Daphne call – Transnational projects on violence against women, young people and children linked to harmful practices Ciljevi Projekat se bavi problematikom ranih i kombinovanih brakova i ukljucuje devojke u razdoblju od 9-do 15 godina u...
moreDaphne call – Transnational projects on violence against women, young people and children linked to harmful practices Ciljevi Projekat se bavi problematikom ranih i kombinovanih brakova i ukljucuje devojke u razdoblju od 9-do 15 godina u romskim zajednicama u Rumuniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Austriji, Italiji. Ovo su i zemlje porekla i u kojima žive Romi i danas, koje i dalje odrzavaju tradiciji patrijarhalnog nasilja. Kombinovani decji brak je kulturna tradicija, otežan ekonomskim teškoćama i socijalnom segregacijom. To sprečava normalan uzrast kod velikog broju devojaka koje su lišeni prava na obrazovanje, rad, izbor partnera i lični razvoj. Psihološki, fizičke i ekonomske posledice su dalekosežne. Romi su ljudi najveći evropski etnička manjina: od procenjenih 10 do 12 miliona, skoro polovina su građani EU i oko 1 miliona živi u zemljama Zapadnog Balkana. Takodje su najsiromašnija i najviše diskriminisana grupa u Evropi, predmet meta nedavne strategije EU, bazirane na četiri stuba: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje. Pristup ovim osnovnim preduslovima za zivljenje je uticao na veliki broj Roma,a takodje i ekonomska kriza koja je takodje pogoršala rasističke stavove. U okviru romske zajednice, to je ojacalo regresivnu kulturu i dovela do jačanje poraza i viktimizacije i povlacenje u tradicionalne patrijahalne obicaje.Koje su se u pojedim zemljama ex Jugoslavije u vreme stabilne ekonomske situacije bile povukle i dovele do nagle emancipacije Roma a i Romkinja. Vrlo mlade Romkinje, su objekti u kombinovanim brakovima, ai samim tim tragične žrtve ove situacije: rani brakovi su nasilje i fizičko i psihičko na ove devojcice, a to nasilje proizvodi socijalnu isključenost dece i kasnije djevojka i žena, nisko obrazovanje, zdravstvene rizike, rano materinstvo, loša sposobnost na samoopredjeljenje i uključivanje kao radna snaga. Brakovi donose novac koji treba dati roditeljima. Ova vrsta "braka" je u velikoj mjeri raspršena među romskim zajednicama, a fenomen raste zbog ekonomske krize. Ona je ukorijenjena u tradiciji i patrijarhalni stav većine Roma muškaraca, koji su dominantni u zajednici. Muškarci predstavljaju zajednice u institucijama, i to je jedan od razloga zašto se fenomen ranih brakova retko pojavio u politici i pregovorima sa institucijama. Pro-romske organizacije civilnog društva su takođe izbegavale na ukazivanje problema s izgovorom da je to "deo tradicije". Iz tih razloga prisiljeni decji brak nije prisutan kao problematično pitanje u nacionalnoj strategije za uključivanje Roma. To su razlozi zašto stvarna dimenzija problema nije poznata: podaci su dostupni samo za Hrvatsku, gdje 19% svih Romskih brakova su rani brakovi. Budući da među Romima brakovi često nisu zakonski ozvaniceni , taj broj je u velikoj mjeri potcenjen. Ali, procene su da je sličan postotak ranih brakova i u drugim zemljama južne Europe.S obzirom na dimenzije i značaj problema, glavna potreba ovog projekta je da se bavi povećanjem kapaciteta institucija i civilnog društva da se suprotstave ranim brakovima. U skladu s tim, postoji potreba da se podigne svest o dimenzijama problema i o nefikasnosti primene postojećih zakona. Potreban je poziv na akciju,promeniti stav koji se smatra fenomen u romskim zajednicama, u institucijama i civilnom društvu. Cilj projekta je da se dokaze da je problem kombinovanih decjih brakova suštinski povezan sa oblastima inkluzije. Fenomen je transnacionalni: mi ćemo pozvati politicare da posvete posebnu pažnju na ovakvo kršenje ljudskih prava, ubacivanjem posebnih odredba u nacionalnoj strategije za uključivanje Roma. Pripremom projekta je započelo mapiranje postojećih političkih inicijativa i prepreke za njihovu implementaciju-odnosno nacrt zakona protiv ranih brakova koji predviđa kazne za roditelje u Rumuniji ili poništenje socijalnih beneficija roditelja u Hrvatskoj – i koje mogu pružiti korisne alate za partnerske Romske organizacija za zagovaranje na nacionalnom nivou. Tokom pripreme projekta je pokazalo da rani brak Romkinja je jedna od najtežih prepreka za osnaživanje i uključivanje-posebno zbog ranog napuštanja školovanja. Osim romskoj zajednici i politicarima, ovim će se uključivati različite interesne grupe-škola u Hrvatskoj, stručno usavršavanje mediatora u Bugarskoj, zdravstveni sistem u Rumuniji. Razmjena iskustava na osnovu