraucht wird. Ein ...

Although digitization has become part of heritage institutions' daily work over the past two decades, archives, libraries and museums, as cultural, educational and informational institutions, are faced with major challenges of creating, managing, giving access to and promoting their digital collections. Digital environment, and information and communication technology, especially Web 2.0, have enabled heritage institutions to open their collections to the public and become stakeholders in creating the European cultural heritage online. This paper will examine the role of Croatian museums in presentation, marketing and communication of the museum digitized collections on the websites and social networks, museum participation in creation of the national digital museum landscape, and the integration of museum content into the European Digital Library-Europeana.

Na uzorku od 1000 nakladnika provedeno je istraživanje s ciljem pracenja pocetaka razvoja elektronickog nakladnistva u Hrvatskoj od 1993. do 1993. do 1997. godine. Rad donosi rezultate te opisuje najnovija elektronicka izdanja objavljena u Hrvatskoj.

Knjiga "Knjižnice i autorsko pravo" je prvo djelo u domacoj literaturi koje obuhvaca primjenu pojedinih odredbi autorskog i srodnih prava u podrucju djelatnosti knjižnica. U skladu s intenzivnim razvojem novih tehnologija i porastom broja zasticenih autorskih djela uloga knjižnica kao obrazovnih, kulturnih i informacijskih ustanova znatno je prosirena, a u knjizi je prikazana s aspekta Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima RH, kao i s aspekta međunarodnih konvencija, ugovora i direktiva Europske unije.

E-knjiga je novost i zazov u poslovanju knjižnica. Izgradnja fondova ukljucuje besplatna i komercijalna izdanja e-knjiga. U radu se na temelju najnovijih dokumenata istražuju autorskopravna pitanja vezana uz poslovanje e-knjigom. Ukratko se raspravlja vise aktualnih tema: pravo javne posudbe, međuknjižnicnu posudbu, digitalizaciju djela sirocadi za e-knjigu, krađu e-knjiga, ulogu e- knjige u e-ucenju i privatnost citatelja.

Cilj ovog rada jest prikazati razvoj elektronickih citaca (e-citaca) kao jedne od tehnoloskih tekovina informacijskog drustva i odrediti njihovu ulogu u distribuciji i koristenju elektronickih knjiga, casopisa, novina i ostalih sadržaja. Hipoteza rada jest da tehnologija uvjetuje pravce razvoja, sto autori nastoje dokazati na temelju najnovije literature o karakteristikama rucnih citaca. Razvoj e-citaca vezan je uz povecanje ponude elektronickih knjiga na tržistu pa je stoga pažnja posvecena masovnim projektima digitalizacije tiskanih knjiga. Navođenjem brojnih primjera rad nastoji osvijetliti nezaobilazna pitanja vezana uz koristenje e-citaca kao sto je zastita autorskih prava i zastita osobnih podataka kupaca e-citaca. Analizira prihvacenost e-citaca kao znacajne komponente e-ucenja u sveucilisnim krugovima s posebnim osvrtom na americka i europska iskustva, ukljucujuci Hrvatsku.

U knjizi su okupljeni radovi dvadeset i jednog vrsnog strucnjaka koji su surađivali s Aleksandrom Horvat u raznim hrvatskim, ali i inozemnim projektima i raspravama. Njihovi tekstovi, napisani posebno za ovu prigodu, tematiziraju one misli i ideje koje je Aleksandra Horvat, zaokupljena stvarnoscu, a vođena svojom vizijom, promicala u svojem znanstvenom, strucnom radu, ali i u neposrednom djelovanju u knjižnicarstvu. Vjerujemo da ce svojom kvalitetom ti tekstovi pridonijeti daljnjem razvitku profesije i djelatnosti.

Danasnje su knjižnice suceljene s brojnim izazovima. Uvođenje i ovladavanje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, iako složeno i zahtjevno, danas je važan, iako ne i jedini izazov. Svaka nova tehnoloska primjena zahtijeva i prilagodbu dosadasnjeg nacina rada, a prilagodba cesto ovisi i o zakonskim propisima koji vrijede u sredini u kojoj knjižnica djeluje. U okolini koja se tehnoloski mijenja knjižnicari bi trebali sacuvati vrijednosti koje drže svojima i na kojima utemeljuju svoje djelovanje jos od nastanka prvih javnih knjižnica. Te su vrijednosti redovito nabrojene u etickim kodeksima knjižnicarske profesije. Omoguciti slobodan pristup informacijama temeljna je zadaca knjižnicara, ali uz nju je usko vezana i njihova obveza da nikome ne otkrivaju podatke o tome tko su korisnici, sto traže, pregledavaju i citaju. Danasnju informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, međutim, karakterizira sposobnost pracenja i trajnoga pamcenja i cuvanja svakog jednom zabilježenoga cina, a ...

