Research Interests:
U radu se na korpusu srednjoškolskih udžbenika te temeljnih školskih priručnika istražuju sinonimni odnosi u jezikoslov-nome nazivlju. Ti se odnosi analiziraju s pomoću terminoloških načela, utvrđuju se problemi, uspostavljaju sinonimni... more
U radu se na korpusu srednjoškolskih udžbenika te temeljnih školskih priručnika istražuju sinonimni odnosi u jezikoslov-nome nazivlju. Ti se odnosi analiziraju s pomoću terminoloških načela, utvrđuju se problemi, uspostavljaju sinonimni nizovi i predlažu mogući smjerovi usustavljivanja nazivlja. Posebna se pozornost posvećuje fonološkome nazivlju (nazivlju obuhvaće-nomu udžbenicima za 1. razred srednje škole) jer u tome na-zivlju ima najviše problema i nedosljednosti. Predlaže se model usustavljivanja tog nazivlja te jasno razgraničuju razine i kri-teriji podjele. 1. Uvod Korpus za ovaj rad sastavljen je od svih odobrenih srednjoškolskih udžbenika fonologije i morfologije. Taj je iscrpno ispisan temeljni kor-pus upotpunjen i nekim osnovnoškolskim udžbenicima, udžbenicima sintakse i leksikografije te Babić-Ham-Moguševim pravopisom, Te-žak-Babićevom i Silić-Pranjkovićevom gramatikom, tj. temeljnim škol
Research Interests:
The paper presents the diachronic and synchronic analysis of the use of Croatian words spol and rod and their Croatian Church Slavonic (polь, spolь, and rodь) and English (sex and gender) equivalents. The starting points for diachronic... more
The paper presents the diachronic and synchronic analysis of the use of Croatian words spol and rod and their Croatian Church Slavonic (polь, spolь, and rodь) and English (sex and gender) equivalents. The starting points for diachronic analysis are dictionaries and dictionary data, while the synchronic analysis is additionally based on the corpora and the Internet. The paper focuses on dictionary definitions of nouns rod and spol, adjectives rodni and spolni, the relation of Croatian terms rod and spol with English terms gender and sex, the terminology of sex/gender (non)discrimination, and ways of speaking about persons of non-binary gender.
Research Interests:
The authors compare the lexicographic experience of compiling a paper desk dictionary Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012, School Dictionary of the Croatian Language, ŠR) with the compilation of Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik... more
The authors compare the lexicographic experience of compiling a paper desk dictionary Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012, School Dictionary of the Croatian Language, ŠR) with the compilation of Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (Croatian Web Dictionary – Mrežnik, M) which is now in progress. They focus on the new insights brought to the lexicographic work by the use of Sketch Engine giving examples from both dictionaries.
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
The analysis focuses on ways of addressing the audience in Croatian. As the function of the address is to perform a social task, as opposed to conveying information, the role of the address is phatic, and it should follow communicative... more
The analysis focuses on ways of addressing the audience in Croatian. As the function of the address is to perform a social task, as opposed to conveying information, the role of the address is phatic, and it should follow communicative conventions. Significant considerations are politeness and correctness, as the addresser wants to address the addressee most politely. Some formulaic forms of address, such as dame i gospodo (‘ladies and gentleman’) create no problem. Still, the speaker often faces the problem of whether to use only the masculine noun or the feminine and masculine pair. Croatian has rich word-formation, so linguistic issues rarely occur, but pragmatic questions about using the feminine pair arise often. All nouns denoting a person and adjectives, pronouns, and some verbal forms which refer to them are genderspecific in Croatian. The corpus for the analysis consists of different texts from two Croatian corpora and the Internet. The address formulas usually have the fol...
Research Interests:
Stranci koji uče hrvatski jezik i koriste se pritom jednojezičnim rječnicima imaju drukčije potrebe od izvornih govornika hrvatskoga jezika. čak i česte riječi iz našega svakodnevnog života poput tata, otac, kći, sin i obitelj neizvornomu... more
Stranci koji uče hrvatski jezik i koriste se pritom jednojezičnim rječnicima imaju drukčije potrebe od izvornih govornika hrvatskoga jezika. čak i česte riječi iz našega svakodnevnog života poput tata, otac, kći, sin i obitelj neizvornomu su govorniku morfološki vrlo zahtjevne (treba ga upozoriti da se imenica tata sklanja po a-sklonidbi, kao imenica ženskoga roda, da pri sklonidbi imenice otac dolazi do gubljenja suglasnika t i nepostojanoga a, da su oblici imenice kći nepravilni (GdvLi kćeri, a kćer), da imenica sin ima dugu množinu, da je imenica obitelj ženskoga roda i da se sklanja po i-sklonidbi). u vezi s imenicom kći neizvorne govornike hrvatskoga jezika treba upozoriti i na to da joj se u standardnome jeziku daje prednost pred imenicom kćerka, koja pripada razgovornomu stilu. u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik izrađuje se jednojezični normativni mrežni rječnik hrvatskoga jezika. uz osnovni modul od 10 000 natuknica te modul za uč...
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
The authors compare two dictionaries of foreign words <i>Rječnik stranih riječi</i> (1983) prepared by Željko Klaić, the son of Bratoljub Klaić, and <i>Novi rječnik stranih riječi</i> (2012) the authors of which... more
The authors compare two dictionaries of foreign words <i>Rječnik stranih riječi</i> (1983) prepared by Željko Klaić, the son of Bratoljub Klaić, and <i>Novi rječnik stranih riječi</i> (2012) the authors of which are Bratoljub Klaić and Školska knjiga. The analysis starts with the structure of dictionary entries marked by terminological labels <i>gram.</i>, <i>lingv.</i> and <i>fon.</i> Terminological analysis focuses on sound terms (e.g. <i>alveolar</i>, <i>bilabijal</i>, <i>labiodental</i>, <i>lateral</i>, <i>velar</i>), orthographics terms (e.g. <i>apostrof</i>, <i>interpunkcija</i>) and case terminology as well as terms denoting linguistic schools and approaches (<i>antoponimija</i>, <i>deskriptivna gramatika</i>, <i>generativna gramatika</i>, <i>normativna gramatika</i>, <i>struktural...
Research Interests:
The authors analyze some terminological problems, contradictions and inconsistencies that occur in basic linguistic manuals, grammars and textbooks. The authors focus especially on two sound changes: movable a and movable e (the correct... more
The authors analyze some terminological problems, contradictions and inconsistencies that occur in basic linguistic manuals, grammars and textbooks. The authors focus especially on two sound changes: movable a and movable e (the correct English term is vowel-zero alternation). These problems are illustrated by examples from textbooks and manuals and the authors offer their own suggestions.
Research Interests:
Research Interests:
Skolski rjecnik hrvatskoga jezika normativan je prirucni rjecnik s vise od trideset tisuca natuknica.
Research Interests:
U knjizi se opisuje hrvatski jezik 19. stoljeca, i to od pocetka stoljeca do narodnoga preporoda te od narodnoga preporoda do kraja 19. stoljeca. Analizira se i kajkavski hrvatski književni jezik u 19. stoljecu, filoloske skole, hrvatska... more
U knjizi se opisuje hrvatski jezik 19. stoljeca, i to od pocetka stoljeca do narodnoga preporoda te od narodnoga preporoda do kraja 19. stoljeca. Analizira se i kajkavski hrvatski književni jezik u 19. stoljecu, filoloske skole, hrvatska narjecja, jezik hrvatskih književnih djela, novina i casopisa, znanstvenih i administrativno-poslovnih tekstova 19. stoljeca, hrvatski slovopis i pravopis, hrvatske gramatike, leksik i leksikografija, hrvatska imena, hrvatska filologija i filoloska istraživanja te odnos hrvatskoga jezika s europskim jezicima u 19. stoljecu. Donosi se i antologija djela iz 19. stoljeca.