U drugoj polovici 20. stoljeca razvoj tehnologije omogucio je objavljivanje knjiga na mediju koji nije iskljucivo papir. Elektronicko nakladnistvo se razvija vec petnaestak godina, no elektronicka knjiga zauzima znacajnije mjesto u izdavackim planovima tek od 1998. godine. Autorica donosi definiciju elektronicke knjige i objasnjava njezinu specificnost u odnosu prema tiskanoj knjizi. Smatra da je u elektronickom okruženju važnije nego u tradicionalnom tocno odrediti pojmove publikacija, izdanje i nakladnik. Objasnjava važnost Ugovora o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasnistvo, donesenog 1996. godine, za citanje i distribuciju elektronicke knjige. Rad donosi i naslove nekih elektronickih knjiga objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Govori o zadacima knižnicara koji imaju važnu ulogu u primjeni imformacijsko-komunikacijske tehnologije. Spominje prednosti tehnike tiska na zahtjev, te zakljucuje da je buducnost knjige u komplementarnosti elektronicke i tiskane k...

Od ranih sedamdesetih godina cilj znacajnih projekata digitalizacije jest upravo poboljsanje dostupnosti građe. U skladu s inicijativom eEurope "Informacijsko drustvo za sve" Europska komisija i zemlje clanice uspostavile su mehanizme za koordinaciju programa digitalizacije. Jedno od cetiri Lundska nacela (2001) na kojima se temelji Parmska povelja (2003) jest promicanje dostupnosti sadržajima. Jedan od ciljeva Povelje jest i zastita intelektualnog vlasnistva i privatnosti. Digitalizacija kao postupak konverzije podataka u digitalni format namijenjen racunalnoj obradi jest postupak umnožavanja koji pretpostavlja rjesavanje pitanja iz podrucja intelektualnog vlasnistva. Dosadasnji programi digitalizacije mahom su obuhvacali građu kojoj je sedamdeset godina nakon smrti autora istekla autorskopravna zastita. Danas projekti digitalizacije u cilju postizanja sveobuhvatnosti sadržaja ukljucuju u hibridne i digitalne knjižnice sve vise zasticenih autorskih djela sto pred knjižnic...

Na uzorku od 27 zemalja autorica je provjerila primjenu Unescove definicije knjige donesene 1985. Koristeci međunarodni standardni broj ISBN kao parametar za postavljanje nove definicije knjige, zakljucuje da je knjiga svaki sadržaj omeđeneog karaktera objavljen na bilo kojem mediju

Purpose This research is a part of an international study about the academic reading format preferences among students. The study aims to determine the preferred format among students considering the study materials used for different academic activities. Design/methodology/approach An online questionnaire was used to collect data from the students of the University of Zagreb. The students were approached through official library websites and were asked to answer 24 questions, out of which 16 were Likert-style statements. Findings The research presumes that students still prefer the print format to electronic, but with a slight variation in their choice when it comes to the purposes of reading and length of text. The results are discussed across various variables, e.g. language, number of pages and studying techniques. The variable of academic major was analysed using a chi-square test to check for possible associations with the students’ responses. Conclusions are made about the st...

The paper presents results of a survey of reference librarians in Croatian academic libraries. The survey is a part of an international study. Survey findings provide valuable data regarding skills and competencies needed in the reference departments today and in the future. Three groups of skills and competencies are analysed – general skills, technology skills and personal skills. Conclusions are made about the present competencies of Croatian reference librarians in academic libraries as well as about the importance of lifelong learning for improving their competencies in future.

Abstract: In transition to digital age, enormous challenges are posed to all the heritage institutions, including museums. Digitization of records such institutions keep in their funds is becoming more and more one of their everyday tasks, and at the same time also a manner for presenting and making available to the public use the valuable collections stored in them. This paper presents a survey conducted in March 2012 in Croatian museums about the participation of Croatian museums in digitization procedures that is in presenting the collections of Croatian museums in a digital environment.

Pozvano izlaganje prigodom 70. godisnjice osnivanja Hrvatskoga knjižnicarskog drustva održano je 30. rujna 2010. godine na njegovoj 37. skupstini u Tuheljskim toplicama. Temelji se na rezultatima istraživanja o povijesti Drustva koje je autorica provela u arhivi Drustva.

Mogucnost masovne proizvodnje knjige tehnikom tiska i primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije te njezino raspacavanje trgovackom mrežom stvorili su od knjige pravo gospodarsko dobro kulturnog i obrazovnog karaktera. Sektor knjige sastoji se od segmenata kao sto su: književno stvaralastvo, prevođenje, ilustriranje, nakladnistvo, tiskanje i proizvodnja knjige, raspacavanje i marketing, prodaja knjige, citanje I konacno knjižnice. Uspjeh pojedinog segmenta ovisi o funkcioniranju ostalih pa zbog toga cesto izostaje uspjeh aktivnosti koje imaju za cilj razvoj knjige. Politika prema knjizi ili bolje receno za knjigu sastavni je dio kulturnih politika pojedinih naroda. Osnovni cilj nacionalne politike za knjigu jest da knjiga postane svima dostupna. Dvojaku ulogu knjige prepoznale su mnoge zemlje te nastoje odgovarajucim zakonskim propisima stvoriti povoljne uvjete za knjigu. Za knjigu je vrlo važan nacin suradnje između privatnog i državnog sektora, buduci da osnovne struke vez...