Research Interests:
Research Interests:
U radu se analiziraju imenske skupine ustrojstva imenica + imenica u genitivu te pridjev + imenica na primjerima znanstvenih naziva razlicitih podrucja (osobito tehnickih, a potom i ostalih) u prvome redu s obzirom na normativno pravilo... more
U radu se analiziraju imenske skupine ustrojstva imenica + imenica u genitivu te pridjev + imenica na primjerima znanstvenih naziva razlicitih podrucja (osobito tehnickih, a potom i ostalih) u prvome redu s obzirom na normativno pravilo na temelju kojega se normativna prednost u standardnome jeziku (pa time i u znanstvenome nazivlju) daje skupini pridjev + imenica ako je znacenje skupina o kojima je rijec isto. Polazeci od cinjenice da su u znanstvenome nazivlju brojni nazivi u kojima se to pravilo ne postuje propituju se izvori i dosezi toga pravila i formaliziraju oni slucajevi u kojima se takve zamjene ne provode. Cilj je ovoga rada istražiti odnos između dvaju nacina modificiranja imenice (pridjevom ili imenicom u genitivu) u nazivlju, utvrditi koji su cimbenici koji utjecu na mogucnost/nemogucnost preoblike jednoga ustrojstva u drugo te utvrditi doseg spomenutoga normativnog pravila. Proucavanjem naziva obaju ustrojstava koji se upotrebljavaju u istome znacenju (npr. osovina ko...
Research Interests:
Autorice analiziraju neke metalingvisticke probleme koji se pojavljuju u temeljnim jezikoslovnim prirucnicima i udžbenicima. Ti se problemi pojavljuju na svim jezicnim razinama: fonoloskoj, morfoloskoj, sintaktickoj i leksikoloskoj. U... more
Autorice analiziraju neke metalingvisticke probleme koji se pojavljuju u temeljnim jezikoslovnim prirucnicima i udžbenicima. Ti se problemi pojavljuju na svim jezicnim razinama: fonoloskoj, morfoloskoj, sintaktickoj i leksikoloskoj. U radu se ti problemi oprimjeruju primjerima iz udžbenika i prirucnika te autorice nude vlastita rjesenja tih problema
Research Interests: Psychology and Croatian
Research Interests:
The Croatian Web Dictionary – Mrežnik will be a free, monolingual, hypertext online dictionary consisting of three modules (general module for adult native speakers and older schoolchildren, the module for schoolchildren aged 6 to 10, and... more
The Croatian Web Dictionary – Mrežnik will be a free, monolingual, hypertext online dictionary consisting of three modules (general module for adult native speakers and older schoolchildren, the module for schoolchildren aged 6 to 10, and the module for non-native speakers of Croatian). Mrežnik is a corpus-based dictionary, not a corpus-driven dictionary, i.e. the corpus and all data extracted from it serve only as guidelines. The project started on the 1st of March 2017 and the duration of the project is four years. Mrežnik is based on these two Croatian corpora: Croatian Web Repository (http://riznica.ihjj.hr/index.hr.html) and hrWaC – the Croatian Web Corpus (http://nlp.ffzg.hr/resources/corpora/hrwac/). The paper will focus on the possibilities of linking the Croatian Web Dictionary – Mrežnik with other language resources of the Institute of Croatian Language and Linguistics and examples of entries connected to these resources will be shown.
Research Interests:
Research Interests:
Knjigu 'Povijest hrvatskoga jezika - 5. knjiga: 20. stoljece - prvi dio', koju su uredili Ivo Pranjkovic i akademik Marko Samardžija, objavio je zagrebacki nakladnik Drustvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica.... more
Knjigu 'Povijest hrvatskoga jezika - 5. knjiga: 20. stoljece - prvi dio', koju su uredili Ivo Pranjkovic i akademik Marko Samardžija, objavio je zagrebacki nakladnik Drustvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica. Povijest hrvatskoga jezika u 20. stoljecu nije protjecala ravnomjerno i pravocrtno, nego je cini obilje razlicitih zbivanja, cesto poticanih izvanjskim cimbenicima, isticu urednici u predgovoru knjige i dodaju kako su jezicna i jezicnopoliticka zbivanja u 20. stoljecu bila složena i burna te u najvecoj mjeri obilježena pravopisnom i rjecnickom problematikom te odnosu između hrvatskoga i srpskoga standardnog jezika. Urednici naglasavaju kako se u vrijeme prve i druge Jugoslavije Hrvatima na razlicite nacine osporavalo da svoj jezik nazivaju svojim imenom te da ga slobodno i neometano upotrebljavaju u javnim i državnim službama, u medijima, zakonodavstvu i u skolstvu. "Snažno je provođena jezicna unitarizacija i stvaranje zajednickoga standardnog jez...
Research Interests:
After the final acceptance of the Croatian standard language based on the Shtokavian stylization of Jekavian pronunciation, the Kajkavian literary language stopped being the language of official communication. Up to that time, it had... more
After the final acceptance of the Croatian standard language based on the Shtokavian stylization of Jekavian pronunciation, the Kajkavian literary language stopped being the language of official communication. Up to that time, it had developed almost all features of the standard language, among others the scientific and popular scientific substyle as well as the terminology of a number of disciplines. In this paper on selected examples which belong to different genres (practical books for help in all areas of folk life, calendars, textbooks and manuals, monographs and scientific works) the features of the scientific functional style in Kajkavian literary language of the 19th century are analyzed. Ključne riječi: kajkavski književni jezik, 19. stoljeće, znanstveni funkcionalni stil, znanstveno nazivlje, standardizacija
Research Interests:
Research Interests:
U članku se analiziraju mocijski odnosi u odabranim hrvatskim gramatikama i rječnicima do objavljivanja Parčićeva rječnika 1901. godine. Propituje se jesu li i na koji način stari hrvatski gramatičari obrađivali mocijske odnose te u kojoj... more
U članku se analiziraju mocijski odnosi u odabranim hrvatskim gramatikama i rječnicima do objavljivanja Parčićeva rječnika 1901. godine. Propituje se jesu li i na koji način stari hrvatski gramatičari obrađivali mocijske odnose te u kojoj su mjeri mocijski parnjaci zastupljeni u rječnicima. S jedne strane, i gramatike i rječnici ovjeravali su uporabnu situaciju i pisanu praksu, a s druge strane, pokazatelji su autorske inventivnosti u popunjavanju postojećega leksičkoga fonda novim sastavnicama, a takvi su rječotvorni prinosi bili uobičajeni u predstandardizacijskoj fazi hrvatskoga jezika. Stoga su gramatike i rječnici i primjer jezične uporabe i izvor za povijesnojezičnu analizu na svim razinama. U raščlambu su uključene tri gramatike i četiri rječnika. Da bi se dobio što bolji uvid u problematiku, odabrani su rječnici koji se međusobno razlikuju opsegom, vrstom i namjenom. Na temelju zaključaka o poimanju mocijskih odnosa u starijoj hrvatskoj gramatikografiji i leksikografiji uoče...
U radu se analiziraju računalni nazivi sa sufiksom/dočetkom -ware koji se pojavljuju u engleskome i hrvatskome jeziku. Za engleske nazive uspostavljaju se sinonimni nizovi mogućih hrvatskih istovrijednica koji se nastoje vrednovati s... more
U radu se analiziraju računalni nazivi sa sufiksom/dočetkom -ware koji se pojavljuju u engleskome i hrvatskome jeziku. Za engleske nazive uspostavljaju se sinonimni nizovi mogućih hrvatskih istovrijednica koji se nastoje vrednovati s pomoću terminoloških načela. Hrvatske su istovrijednice prikupljene na internetu, ali su u analizu uključeni i prijedlozi studenata četvrte godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Pri analizi se vodilo računa i o razgraničenju standardnojezičnih naziva i žargonizama.The paper deals with computer terms with the suffix -ware which appear in English and Croatian. Croatian equivalents of English terms are given and they are analyzed with the help of terminological principles. Croatian equivalents have been acquired on the Internet but the analysis includes also suggestions of the 4th year students of Faculty of Electrotechnics and Computer Science. The authors also take into considereation the difference between standard and jar...
Research Interests:
Research Interests:
The paper analyzes different language problems connected with speaking about people of non-binary sex/gender in Croatian. Research is based on corpus analysis. One of the authors compiled the Croatian Gender Corpus using the Sketch Engine... more
The paper analyzes different language problems connected with speaking about people of non-binary sex/gender in Croatian. Research is based on corpus analysis. One of the authors compiled the Croatian Gender Corpus using the Sketch Engine corpus compiling software for this analysis. The authors analyze these issues connected with speaking about nonbinary people: using nouns of masculine, neutral, or feminine gender; using masculine, neutral, or feminine pronouns and verbal forms; ways of addressing a non-binary person, normative problems noticed in the Croatian Gender Corpus. Some issues are compared to the situation in other languages.