Sažetak Slobodan pristup informacijama kao imperativ suvremenog društva postavlja pred knjižnice izazov kako osigurati dostupnost informacija svim korisnicima uvažavajući njihove različite potrebe. U ovom radu prikazano je istraživanje čitateljskih navika u djece i mladih s oštećenjima vida provedeno 2013. godine. Istraživanje se temelji na pretpostavkama da dostupnost informacija na mediju prilagođenom potrebama djeteta oštećena vida utječe na čitateljske navike ove djece te da u narodnim i školskim knjižnicama u Hrvatskoj nema dovoljno usluga namijenjenih djeci oštećena vida. Analizirajući dobivene rezultate, navedene su se pretpostavke pokazale točnima. One otvaraju niz pitanja i čimbenika koje treba uvažiti u rješavanju ove problematike, ali i temelj za daljnja istraživanja u području ove složene teme. Ključne riječi: djeca i mladi s oštećenjima vida, slobodan pristup informacijama, knjižnične usluge, čitateljske navike, Hrvatska

Politika prema knjizi ili bolje rečeno za knjigu i knjižnice sastavni je dio kulturnih, znanstvenih i obrazovnih politika pojedinih naroda. U protekla je tri desetljeća upravo nov način proizvodnje građe, umnožavanja i prijenosa sadržaja značajno utjecao na poslovanje tradicionalnih knjižnica, pretvarajući ih postupno u hibridne na putu prema digitalnim knjižnicama. Autorica ističe najznačajnije vidove ovog razvoja, posebice u odnosu prema građi, korisnicima i javnosti. Imajući u vidu vrijednost knjižničarske struke da korisniku pruži posve specifičnu uslugu, prikazala je koliko su neka strateška pitanja poslovanja knjižnica zacrtana u značajnijim dokumentima i ostvarena u Hrvatskoj. Odabrala je četiri važna pitanja za hrvatske knjižnice – digitalizaciju, izgradnju repozitorija, nabavu elektroničke građe za knjižnice te stručno obrazovanje i usavršavanje – te zaključno dala smjernice.

Living in this age of technology, where knowledge and information are just a click away, the authors wish to present an e-book which would be used for teaching English for Specific Purposes (ESP) at the College for Information Technology in Zagreb, Croatia. The article gives a detailed explanation of the idea and purpose of such a book. The contents and a possible software solution are also given. The results of a survey conducted at the mentioned college, among the students of the first year, are shown. The function of the book in education of IT professionals is commented and a firm conclusion, based on practical work with IT students, is made.

The application of e-learning at Croatian universities has increased rapidly, with the introduction of the Bologna process to create the European Higher Education Area. The application of digital media for teaching and learning makes distance education for LIS professionals at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, possible. E-learning and traditional classroom learning have been combined to deliver library and information science (LIS) education. The aim of our research was to obtain a general overview of the LIS graduates' expectations and experiences using Omega, a specific learning management system

Daniela Živković elektroničku knjigu definira kao jednu ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja, koje su dostupne javnosti na mreži ili u materijalnom obliku. Budući da je većina pojmova vezanih uz tiskanu knjigu, pojavom elektroničkog medija doživjela promjene, predlaže i nove definicije pojmova kao što su elektroničko nakladništvo, elektronički nakladnik, izdanje, publikacija, mrežna knjižara itd. Revidirala je postojeću Unescovu definiciju knjige u svjetlu pojave informacijske tehnologije te utvrdila da je knjiga omeđen sadržaj na bilo kojem mediju.
Istraživanje u svrhu revizije definicije knjige autorica temelji na međunarodnom sustavu za brojčano označavanje knjiga (International Standard Book Number). Postavlja hipotezu da su oblici neknjižne građe zapravo suvremeni oblici knjige, što je potkrijepljeno istraživanjem kroz sustav ISBN-a, koje je ujedno prvo takvo istraživanje u povijesti tog sustava. Istraživanje provedeno metodom upitnika na uzorku od 40 zemalja s četiri kontinenta pokazalo je da se broj publikacija koje imaju funkciju knjige u posljednja dva desetljeća povećao. Budućnost knjige autorica opravdano vidi u komplementarnosti tiskane i elektroničke knjige i mogućnosti stvaranja knjige po mjeri čitatelja.
Hrvatsko izdanje knjige Elektronička knjiga objavljeno u Zagrebu 2001. godine pobudilo je zanimanje njemačkog nakladnika BibSpider, koji ju je 2005. objavio u Berlinu na engleskom jeziku pod naslovom The electronic book: the change of paradigm for a changing book market. Abridged and updated ed. Berlin : BibSpider, 2005.
Autorica je za potrebe engleskog izdanja osuvremenila tekst koji opisuje različite aspekte poslovanja digitalne knjižnice: prikupljanje, davanje na korištenje i pohranu elektroničke građe. Posebna je važnost rada u tome što raspravlja o dvjema, u hrvatskoj stručnoj literaturi, posve novim temama, ulozi autorskog prava u poslovanju knjižnica i nakladnika s digitalnom građom i tada još posve novoj nakladničkoj i raspačavateljskoj tehnici, tisku na zahtjev.