Research Interests: Anthropology, Sex and Gender, Croatian, Gender, Linguistics, and 4 moreNormative, Noun, Sketch, and Non Binary Gender
The first part of the paper gives an overview of the Croatian Linguistic Terminology-Jena project stating its goals and achievements. The project is now (March 2023) in its last year. In the second part of the paper, plans and challenges... more
The first part of the paper gives an overview of the Croatian Linguistic Terminology-Jena project stating its goals and achievements. The project is now (March 2023) in its last year. In the second part of the paper, plans and challenges of the project are discussed. Special attention is paid to the relation of linguistic terminology to anthropological (anthropolinguistic) terminology and the Jena project to the ANTRONA project, the first humanities and social sciences terminology project in the Struna program. The central part of the paper focuses on some of the most important issues and challenges (supported by examples) connected with the translation of Croatian onomastic terminology into English and vice versa.
Research Interests:
Research Interests: Philosophy and Croatian
Knjiga "Od racunalnoga žargona do racunalnoga nazivlja" temelji se na opsežnome korpusu koji se sastoji od svih objavljenih racunalnih rjecnika te rjecnika koji su dostupni na internetu, razlicitih internetskih stranica, foruma... more
Knjiga "Od racunalnoga žargona do racunalnoga nazivlja" temelji se na opsežnome korpusu koji se sastoji od svih objavljenih racunalnih rjecnika te rjecnika koji su dostupni na internetu, razlicitih internetskih stranica, foruma i blogova, drustvenih mreža te prijedloga studenata, hakera i racunalnih strucnjaka. Baveci se godinama racunalnim nazivljem, autori su uocili da je cest problem pri stvaranju i normiranju hrvatskoga racunalnog nazivlja nerazumijevanje odnosa između racunalnoga žargona, koji se najcesce upotrebljava u praksi, i racunalnoga nazivlja, koje pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Stoga se na pocetku knjige objasnjava odnos između s jedne strane standardnoga jezika i njegovih funkcionalnih stilova, a s druge žargona. Posebna se pozornost posvecuje profesionalnim žargonima. Taj je odnos osobito važan kad je rijec o racunalima i internetu jer se tu cesto ne razumije razlika između nazivlja koje pripada standardnomu jeziku i profesionalnoga žargona koji mu ne pripada. Stoga se cesto u prilog prihvacanju anglizama cuje argument: Svi tako govore, ali se pritom zanemaruje cinjenica da ljudi uglavnom pri svakodnevnome usmenom sporazumijevanju ne govore standardnim jezikom. U drugome se dijelu knjige iscrpno govori o žargonu opcenito te se opisuje i oprimjeruje racunalni žargon u engleskome i hrvatskome jeziku. Od svih racunalnih korisnika hakeri, igraci racunalnih igara te racunalni profesionalci služe se najzanimljivim žargonom. Oni su veoma kreativni u jezicnoj uporabi. Hrvatski racunalni korisnici svoj žargon stvaraju preuzimanjem rijeci iz stranoga, obicno engleskoga jezika, uporabom domacih rijeci u novome znacenju i hrvatskom tvorbom. U trecemu se dijelu knjige govori o nacinima postanka racunalnoga nazivlja (preuzimanje anglizama, internacionalizmi, terminologizacija, reterminologizacija, domaca tvorba) te o postupcima njegova normiranja i ukljucivanja u hrvatski standardni jezik. S pomocu terminoloskih nacela stvaraju se hrvatski nazivi za neke pojmove za koje se u praksi (racunalnome žargonu) upotrebljavaju poluprilagođeni ili neprilagođeni anglizmi. Posebna se pozornost posvecuje nazivlju racunalnih mreža. Na kraju knjige nalazi se usporedni rjecnik racunalnoga žargona i predloženih standardnojezicnih naziva u kojemu je natuknica žargonski naziv, zatim se navodi engleska istovrijednica i hrvatska standardnojezicna istoznacnica, definicija te potvrđeni primjeri uporabe žargonskoga naziva.
Research Interests: Physics and Humanities
Saetak: The question discussed in this paper is whether Croatian terminology should borrow foreign (English) loanwords freely or should Croatian build native Croatian terminology. Basic information about the project 'Croatian... more
Saetak: The question discussed in this paper is whether Croatian terminology should borrow foreign (English) loanwords freely or should Croatian build native Croatian terminology. Basic information about the project 'Croatian Technical Terminologya ...